U ponedjeljak u 8 sati počinju prijave za upis na ukupno 1315 mjesta u sedam srednjih škola u Virovitičko-podravskoj županiji.
U Srednjoj školi u Pitomači odobren je upis razreda od 30 učenika za zvanje agroturistički tehničar u trajanju od četiri godine. Riječ je o novom zanimanju koje objedinjuje poljoprivredu, ugostiteljstvo i turizam. Mladi će se prilikom edukacije upoznati s kontinentalnim turizmom, ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, gastronomijom našeg kraja, a nastava će obuhvatiti i upoznavanje s tradicionalnim aktivnostima našeg područja poput lova, ribolova i pčelarstva - kaže ravnatelj Rikard Bakan.
više:Marija Mikolić,Večernji list
NOVO ZANIMANJE-Agroturistički tehničar Agroturistički tehničar je zanimanje budućnosti koje objedinjuje agronomiju,ugostiteljstvo i turizam.Cilj je pripremiti obiteljska gospodarstva za ulazak u EU, vodeći računa o očuvanju prirodne cjelovitosti poštujući ekološka načela održivog razvitka.To zanimanje preporuča se kreativnim učenicima koji će uspješno odgovoriti izazovu u području agrobiznisa i ruralnog razvitka a odgovarat će onima koji se žele baviti uzgojem voćaka, vinove loze, povrća, žitarica, uzgojem domaćih životinja te proizvodnjom mesa, mlijeka i jaja. Učenici proširuju znanja iz postojećih stručnih predmeta ili zadovoljavaju neke specifične potrebe odabirom fakultativnih predmeta: pčelarstvo, ribogojstvo, ljekovito bilje, ratarstvo, lovstvo, vinarstvo, gljivarstvo, etnologija, izrada autohtonog suvenira...Tijekom školovanja posjećuju se izložbe i sajmovi u zemlji i inozemstvu. Školovanje u ovom programu traje četiri godine, a završava polaganjem završnog ispita, nakon čega stječeš zvanje agroturističkog tehničara.
VII. Državno natjecanje vatrogasne mladeži Republike Hrvatske održati će se u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom od 30. lipnja do 02. srpnja 2006. godine.Natjecanje organizira Hrvatska vatrogasna zajednica, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera uz supokrovitelje natjecanja Župana Zagrebačke županije mr. Stjepana Kožića, te gradonačelnika grada Jastrebarskog g. Borisa Klemenića. Organizaciju natjecanja provodi VZG Jastrebarsko u suradnji sa Dočasničkom školom u Jastrebarskom i VZ Zagrebačke županije. Na natjecanju će sudjelovati 107 odjeljenja vatrogasne mladeži (među kojima su pripadnici muške mladeži DVD Kladare i Velike Črešnjevice i ženske mladeži DVD Vukosavljevice,Lozana i Velike Črešnjevice), te desetak gostujućih odjeljenja iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, BiH, Italije… što je ukupno preko 1600 natjecatelja, sudaca i gostiju.Natjecanje počinje u subotu,1.srpnja od 08-16 sati a proglašenje rezultata će biti u nedjelju u 10 sati.
Završeno je vatrogasno nacjecanje.Pobjedili su članovi ženske ekipe DVD-a Breški Jalševec i muške ekipe DVD-a Gornji Kučan te ostvarili pravo nastupa na Vatrogasnoj olimpijadi što će se održati slijedeće godine u Švedskoj.
Upravno vijeće Predškolske organizacije "Pitomača", Pitomača, Trg kralja Tomislava bb, na temelju članka 16. Statuta objavljuje OGLAS ZA OBAVLJANJE POSLOVA I ZADATAKA A.) odgojitelj, jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, stupanje na rad 01. listopada 2006. godine, B.) odgojitelj, jedan izvršitelj na određeno vrijeme od devet mjeseci (rad s djecom predškolskog uzrasta), stupanje na rad 01. listopada 2006. godine. Uvjeti koje kandidati trebaju ispuniti su:
- hrvatsko državljanstvo,
- punoljetnost,
- viša stručna sprema, PA predškolski odgoj – odgojitelj predškolske djece,
- položen stručni ispit,
- položen vozački ispit (za odgojitelja pod B).
Rok za podnošenje prijave je petnaest dana od dana objave oglasa na oglasnoj ploči Općine Pitomača i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostava Pitomača.
Prijave na oglas s dokazima o ispunjenju traženih uvjeta i životopisom dostaviti na adresu: Predškolska organizacija "Pitomača"
Pitomača, Trg kralja Tomislava bb
s naznakom "oglas za odgojitelje".
Kandidati će o rezultatima izbora biti obaviješteni u zakonskom roku. UPRAVNO VIJEĆE PREDŠKOLSKE ORGANIZACIJE "PITOMAČA"
Datum objave: 30.lipanj 2006. pitomača.hr
U nedjelju 02.srpnja 2006.održava se Hrvatsko-mađarski biciklistički izlet u organizaciji društva za sportsku rekreaciju Zeleno srce Pitomača.Svi zainteresirani mogu se javiti u kiosk "Žabac" ili na mobitel 098-9316272.Tijekom ove vožnje upoznat ćete zanimljivu rutu od madžarske granice (Gola) kroz Repašku šumu, skelom preko Drave, pored „lugarskog jezera“ do starog grada Đurđevca. Slijedi pedaliranje u pravcu Ferdinandovca. Za one ambicioznije postoji mogucnost da od Đurđevca skrenu u Bilogoru (srednje težak uspon kroz vinograde i šumu na Bilo, 270 m n.v.), zatim preko Budrovca spust prema Dravi. Na kraju se svi nalazimo u ribičkom domu u Bakovcima. Ako bude dovoljno vremena, postoji i mogućnost kupanja. Dužina osnovne rute je 50 km, a varijanta preko Bilogore jos dodatnih 25 km. Biciklistička vožnja organizira se s gostima iz Madžarske, zato je polazak iz Gole u 09.00 sati. Dolazak na polazište i povratak kući su u individualnoj organizaciji. Informacije i prijave: U KOPRIVNICI:
Turisticki ured grada
Trg bana Jelacica 7
Tel. 048/621-433 U ĐURĐEVCU:
Biciklistička radnja “Bobe”
Bana Jelačića 50
Tel. 048/812-443
Mob. 098-9367611 U PITOMAČI:
Kiosk “Žabac”(kod crkve);
Informacije -Ivan Kos
mob. 098-9316272
Na osnivačkoj skupštini koja se održala 28.lipnja u «Zlatnom klasu»iz Otrovanca,donešena je odluka o osnivanju udruge Konjički klub»Zlatni klas»Otrovanec.Osnivači konjičkog kluba su Branko Tkalčec,Nikola Nemčević,Martina Tišljar,Bernard Tkalčec,Carmen Keber,Damir Keber,Branko Keserica,Svjetlana Šelimber i Goran Smiljanić.Širenjem popularnosti konjičkih sportskih aktivnosti i osiguravanjem uvjeta radi zadovoljavanja turističkih zahtjeva kao što su provođenje i organiziranje škole jahanja,provođenje hipoterapije,vožnje kočijama i sudjelovanje u lokalnim folklornim manifestacijama pokazala se potreba za osnivanjem još jednog konjičkog kluba na našoj općini.Uz suradnju s ostalim konjičkim klubovima te udruživanje u Savez konjičkih klubova Republike Hrvatske cilj udruge je razvijanje konjičkog sporta i poticanje konjogojstva kao i gajenje ljubavi prema prirodi i konjima.
Za predsjednika KK»Zlatni klas»izabran je Branko Tkalčec koji je najavio i prve klupske akcije.U toku godine organizirat će se endurance utrka kroz Bilogoru,te uz sudjelovanje na utrkama,maratonima i turnirima vršit će se osposobljavanje konja za jahanje i vožnju zaprege kao i osposobljavanje jahača za jahanje i vožnju zaprege.
Danas su na sjednici gradskog poglavarstva Virovitice najavili dolazak pjevačkih zvijezda na proslavu Dana grada Virovitice-Rokovo 2006.Trebali bi nastupiti Prljavo kazalište,Thompson,Severina i još se pregovara sa Miroslavom Škorom.
U srijedu 28. lipnja u Knjižnici i čitaonici Pitomača biti će predstavljen putopis "Drumske skitnice" autora Slavka Cimermana iz Virovitice. Početak je u 18.00 sati. pitomača.hr
S autobusnog kolodvora u Virovitici, odnosno Slatini, Čazmatrans je ovoga ljeta uveo izravne linije do mora – do srednjeg Jadrana - Vir, Hrvatskog primorja - Novi Vinodolski i do Istre - Pula, Rovinj i Poreč. Svakodnevnom izravnom linijom za Vir prometuje se od 15. lipnja, a iz Virovitice autobus kreće u 10 sati i 30 minuta i na Viru je u 18 sati i 30 minuta. Povratak iz Vira je u 20 sati i 15 minuta, a dolazak u Viroviticu u 12 sati. Od 1. srpnja uvode se i vikend-linije. Petkom i subotom autobusi iz Virovitice kreću u 21 sat i 45 minuta, a u Vir stižu u 6 sati. Povratak je subotom i nedjeljom iz Vira u 23 sata, s dolaskom u Viroviticu u 6 sati i 45 minuta. Izravna linija za Novi Vinodolski uvodi se od 1. srpnja. Autobus iz Virovitice kreće u 3 sata i 30 minuta, dolazi u Novi u 9 sati i 45 minuta. Povratak iz Novog je u 14 sati i 30 minuta, a dolazak u Viroviticu je u 21 sat i 25 minuta. Čazmatrans uvodi i izravnu liniju iz Slatine preko Virovitice do Poreča, Rovinja i Pule. Iz Slatine autobus kreće u 23 sata i 15 minuta, iz Virovitice u 23 sata i 45 minuta s dolascima u Poreč u 5 sati i 45 minuta, u Rovinj 6 sati i 30 minuta i Pulu 7 sati i 15 minuta. Povratak iz Pule je u 15 sati i 15 minuta, Rovinja u 16 sati, Poreča u 16 sati i 45 minuta, a dolasci u Viroviticu u 22 sata i 30 minuta, odnosno u Slatinu u 23 sata i 10 minuta. Cijena vozne karte u jednom smjeru za Vir je 209 kuna, a povratna je 310 kuna. Virovitica - Novi Vinodolski jedan smjer karta iznosi 171 kunu, povratna 253 kune, Virovitica - Pula jedan smjer 212 kuna, povratna 314 kuna, Rovinj jedan smjer 204 kuna, povratna karta 302 kune. S polaskom iz Slatine cijene karata su za koju kunu skuplje. informativni centar Virovitica
Održana 2. sjednica Upravnog vijeća Predškolske organizacije "Pitomača"
U srijedu 21. lipnja održana je 2. sjednica Upravnog vijeća Predškolske organizacije "Pitomača". Članovi Upravnog vijeća upoznati su sa tijekom radova na završetku izgradnje i opremanja zgrade novoga vrtića. Na sjednici su razmotrene pristigle zamolbe za prijem djece u vrtić u narednoj školskoj godini. U vrtić će 04. rujna krenuti 21 novi polaznik, a ostalih 24-ero po završetku radova i opremanja nove zgrade, tijekom rujna ili listopada ove godine. pitomača.hr
U ulici koja vodi do Starog grada smjestili su se izložbeno-prodajni štandovi sa prikazom starih zanata,prigodnih suvenira,licitara,zdrave i nezdrave hrane te na samom ulazu u ulicu neizbježni članovi Hare Krišne koji su pjesmom izazivali pozornost velikog broja posjetitelja.
U povodu 30 godina galerije Stari grad Đurđevac,otvorena je izložba djela 39 domaćih i stranih slikara i kipara koja je postavljena u tri velika salona dok je u četvrtom zavičajna zbirka uradaka podravskih slikara.U potkrovlju je donacija Ivana Lackovića Croate sa brojnim slikama,kipovima i plakatima koju je taj veliki slikar poklonio Đurđevcu.
Poslije ceremonijalnog otvorenja"Legende o Picokima",na velikoj pozornici ispred Starog grada u Đurđevcu prikazana je pučka kazališna igra na otvorenom "Zakaj nam vele Picoki",u režiji Krešimira Dolenčića. Sudjelovalo je na stotine statista,kulturnih amatera,konjanika(među kojima i članovi pitomačke udruge "Sretna potkova"),te raskošnom pirotehnikom i zvučnim i svjetlosnim efektima koji su oživjeli lukavstvo branitelja grada nad turskim silnikom Ulama-begom.Scenski prikaz govori o 1552.godini kada pod zidine Grada Đurđevca dolazi turska vojska predvođena Ulama-begom,koji ga ni nakon dugih opsada ne uspjeva osvojiti.Od tada u narodu živi legenda o lukavstvu starice i njenom prijedlogu braniteljima grada,da zadnjeg pjetlića,picoka,ispale topom u turski tabor i otjeraju ga prividom izobilja.
Glumci su, ove godine prvi put, govorili samo kajkavski tekst, koji je pripremio glumac Vid Balog a sama manifestacija je pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture, kao nematerijalno kulturno dobro RH.Ove godine ne plaća se ulaznica na Picokijadu zahvaljujući dobroj organizaciji,pokroviteljstvu Ministarstva kulture RH,sponzorima i generalnom sponzoru Hotelu Picok i Grupi PEVEC.
Smotra folklora Koprivničko-križevačke županije Konjički turnir"Picok 2006"u preponskom jahanju
Pitomi radioiDržavna uprava za zaštitu i spašavanje(DUZS), povodom uvodenja jedinstvenog broja za traženje pomoci u slucaju nesrece 112, prije tri mjeseca uveo je seriju edukativnih emisija kako bi slušatelje, gradane Hrvatske, educirali o upotrebi tog broja.
više:Virovitica.net
Na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je svjedočio Željko Palković kojeg su ucjenjivali i prijetili njegovoj obitelji za 100.000 eura. više o suđenju:Vijesnik on-line
Nagrađeni najbolji učenici osnovnih i srednjih škola
Na manifestaciji «Zbogom školo do jeseni»koja je održana jučer u Sportskoj dvorani Tehničke škole u Virovitici proglašeni su najučenici za ovu godinu.Iz Pitomače među nagrađenima je Ana Rep(Osnovna škola P.Preradovića) koja je dobila bicikl,Ozren Batak(Srednja škola)za nagradu dobio fotoaparat,rukometna ekipa»Sokol»(iz OŠ P.Preradovića-Ines Kožarić,Mataja Kožarić,Ana Rep,Helena Ena Habijanić,Tena Mioć,Katarina Šandor,Vana Janeš,Ivana Begović,Marinela Kapitan,Martina Pintar i Tea Petković)koje su za nagradu za osvojeno 1.mjesto na državnom prvenstvu dobile trenirke.
Najbolji učenici Virovitičko-podravske županije nagrađeni su digitalnim videokamerama; 1-osnovna škola;Veronika Jaković iz OŠ Eugena Kumičića,Slatina
2-srednja trogodišnja škola;Danijel Horvat iz Strukovne škole,Virovitica
3-srednja četverogodišnja škola;Marko Hajba iz Gimnazije P.Preradovića,Virovitica
Cijeli popis nagrađenih učenika pogledajte na virovitici-online.
Trodnevni glazbeni festival povodom Dana Općine Špišić Bukovice-«Ivanje 2006»
Igralište NK Bilogora,pored pizzerie»Plavo-bijeli»
Nastupaju izvođači;Duško Lokin,Ćiro Gašparac,Mladen Grdović,Željko Puntijer,Slavko Sigurnjak,Emili,Endy,Sandra Posavac,grupa Enjoy---ULAZ BESPLATAN PETAK 18.00- Igralište NK Bilogora,pored pizzerie»Plavo-bijeli»- Kazanova Band,od 20 sati razni izvođači 19.30-polaganje vjenaca i odavanje počasti hrvatskim braniteljima domovinskog rata s područja općine Špišić Bukovica 20.00-svečana sjednica općinskog vijeća u dvorcu Špišić Bukovica 21.00-«Na Ivanjsko naveče»-u parku Čimen udruga umirovljenika Špišić Bukovice organizira paljenje «Ivanjskih krijesova» SUBOTA 10.00- O.Š.»A.Cesarec» -međužupanijski otvoreni pojedinačni turnir u šahu 11.00-Sveta misa u crkvi Sv.Ivana krstitelja 13.30- O.Š.»A.Cesarec» -dodjela priznanja i nagrada za najljepše uređen prostor ispred kuće,balkona,prozora i ulaza u svim naseljima općine Špišić Bukovice 14.00-Vinogradska ulica-Moto alka natjecanje 15.00- Igralište NK Bilogora,pored pizzerie»Plavo-bijeli» -Kazanova Band
1-NK Bušetina-Bušetina
2-NK Graničar-Okrugljača
3-NK Mladost-Vukosaljevica
4-NK Bilogora-Špišić Bukovica
Između dvije utakmice revijalno nastupaju veterani NK Bilogora i veterani HNK Suhopolje
Od 20 sati nastupaju razni izvođači 17.00-ispred Hrvatskog doma-Vrtna zabava NEDJELJA 07.00-međuopćinsko pojedinačno natjecanje u ulovu ribe na plovak na retenciji "Zidine" 09.00-strelište Vukosaljevica-županijsko takmičenje u gađanju glinenih golubova 15.00- Igralište NK Bilogora,pored pizzerie»Plavo-bijeli» - Kazanova Band,od 17 sati nastavak turnira utakmicama za 3.i 1. mjesto,od 20 sati nastupaju razni izvođači.
Danas ujutro policija je intervenirala na dojavu građana te spriječila pljačku Trgocentrove prodavaonice u Starom Gracu i uhitila 45 godišnjeg zagrebčanina.Početkom veljače istu trgovinu pokušao je opljačkati nepoznati razbojnik i tom prilikom lakše ranio prodavačicu.
Na natjecanju Etno frizura Hrvatske 2006., koje se održalo 11. lipnja 2006. godine u Vinkovcima, u hotelu Slavonija prvo mjesto u kategoriji učenika osvojio je Tomislav Keljar iz Srednje škole Pitomača.
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom Dana općine Pitomača dodjeljena su i priznanja sa likom Petra Preradovića učenicima Osnovne škole Petra Preradovića koji su u završnom razredu prošli sa odličnim uspjehom:Ivor Bukovšak,Jurica Botković,Vana Janeš,Ines Kožarić,Mateja Kožarić,Tea Kožarić,Dino Saraja,Tena Sučić,Ana Rep,Martina Pintar,Luka Vučko,Dino-Dominik Magić,Ivan Aragović,Simona Buri,Matija Deskar,Petra Penzer,Lucija Periša,Maja Sabo,Dario Smiljanić,Ivana Begović,Maja Deskar,Josipa Dolenec,Andrea Hamvaš,Zdravko Jakupec,Marinela Kapitan,Ariana Klos,Anita Rešetar,Marko Veličan,Vinka Andročec,Helena Gašparić,Filip Kakša,Mateja Martinčević,Martina Milaković,Ivona Šakiri,Ivan Benke,Helena Rabađija,Romana Romozi,Iva Štolar i Ana Zeko.
Od 23.-25. lipnja u Đurđevcu održava se "Legenda o Picokima"popularna "Picokijada"koja je najveća turistička manifestacija naših krajeva.U sklopu "Picokijade"održat će se i koncerti popularnih grupa na prostoru NK "Graničar"(pored "Citadele"). 23.6.petak- Psihomodo Pop,predgrupe;Cota G4 i Elektrobuda,u 21.00 sat,ulaz 50 kuna 24.6,subota-Crvena jabuka,u 23.30 sat,ulaz 30 kuna 25.6.nedjelja-Jole,u 21.00 sat,ulaz 30 kuna
Poslije napornih dana u pripremanju organizacije proslave Dana Općine Pitomača,stranice pitomača.hr imaju novi dizajn i pune se sadržajem.Za sada možete pogledati fotografije sa festivala,saznati kako je bilo na izložbi slika Ivana Derežića Bazare te saznati detalje o svečanoj sjednici Općinskog vijeća i prezentaciji rječnika pitomačkog govora.Pitomača.hr je stranica kojom se mi pitomačani i žitelji Općine Pitomača predstavljamo cijelom svijetu pa im želimo uspjeh u daljnjem radu.
Pobjednik prvog HR reality showa Big Brother, Saša Tkalčević, voditi će ovogodišnju manifestaciju „Zbogom školo do jeseni“ koja će se održati 23. lipnja na rukometnom igralištu TVIN s početkom od 19 sati. Osim toga, na manifestaciji, na kojoj će se darivati najbolji učenici Virovitičko – podravske županije, nastupati će: Pips chips & videoclips, te grupa Meritas. Ulaz je besplatan.
U Špišić Bukovici održano je 10.županijsko vatrogasno natjecanje na kojem su pobijedili članovi DVD-a Kladare,drugi su članovi DVD-a Turnašica dok su članovi DVD-a Virovitica treći. virovitica-online
Općinsko vijeće Općine Pitomača, na svojoj 11. sjednici, održanoj 31. svibnja 2006. godine, donijelo je odluku o dodjeli javnih priznanja Općine Pitomača.
Na temelju prijedloga Odbora za dodjelu javnih priznanja Općine Pitomača i prijedloga Općinskog poglavarstva, javna priznanja Općine Pitomača za 2006. godinu, dodjeljuju se:
Srebrna plaketa «Grb Općine Pitomača»: - Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Turnašica, Turnašica, za 80. godina
organiziranog postojanja i humanog rada na zaštiti i spašavanju imovine i
života, za zalaganje iskazano u radu s mladima i izuzetan doprinos razvoju
vatrogastva na području Općine Pitomača.
- Slavku Rajnoviću iz Virovitice, Ivana Mažuranića 45, diplomiranom inžinjeru, generalnom direktoru Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama na području Republike Hrvatske, za iskazanu suradnju i pomoć pri izgradnji komunalne infrastrukture na području Općine Pitomača.
«Povelja Općine Pitomača s likom Petra Preradovića»:
- Marku Bijuku iz Pitomače, Augusta Šenoe 26, učitelju tjelesne i zdravstvene kulture pri Osnovnoj školi Petra Preradovića, sportskom entuzijastu, treneru nogometa i rukometa, za zalaganje iskazano u radu s mladima, izuzetan doprinos razvoju sportske kulture i postignute sportske rezultate.
- Marijanu Bradašu iz Pitomače, Petra Preradovića 7, dugogodišnjem lovniku, blagajniku, tajniku i predsjedniku Lovačke udruge “Fazan” Pitomača, osnivaču i tajniku Lovačkog saveza Virovitičko-podravske županije i tajniku Hrvatskog lovačkog saveza, za dugogodišnji aktivan rad na uzgoju i zaštiti divljači, kao i promidžbi lovačke etike u udruzi i šire.
- Mirku Pavlekoviću iz Otrovanca, Otrovanec 30, dugogodišnjem aktivnom članu Mjesnog odbora i dobrovoljnog vatrogasnog društva, za višegodišnje
aktivno sudjelovanje u radu svih udruga naselja Otrovanec.
- Antunu Rabađiji iz Turnašice, Vinogradska 17, višegodišnjem članu upravnog odbora, dopredsjedniku i lovniku Lovačke udruge «Fazan» Stari Gradac, za dugogodišnji aktivan rad na uzgoju i zaštiti divljači, kao i promidžbi lovačke etike u udruzi i šire.
- Pavlu Švaljeku iz Pitomače, Petra Preradovića 80, učitelju razredne nastave pri Osnovnoj školi Petra Preradovića, dugogodišnjem voditelju školske
streljačke grupe, treneru i voditelju stolnoteniskog kluba, za zalaganje iskazano u radu s mladima, te izuzetan doprinos razvoju sportske kulture.
«Priznanje s likom Petra Preradovića»:
- učenicima koje predloži Učiteljsko vijeće Osnovne škole Petra Preradovića i
Nastavničko vijeće Srednje škole Pitomača, a koji su u završnom razredu postigli izvrstan uspjeh.
Priznanja su podijeljena u srijedu 14.lipnja na svečanoj sjednici općinskog vijeća.
Skoro pa su završili Dani naše općine i dojmovi su nam šaroliki.Sutra se vraćamo u našu pitomačku realnost i kada se slegnu dojmovi zaključit ćemo da bude sljedeće godine puno bolje.Nećemo živčaniti zbog nogometaša,gutanja prašine,gledanja beskonačnih radova na cesti,obilaznice,zatvaranja cesta,padova aviona,spavanja na pruzi,srpske muzike i slabe posjećenosti priredbi!Jer nagodinu ćemo napraviti najbolje Dane općine Pitomače ikada!
Danas je u prostorima poljoprivrednog poduzeća»Zlatni klas»iz Pitomače,vlasnika Stjepana Širokog održana 1.smotra konja udruge «Sretna potkova».Prijavljeno je za smotru 22 konja te su dodjeljene nagrade najljepšim grlima.Prvu nagradu-zlatni pehar,osvojio je lipicanac Luki vlasnika Darka Arapinca.Drugu nagradu osvojila je Zeka,vlasnika Ivana Despotovića-Čokolade a treću kastrat Đio Dragutina Vlajinića.
Posjetitelji su uz razgledavanje konja imali priliku provozati se kočijom po Pitomači,dok je za sve bio organiziran ručak u restoranu»Aida»koji se nalazi u sklopu poduzeća»Zlatni klas».Na štandu Equus d.o.o.Dejana i Diane Kovač prodavali su se suveniri konjske tematike,knjige,konjska oprema te ručno pleteni ulari,oglavine,uzde,podsedlice i povodci za konje po kojima su poznati širom Hrvatske.
Danas je u sklopu Dana općine održana Moto alka u Vinogradskoj ulici u Pitomači.O osnovama i pravilima moto alke pročitajte na stranicama Moto kluba"Alka"iz Špišić Bukovice a fotografije sa današnjeg susreta ovdje.
Gdje i kako gledati Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja
HRT za gotovo cijeli svijet emitira i nekodirani satelitski program "Slika Hrvatske".HRT PLUS emitira se satelitski, dakle treba imati VIACESS kompatibilni digitalni satelitski prijamnik i karticu za dekodiranje. Saki građanin Republike Hrvatske koji plaća RTV pristojbu tu karticu može nabaviti za 165 kuna: kartica radi sve dok redovito plaćate pristojbu, a s njom možete preko satelita gledati i HRT1 i HRT2. Dakako, sa kupljenim prijamnikom vidjet ćete i mnoge svjetske nekodirane satelitske programe. Druga mogućnost je kabelska distribucija: za sada smo distribuiranje programa HRT PLUS dogovorili s kabelskim operaterima DCM, Kabelnet, Elektronic CATV, Adriatic kabel i Chaos net primaju HRT PLUS.
Za prijam programa HRT PLUS ne plaća se nikakva "dodatna pretplata". Ako već nemate digitalni satelitski prijamnik potrebno ga je kupiti, ali svatko tko plaća RTV pristojbu ima pravo na HRT-ovu dekodersku karticu za satelitski prijam svih programa HTV-a po cijeni od 165 kuna, što se plaća samo jednom: nema nikakvih dodatnih mjesečnih pristojbi ili pretplata. HTV Slika Hrvatske -subota, 17.06.2006. 04:45 Festival pjesme Podravine i Podravlja Pitomača 2006, snimka 1. večeri HRT plus -subota, 17.06.2006. 21:10 Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja - Pitomača 2006., prijenos završne večeri
Voditelj: Rosanda Kokanović i Branko Uvodić
Redatelj: Zdravko Bilandžija
Urednik: Branko Uvodić
Producent: Ljubo Vlahov
Biciklijada-Pitomača 2006,održat će se 17.lipnja s početkom u 09.00 sati ispred šatora u centru Pitomače.Prolazi se mjestima općine Pitomača a svaki sudionik dobiva prigodnu majicu i mogućnost izbora za sebe odgovarajuće staze; 1.lagana(20 km)-Dinjevac,Grabrovnica,Velika Črešnjevica,Sedlarica,Otrovanec,Pitomača 2.srednja(30 km)-dravski most,Starogradački Marof,Stari Gradac,Turnašica,Sedlarica,Otrovanec,Pitomača 3.za naprednije-teška(40 km)-po Bilogori,Dinjevac,Grabrovnica,Babičanka,Brzaja,Sedlarica,Otrovanec,Pitomača
Sudionici svih triju staza sastat će se u Sedlarici te zajedno krenuti prema Pitomači gdje će u šatoru uz ručak nastaviti druženje i podijeliti majice.
fotografija: KATARINA ŠIMIĆ, RAVNATELJICA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA
Tamburaški sastav iz Čakovca "Svirci" sa pjesmom Željka Grahovca "Tvoj vanjkuš" pobijedili su na prvoj večeri našeg festivala te se plasirali u današnju finalnu večer.Fotografije sa prve večeri možete pogledati na virovitica-online.
Danas je u Pitomači, prva večer 14. Festivala Podravine i podravlja koji se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, te pokroviteljstvo Općine Pitomača i Virovitičko – podravske županije. Generalni sponzor je virovitička tvrtka TVIN. Festival se održava u sportskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači s početkom u 21 sat!Izvest će se 21 pjesma a pobjednička pjesma nastupit će sutra na finalnoj večeri.Raspored današnjeg izvođenja možete pročitati OVDJE!
Dr Jergović djeci Pitomače poklonio violinu, gitaru i pianino
PITOMAČA, 15. lipnja – U prigodi obilježavanja Dana Općine i blagdana Svetog Vida, umjetnički direktor i jedan od osnivača Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja, umirovljeni liječnik i bivši dožupan Virovitičko-podravske županije dr Marijan Jergović poklonio je Općini Pitomača akustičnu gitaru iz pitomačke Majstorske radionice Kos, violinu i pianino Petrof. Glazbeni instrumenti namijenjeni su budućoj osnovnoj glazbenoj školi u Pitomači.
«Poklonio sam djeci Pitomače ova tri instrumenta jer mi je velika želja da konačno realiziramo ideju staru desetak godina i da u Pitomači osnujemo glazbenu školu. Nadam se da će ovo biti poticaj općinskoj vlasti da ubrza realizaciju, ali dobar poticaj i ostalim mogućim donatorima», kaže dr Jergović naglašavajući kako zna da je općina do sada imala prioritete kao što su Srednja škola za 260 učenika, Općinski i Prekršajni sud te gruntovnica.
«Ja i druga djeca prije 60 godina učili smo svirati kod vjeroučitelja puhače instrumente, violinu i klavir, a danas u Pitomači više nema ni privatnih instrukcija. Djeci moramo podariti glazbenu kulturu, pogotovo u vrijeme kada nam ponovno dolazi glazbeni šund s istoka. Glazbene škole svakako mogu utjecati na kasniji ukus slušatelja», objašnjava dr Jergović motive zbog kojih želi da u Pitomači što prije škola počne s radom.
Načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković kaže kako je osnivanje osnovne glazbene škole jedan od programa općinske vlasti na kojemu se ove godine počelo raditi pa je počela adaptacija bivše zgrade Poljoprivredne zadruge. «Nije bilo lako pronaći prostor koji bi udovoljio standardima jer trebali smo naći zgradu s najmanje pet prostorija u kojima bi učenici učili svirati. Tek kada budemo imali adekvatan prostor možemo se obratiti Ministarstvu», kaže Dijaković naglasivši kako škola, osim ovih instrumenata, ima već 32 tambure i jedan električni klavir. Virovitica.net
Udruga vinogradara,podrumara i voćara «Aršanj»Pitomača organizira 24 izložbu vina povodom dana općine Pitomača.Izložba vina te dodjela diploma održat će se 17.lipnja(u subotu)u predvorju kina u Pitomači sa početkom u 16 sati.
Danas je zatvoren za promet centar Pitomače te će biti preusmjeravan ulicom Petra Preradovića i Vladimira Nazora.Danas od 10.00-02.00 sati a sutra od 08.00-22.00 sati. karta obilaznice
DAN FOTOGRAFIJE I FILMA će se održati 15. lipnja 2006. u kino dvorani po rasporedu: 1. u 14 sati - Otvorenje 5. izložbe fotografija FVK "Mirko Lauš" te otvorenje "Pitomačkog dječjeg sajma" (prodaja pitomačkih suvenira ) 2. u 15 sati - Filmski program s izborom:
-dječjih filmova "Filmske grupe"
- filma "Čehaljec" glumišne družine HPD-a Ferdo Rusan iz virja
-filmova članova FVK "Mirko Lauš"
- filmova kinokluba "Slavica"
ULAZ JE SLOBODAN pitomača.net
15.lipnja 2006. u Kozarevcu na stazi «Karasov brijeg»održat će se motocross utrka s početkom u 13 sati.Organizator utrke je AMK"Karas team"iz Kozarevca.
Danas u 19 sati poznata pitomačka tamburaška grupa«Podravski mužikaši»predstavit će svoj novi nosač zvuka «Podravino moja mila» u restoranu«Zlatni klas»-Otrovanac.Članovi sastava su;Alojz Lach-vokal,Rikard Bakan-bas,vokal,Josip Tončić-violina,Dalibor Dudašek-violina,Damir Begović-harmonika,Dražen Begović-brač,Marinko Barčan-kontra i Damir Hajduk-cimbal.
KUD «Pitomačanka»iz Pitomače organizira 15.lipnja u četvrtak u 18.00 sati susrete folklora na kojima nastupaju;KUD»Naša grana»-Budrovci,KUD»Ivan Vitez Trnski»-Novigrad Podravski,KUD»Prugovec»-Prugovec,KUD»Otrovanec»-Otrovanec i KUD»Pitomačanka»iz Pitomače.Susreti će se održati na ljetnoj pozornici ispred poslovnog centra a u slučaju lošeg vremena održat će se u kino sali.
Povodom obilježavanja godine strukovnog školstva, u Pitomači je održana manifestacija „Dani otvorenih vrata Srednje škole Pitomača s predstavljanjem strukovnih zanimanja i vrtnom zabavom uz Podravske mužikaše“. „Otvorena vrata“ održana su u prostorima Srednje škola Pitomača. Nazočne je pozdravio župan Virovitičko – podravske županije, Zvonimir Šimić, a nazočila je i pročelnica Odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Virovitičko –podravske županije, Vesna Bedeković. Predavanje je održao i Franjo Petrić, ispred Odbora za obrazovanje. Velik interes djece i roditelja izazvalo je usmjerenje agroturistički tehničar, usmjerenje koje bi imalo odličnu podlogu za nastavak školovanja na Visokoj školi za menadžment u informatici i turizmu. VPŽ
Uslijed loših vremenskih prilika, kiše koja je nemilice natapala zemljište, u Pitomači je otkazano natjecanje u preponskom jahanju. Prema riječima organizatora Stjepana Širokog, nastup 50 konjanika iz Zagreba, Čakovca, Varaždina, Siska, Osijeka, Križevaca i Koprivnice, organizirati će se ove godine, ali je upitan termin održavanja. Jedan od pokrovitelja ovog natjecanja je i Virovitičko – podravska županija, koja je za Konjičke susrete uplatila 5.000,00 kuna. VPŽ
Regionalna konjička natjecanja u 6.mjesecu 2005.godine
3.6. Croatia kup u preponskom jahanju,2.kolo,Varaždin 10.6. Endurance,Papuk-Bilogora 10.6.Trial Stakes,Međunarodne konjičke utrke(kasačke i galopske),Zagreb 11.6.Turnir u preponskom jahanju Pitomača 2006,Pitomača OTKAZANO ZBOG MOKROG TERENA 16-18.6. 51.Međunarodni lipanjski turnir,Prvenstvo Hrvatske u preponskom jahanju za sve kategorije,Zagreb 25.6. Kasačke utrke,Daruvar 24.6. Kup Slavonije i Baranje u preponskom jahanju,2.kolo,Osijek 25.6. Turnir u preponskom jahanju,Picok 2006,Đurđevac
Endurance(utrka izdržljivosti ili daljinsko jahanje)jedna je od najpopularnijih i svakako najmasovnijih konjičkih sportskih disciplina na svijetu. Prvi put u Hrvatskoj bit će organizirana 10.6.pored planinarskog doma»Petrov vrh»pored Daruvara gdje će u stazi dugoj 45 kilometara biti i start i cilj.Naši jahači,članovi konjičkog kluba»Sretna potkova»Branko Tkalčec,Svjetlana Šelimber,Branko Keserica,Saška Šelimber,Ivan Široki,Igor Kirin i Goran Smiljanić predstavljat će Općinu Pitomača na utrci izdržljivosti sa konjima Anda,Indi i Čaruga.
Utrke izdržljivosti organiziraju se u prirodi,na pretežno mekanom terenu(20%staze smije biti tvrda podloga).Na stazi su postavljene prirodne prepreke poput strmih uspona,jaraka ili manjih vodotoka.Utrka je podijeljena u nekoliko dionica,a na kraju svake dionice konji moraju proći veterinarsku kontrolu kako bi se utvrdilo mogu li bez posljedica nastaviti natjecanje.Prati se puls,disanje,temperatura,stanje sluznice i opće stanje konja.Ako stanje konja niti nakon pola sata po dolasku na kontrolnu točku ne zadovoljava,natjecatelj je isključen iz daljnjeg natjecanja.Zbog dobrobiti konja jahači ne smiju koristiti korbač ni mamuze,a svaku okrutnost suci kažnjavaju diskvalifikacijom.Svi sudionici dobivaju kartu staze,no utrke izdržljivosti nisu utrke orijentacije jer staza mora cijelim putem biti jasno obilježena.Svakom se sudioniku pojedinačno mjeri vrijeme te je pobjednik onaj koji stazu prijeđe u najkraćem vremenu,a svi natjecatelji koji utrku uspješno završe dobivaju plaketu.
Suorganizatori prvog endurancea su Hrvatski konjički savez,Udruga Bilogora-Papuk 1991. i Kasački klub Daruvar.
Prva večer petak 16.lipanj -Vidovo
-poredak izvođenja pjesama-
1. Podravino draga MARIO BABEC
(Vjekoslav Slavko Vučeta/ Vjekoslav Slavko Vučeta /Danijel Krmić) 2. Dušo moja JELENA PREDRAGOVIĆ
(Vjekoslav Slavko Vučeta/ Vjekoslav Slavko Vučeta/Danijel Krmić) 3. Pjesma podravska STIL
(Berislav Majstor/Rajko Stilinović/Denis Špegelj) 4. Usnuh ja noćas DANGUBE
(Darko Gabaj) 5. Bilogoro pjesmo moja SANJA DIDOVIĆ
(Vjekoslav Slavko Vučeta/Mirjana Pušćak/Danijel Krmić) 6. Ženo plava SAŠA KOVAČ
(Vjekoslav Slavko Vučeta/ Đurđa Habel/Danijel Krmić) 7. Pjesma o Iloku TRIOLA
(Petar Rogan/Petar Rogan i Željko Kovačić/Triola) 8. Imao sam puno djevojaka ZDRAVKO BRKIĆ
(Mladen Medak Gaga/Mladen Medak Gaga/Danijel Krmić) 9. San prve ljubavi ANA VARGEK i T.S. HPD „RODOLJUB“ VIROVITICA
(Viktor Čelant/Terezija Buba Bognar/Dinko Deskar) 10. Savila se lipa stara T.S. HPD „RODOLJUB“
(Ivan Horvat/Drago Fučkar/Dinko Deskar) 11. Ostaju samo sjećanja DARKO BARIĆ
(Željko Kožarić/Željko Kožarić/Danijel Krmić) 12. Tvoj vanjkuš SVIRCI
(Željko Grahovec) 13. Vrni se z vetrom HARME
(Tihomir Klauček/Željko Sabolek/Tihomir Klauček) 14. Kad bi mogo FRANJO BARIĆ I DANGUBE
(Miroslav Navračić/Brankica Navračić/Danijel Krmić) 15. Ta dva oka garava SANJA I TANJA ŽIVKOVIĆ I T.S. SRCE SLAVONIJE
(Krešimir Stipa Bogutovac/Hrvoje Bogutovac/Krešimir Stipa Bogutovac) 16. Mužikaši cimbulaši KAVALIRI
(Danijel Češnjaj) 17. Zauvijek ostaju pjesme STARE STAZE
(Marijan Ded Max/Marijan Ded Max/Danijel Krmić) 18. Ja sam mala garava GARAVUŠE
(Robert Vojvodić) 19. To se budi Podravina ravna SINOVI PODRAVINE
(Ivan Horvat/Đuro Kumer/Denis Špegelj) 20. Zapjevale ptice male DŽENTLMENI
(Ivica Pepelko/Ivica Pepelko/Aleksandar Homoky) 21. Višnjica, trešnjica ĐURĐEVČICE I T.S. KUD-a „PETAR PRERADOVIĆ“
(narodna/Kristina Benko i Denis Špegelj)
1. Zakaj EMA VITELIĆ I JELENA MARTINČEVIĆ uz T.O. HRT-a
(Ivica Martinčević/Zlatko Sabolek/Vladimir Felker) 2. Drava i suze MLADEN HITREC uz T.O. HRT-a
(Robert Poljak/Stjepan Đukić/Vladimir Felker) 3. Nikad ne reci nikad CECILIJA
(Viktor Čelant/Terezija Buba Bognar/Denis Špegelj) 4. Tražim te EDO BEREC
(Marijan Jergović/Zorica Klinžić/Denis Špegelj) 5. Samo sam tebi svoju ljubav dala VLATKA KOPIĆ TENA I T.S. LYRA
(Stjepan Rudinski/Irena Maroš/Stjepan Rudinski) 6. Studena je voda Dunava LYRA
(Stjepan Rudinski/Rajko Stilinović/Stjepan Rudinski) 7. Hote dekle pemo v klet ADAM KONČIĆ I IVICA IVANKOVIĆ uz T.O. HRT-a
(Branko Meglajec/Željko Kožarić/Božo Potočnik) 8. Podravina ljubav jedina LICITARI
(Željko Barčan/Đuka Kumer/Danijel Krmić) 9. Imam jednu želju IVICA PEPELKO I RENATA KOS I ŽVG „KAJDE“
(Ivica Pepelko/Ivica Pepelko/Nenad Hojic) 10. Tu sam rođen ŽELJKO SESVEČAN
(Željko Sesvečan/Đuka Kumer/Denis Špegelj) 11. Bela bluza BARBARA OTHMAN uz T.O. HRT-a
(Rozika Othman/Rajko Stilinović/Stjepan Mihaljinec) 12. Ajnfriš polka LEPI CAJTI
(Siniša Doronjga/Rajko Stilinović/Darko Berović ) 13. Da si znao GORDANA IVANJEK
(Josip Bakan/Zorica Klinžić/Denis Špegelj) 14. Ljubav treba ispiti do dna ĐUKA ČAIĆ uz T.O. HRT-a
(Dalibor Paulik/Drago Britvić/Josip Cvitanović) 15. Žao mi je MARIJA KRALJ
(Josip Bakan/Terezija Buba Bognar/Denis Špegelj) 16. Ona koja pjesme plete RENATA HOLI
(Marijan Jergović/Maja Đerek Lovreković/Denis Špegelj) 17. Baranjske noći RAVNICA
(Aleksandar Homoky/Terezija Buba Bognar/ Aleksandar Homoky) 18. Arija s jezera KRALJEVI ULICE uz T.O. HRT-a
(Siniša Leopold/Rajko Stilinović/Siniša Leopold) 19. Podravino za te živim STJEPAN JERŠEK ŠTEF I DŽENTLMENI
(Aleksandar Homoky) 20. Oluja nad rijekom ANA FILIPOVIĆ uz T.O. HRT-a
(Marinko Barčan/Rajko Stilinović/Roman Gross) 21. Cvijet od kamena NAJBOLJI HRVATSKI TAMBURAŠI
(Stanko Šarić/Terezija Buba Bognar/Denis Špegelj) 22. O kakav je plesač moj stric Ferdo bio PODRAVSKI MUŽIKAŠI
(Marijan Jergović/Zvonimir Majdak/Marijan Jergović) 23. Za starinsku hižu BORIS ĆIRO GAŠPARAC uz T.O. HRT-a
(Slavomir Cvija/Drago Britvić/Siniša Leopold)
U nedjelju 11. lipnja, u Pitomači će se održati četiri utakmice preskakanja prepona, na kojima će nastupiti 50 konjanika iz Zagreba, Čakovca, Varaždina, Siska, Osijeka, Križevaca, Koprivnice, na turniru Konjički susreti. Virovitičko – podravska županija, za promicanje ove hvale vrijedne manifestacija, uplatila je 5.000,00 kuna, promičući tako turističku ponudu županije. Inače, Pitomača će se kandidirati da iduće godine bude kandidat za Croatia cup Hrvatske u preponskom jahanju.
Kraljevi ulice, Podravski mužikaši i Najbolji hrvatski tamburaši na festivalu Pjesme Podravine i Podravlja
Povodom Glazbenog festivala „Pjesme Podravine i podravlja“, koji će se održavati 16. i 17.lipnja u Pitomači, danas je održana prezentacija festivala koji će ove godine imati 14. izdanje. Novinarima su se obratili organizatori Festivala, te pokrovitelji, predstavnici Virovitičko – podravske županije, župan Zvonimir Šimić i načelnik Općine Pitomača, Zdravko Dijaković.
- Kao pokrovitelji festivala, pozivamo sve putnike namjernike da posjete Festival i sigurno će uživati u podravskoj glazbi i to na iznimno visokoj razini. Svake godine Festival je na sve boljoj razini, pa očekujem da tako bude i ove godine. Vjerujem da će do tada biti i prometnice završene, te da će središte Pitomače zasjati u punom sjaju – istakao je župan Zvonimir Šimić.
Prva večer festivala održat će se 16. lipnja. Početak je u 21 sati, a izvest će se 21 skladba. Pobjednička pjesma nastupiti će u subotu 17. lipnja na drugoj, završnoj večeri (početak je također od 21 sati) kada će nastupiti 24 izvođača. Cijene ulaznica su 19 kn za petak, te 30 kn za subotu. Od izvođača treba spomenuti nastupe Podravskih mužikaša, Kraljevi ulice, Najbolji hrvatski tamburaši, Sinovi podravine…
Udruga Glazbeni festival „Pjesme Podravine i Podravlja“ Pitomača, za sutra 8.lipnja od 12 sati, u kavani Best (Pitomača) zakazala je konferenciju za medije na kojoj će se upriličiti cjelovito predstavljanje izdanja Festivala „Pjesme Podravine i Podravlja".
nedjelja 11.lipanj
09:00 GRABROVNICA-teniski turnir
11:00 STADION NK PITOMAČA-humanitarni malonogometni turnir «Podravsko sunce»
15:00 «ZLATNI KLAS» doo PITOMAČA-preponsko jahanje OTKAZANO ZBOG MOKROG TERENA
17:00 KINO DVORANA-sf film»zvjezdana odiseja 2:novi svjetovi»
20:00 KINO DVORANA-kazališna predstava-«Gdje se skriva moja žena»,komedija
srijeda 14.lipanj
16:00 ZVJEZDARNICA»VILA»-promatranje sunčevih pjega i planeta
17:00 OPĆINA PITOMAČA-svečana sjednica općinskog vijeća i dodjela općinskih priznanja
19:00 KLADARSKI BREG-otvorenje izletišta i «Podravske strehe»,promocija novog nosača zvuka»Podravskih mužikaša»
petak 16.lipanj-Vidovo
11:00 CRKVA SV.VIDA-sveta misa
18:00 KNJIŽNICA-prezentacija rječnika pitomačkog govora
19:30 PREDVORJE KINO DVORANE-otvorenje izložbe slika Ivana Derežića-Bazare
21:00 SPORTSKA DVORANA-«Pjesme Podravine i Podravlja-Pitomača 2006»-prva večer
subota 17.lipanj
9:00 Pitomačka biciklijada:rekreativna vožnja biciklima naseljima općine
12:00 VINOGRADSKA ULICA-motoalka
16:00 PREDVORJE KINO DVORANE-izložba vina i dodjela priznanja
21:00 SPORTSKA DVORANA-«Pjesme Podravine i Podravlja-Pitomača 2006»-završna večer
nedjelja 18.lipanj
9:00 ŠODRANA-13.MEMORIJALNI KUP OPĆINE U RIBOLOVU
-predstavljanje pitomačkog Fishing Teama»MP 05»
10:00 «ZLATNI KLAS»doo,Pitomača-smotra konja s područja općine Pitomača
GLAZBENI FESTIVAL "PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA" PITOMAČA
POVIJEST FESTIVALA
Glazbeni festival "PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA"održava se već 14-ti put u sklopu proslave dana općine Pitomača.
Ove,2006 godine održat će se 14.festival "PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA".Kako je bilo prijašnjih godina možete saznati klikom na link!
Pjesmama krajeva uz Dravu lako prepoznajemo zavičaj, jer se razlikuju u srodnim posebnostima u glazbi i stihovima, u raznolikoj lepezi značajki, od široke melodijske ravničarske elegičnosti, do rustikalne zaigranosti pučkih plesova, prigodničarskih napjeva i pošalica.
Pitomača u Podravini na samom je rubu područja kajkavskog narječja i zemljopisno je u središtu hrvatskog podravlja. Tu se odvajkada susreću, pa i prožimaju i "kaj" i "što" s primjesama slavonske ikavice, a u pučkoj pjesmi jednako su prisutni i gudci mužikaša i cimbale i tambura.
Podravci su vrijedni ljudi, no vrlo često alate u svojim žuljevitim rukama zamijene kistom, perom ili tamburom. Sami Pitomačani svoje mjesto i općinu vole nazivati općinom KRUHA kojeg njihove ruke stvaraju, VINA kojim krijepe dušu, svoju i svojih gostiju i PJESME koja se rodi u pitomačkom domu, sazri pod brajdama pitomačkih vinograda, a živi na pitomačkom festivalu.
Baš iz entuzijazma i ljubavi prema glazbi pitomačkih amatera i nastao je pitomački festival. Pitomača ima dugu glazbenu tradiciju još od 1926. godine kad je nastalo Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo "Sloga", a unutar njega i muški i ženski tamburaški orkestar njeguje ljubav prema glazbi, a posebice prema narodnoj i glazbi nastaloj na tradicijama ovog kraja uz Dravu. Iz Sloge su izlazile generacije i generacije vrsnih pjevača i glazbenika, njegovala se kultura i tradicija podravskog kraja. Jedan od takvih tradicionalnih običaja je i "Martinjsko krštenje mošta" koje su stari vinogradari od davnina obnašali na dan Svetog Martina u svojim vinogradima. Tako se na poticaj martinjske pajdašije braće Jergović rodila ideja o organizaciji pučke priredbe pod nazivom "Kletijada", gdje bi glazbenici amateri svoje običaje i pjesme, koje inače pjevaju i sviraju u svojim klijetima, prikazivali i ostaloj publici.
Za početak festivala "Pjesme Podravine i podravlja" u Pitomači tako uzimamo godinu 1993. kad je u okviru spomenute emisije "Tamburaško sijelo" organiziran Prvi festival pod nazivom "Podravino moja mila". Taj put nastupilo je desetak sastava, uglavnom s područja Varaždina, Koprivnice, Zagreba, Virovitice i Pitomače, no bez obzira na mali broj i još nedovoljnu afirmiranost sastava, ostalo je nekoliko skladbi koje se i danas rado slušaju. Spomenimo samo neke: "Podravski svirači" - Vlade Smiljanića i Tajne, "Lenger Blaž" istog autora, "Pjesma moje Podravine" - Marijana Jergovića i Drage Britvica u izvođenju Podravskih tamburica.
Nakon te prve godine sazrijevala je ideja vodilja, koja će od 1994. godine pa nadalje pratiti Festival u Pitomači, a to je RIJEKA DRAVA, spona koja će povezivati pjesmu od Čakovca do Aljmaša, od Mure do Dunava, pa i susjedne nam zemlje kroz koje ona protječe. (autor teksta: Drago Britvić,2005)
Izletište Zlatni klas idealno je odredište za jednodnevne izlete i nastavu u prirodi predškolske djece i mladih osnovaca.U okruženju idiličnog seoskog dvorišta domaćini će Vas upoznati sa starim običajima poput mljevenja žita na ručnom žrvnju,tkanjem na tkalačkom stanu,pečenjem kruha u staroj krušnoj peći ili tesanjem drva.
U dvorištu djecu očekuje kućica na drvetu,stari auto,ljuljačke,stolni tenis,prostrana livada i veliki voćnjak za igru i trčanje,te romantično jezerce-ribnjak sa kućicom za odmor.
Ergela od desetak rasnih konja pruža Vam užitak vožnje u kočiji i škole jahanja.Imanje je ograđeno i potpuno sigurno za bezbrižan boravak i zabavu grupa do 200 djece u pratnji odgajatelja.
Restoran Zlatni klas nudi bogat jelovnik biranih domaćih specijaliteta,a posebnost ponude je zanimljiv izbor vegetarijanskih jela.Iskoristite priliku da kušate izvornu,zdravu hranu pripremljenu po tradicijskim receptima naših baka.Osobito su omiljene tople pogače iz krušne peći,zapečene palačinke i štrukli.
Mladi uživaju u izvrsnim pizzama i voćnim kupovima,a ljubitelji dobre kapljice imaju priliku kušati najbolja vina iz obližnjih bilogorskih vinograda i podruma.
Restoranski dio obuhvaća prostranu salu s plesnim podijem,razglasom i disco-rasvjetom za velike proslave,vjenčanja,plesne večeri,predavanja i seminare do 300 uzvanika,kafe-bar sa separeima i intimnu salu za ručavanje za 40 osoba.
Cijeli restoranski prostor odiše ugođajem tradicijske gradnje masivnim drvenim gredama,s vrijednom etnografskom zbirkom restauriranih starih predmeta iz seoskog domaćinstva.
Iz Zlatnog klasa možete poći na upoznavanje turističkih zanimljivosti pitomačkog kraja.Preporučamo razgledavanje Križnice i rijeke Drave,obilazak vinograda na padinama Bilogore,posjet spomen-muzeju u rodnoj kući pjesnika Petra Preradovića u Grabrovnici ili vožnju kočijom kroz središte Pitomače.
Restoran i izletište Zlatni klasuspješno posluje već punih 29 godina,od daleke 1977.godine kada su naši domaćini Maca i Branko Tkalčec krenuli u ostvarenje životnog sna o vrhunskom restoranu u malenom mjestu Otrovanec.Uskoro stiču ugled koji im dovodi goste iz svih krajeva Hrvatske,od mladeži koja je ludovala na već legendarnim plesnim i disko večerima do uvaženih delegacija iz svijeta politike,gospodarstva,sporta i estrade.Prateći moderne trendove u turističkoj ponudi Zlatni klas danas prerasta u ogledno imanje seoskog turizma,nudeći povratak izvornim vrijednostima prirode,zdravu domaću hranu,druženje sa životinjama i prijateljsku dobrodošlicu. Telefon:033/714-114 info@zlatniklas.hr Otrovanec 228 , 33405 Pitomača
Prvi spomen imena Pitomače
Prvo spominjanje imena Pitomače datira iz 1535. godine, u faksimilu bukovačkog vlastelistva ( pod nazivom Pytomezy). Original ovog faksimila se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu , fond broj 3: Prava Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, tomus 1. ,knjiga 8. strana 46-47.
U srednjem vijeku, za prodora Osmanlija u ove krajeve, naselja su u potpunosti razorena.Kada je u 16.st. formirana Vojna granica počela je obnova naselja, prvo izgradnjom vojnih objekata ( današnja škola u Otrovancu, te rodna kuća ilirskog pjesnika Petra Preradovića u Grabrovnici)Nakon toga počinje razvoj Općine Pitomače, grade se ceste i crkve.Godine 1714. Pitomača je imala 64 kuće, današnji župni dvor. Godine 1768. sagrađena je kasnobarokna crkva posvećena Sv. Vidu.
Intezivniji razvoj Općine započinje u 19. st., kada se otvaraju škole u Pitomači i Otrovancu, 1865. godine osnovana je prva obrtno štedna i kreditna zadruga čime Pitomača postaje značajno zanatsko i trgovačko središte u koje se sve više doseljavaju Nijemci, Mađari i Židovi.
Do kraja drugog svjetskog rata naselja su tipično seoska.Izgradnja ( privatna i društvena) intezivira se pedesetih godina 20. st, a grade se i glavne ceste Zagreb- Bjelovar- Đurđevac- Pitomača- Virovitica- Osijek zapadno i južno prema Bilogori.
U današnje vrijeme sve je jača urbanizacija mjesta .
Općina Pitomača usvojila je grb 1985. godine.
U zelenom polju je srebrna greda i u dnu crveni brijeg.
Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
GRABROVNICA kraj PITOMAČE, 19.03.1818.- FAHRAFELD, AUSTRIJA, 18.08.1872. naš zavičajni književnik
OSNOVNA ŠKOLA “PETAR PRERADOVIĆ” PITOMAČA
Osnovna škola Petra Preradovića Pitomača djeluje na području općine Pitomača i u svom sastavu, uz matičnu školu u Pitomači, ima i 11 područnih škola u Dinjevcu, Grabrovnici, Kladarama, Križnici, Maloj Črešnjevici, Otrovancu, Sedlarici, Starom Gracu, Starogradačkom Marofu, Turnašici i Velikoj Črešnjevici ( Područna škola u Križnici nalazi se preko Drave i ima status otočne škole ). Škola je dobila ime po hrvatskom pjesniku Petru Preradoviću koji je rođen u Grabrovnici, selu nedaleko Pitomače. U rodnoj kući danas se nalazi muzej posvećen Petru Preradoviću u kojem se svake godine povodom Preradovićeva rođendana 19. ožujka održavaju literarni susreti. Škola se može podičiti činjenicom da joj ( Hvala Bogu!) broj djece ne opada ( škola je 1996. godine imala 987 učenika).Ove školske godine školu polazi 1098 učenika raspoređenih u 53 razredna odjela. U nižim razredima ( uključujući i područne škole) ima 584 učenika, a u višim razredima 514. Učenike podučava 33 učitelja razredne nastave, 39 učitelja predmetne nastave, 2 stručna suradnika, tu je i ravnateljica te ostali zaposlenici ( tajnik, računovođa, majstor, kuharice i spremači i spremačice). Zgrade područnih škola osposobljene su za nastavu ( iako nisu građene kao škole), a u Turnašici i Dinjevcu izgrađene su 1998. i 2005. nove školske zgrade. U matičnoj školi nastava se odvija u 2 ( međusobno povezane) zgrade, te u športskoj dvorani. Iza zgrade škole su i 4 športska terena kao i mnogo zelenih površina. Osim u nastavi, učenici znanja i vještine mogu naučiti kroz rad izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti, u koje se ove školske godine učenici mogu uključiti su: novinarska grupa ( koja već preko 30 godina izdaje časopis Preradović ) , literarna grupa, pjevački zbor, dramska grupa ( sudjelovala na mnogim natjecanjima i smotrama, i to jako uspješno, te snimila igrokaze za nekoliko emisija na televiziji), ritmičke grupe, knjižničari, izviđači, dramsko- recitatorske grupe, cvjećarske, likovne, ekološke, folklorne, informatičari ( veliki i mali) te športske grupe ( posebno jako uspješne rukometašice i nogometaši). Izvanškolske aktivnosti u koje su uključeni učenici su: nogomet ( u NK Pitomača i ostalim klubovima u mjestima stanovanja učenika-putnika), rukomet ( u ŽRK Pitomača ), karate, mažuretkinje, crkveni zbor, mjesni pjevački zbor u Pitomači te brojna Dobrovoljna vatrogasna društva s područja općine.
U Zagrebu je nakon kratke i teške bolesti umro Drago Britvić, jedan od najplodnijih hrvatskih tekstopisaca zabavne glazbe i šansona, Pitomačanin, virovitički gimnazijalac i savjetnik ravnatelja i umjetničkog direktora Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja.
Drago Britvić bio je pjesnik i novinar. Rodio se u Pitomači 6. srpnja 1935. godine, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je na Radio-Zagrebu i kao urednik na Hrvatskoj televiziji.
Osnovao je 1966. Festival kajkavske popevke u Krapini i deset godina bio njegov direktor.
Dobio je brojna festivalska priznanja te je aktivno djelovao u mnogim glazbenim udrugama.
Britvić je napisao 700 pjesama od kojih je 600 uglazbljeno. Poznat kao autor tekstova velikog broja uspješnih pjesmama i šansona, među kojima se ističu "Mirno teku rijeke", «Zvona moga grada» "Potraži me u predgrađu", "Kockar", "Milioner", "Proplakat će zora", "Pod starim krovovima", «Bože čuvaj Hrvatsku», «Maslina je neobrana» i mnogi drugih.
Za pitomački festival napisao je 15 pjesama među kojima su popularne «Vatrogasna zabava» i «Zvijezde nad Aršanjom».
"Izuteno me je potresla smrt dragog prijatelja i kolege. Bili smo dobri prijatelji, bio nam je mentor, savjetovao nas kako da se uspješno nosimo s teškoćama oko organiziranja festivala u Pitomači", izjavio nam je dr Marijan Jergović, umjetnički ravnatelj fesivala Pjesme Podravine i Podravlja.
Prve pjesme, još kao gimnazijalac, objavio je u Virovitičkom listu. Goran Gazdek virovitica.net
Drago Britvić
Pitomačan. Prva stanica, stanica odlazaka i dolazaka. Stanica za putovanja s povratnom kartom. U školu, virovitičku gimnaziju i doma među svoje. Svoje roditelje, svoje prijatelje, svoju Pitomaču. A ta Pitomača tada. Selo pitomo, rama za sliku, stih. I za dečke. Dečke što su gurajući nogometnu loptu mamili simpatije vršnjakinja. Njih puno zeleno polje a na golu jedan. Dragec, sin pitomačkog obrtnika. Obrtnika, umjetnika što je u godovima hrasta, onda vidio ono što mnogi nisu.
Upravo onako kao što je Drago u pogledu kroz prozor drugog razreda vlaka vidio ono što mnogi nisu. Ta otkud bi grmilo nego z Otrovanca, kakove bi bile zabave ako ne vatrogasne, gdje bi se prostrle zvijezde ako ne nad Aršanjom…
Za njih, pitomačane, njih puno što guraše loptu bile su to usputne činjenice, a za njega, jednog, onog među vratnicama bijahu to naslovi stihova crtanih na štafelaju svoga zavičaja. Njegovog prelepog zavičaja u kojem je v duši isto kak i v kleti.
Nije Pitomača imala predgrađe da te tamo potražimo. Imala je glavnu ulicu, ulicu pjesnika u kojoj se rodio pjesnik. Pjesnik koji je prije masline znao za javor. Javor kojeg je izostavljao iz svih oporuka čuvajući ga za sebe, jer mu treba za tamburu. Instrument u čijem je sazvučju tako toplo njegovim stihovima. Pogotovo stihovima ubranih sa krošnje zavičaja. Sa prve stanice. Iz Pitomače. Pitomače, čiji je Drago i pravi i počasni.
Dr Marijan Jergović/Rajko Stilinović
ponedjeljak, 26.12.2005. virovitica.net
Mirko Lauš
(17. srpnja 1926 - 27. kolovoza 2005.)
Među prijateljima, znancima i poštovateljima njegova životnog djela već se dugo sa zebnjom govorilo o sve lošijem zdravlju gospodina Mirka Lauša, osnivača i, punih trideset godina, voditelja Kinokluba Slavica u Osnovnoj školi u Pitomači, s kojim je ostvario brojne zapažene rezultate u zemlji i inozemstvu i doveo hrvatsko dječje filmsko stvaralaštvo na sam svjetski vrh. Nakon duge i teške bolesti Mirko Lauš umro je 27. kolovoza, u vrijeme održavanja Sedme škole medijske kulture u Trakošćanu, kao da i posljednjim dahom daje potporu medijskoj edukaciji prosvjetara i aktivnostima kojima je i sam podredio cijeli svoj život.
Mirko Lauš rođen je 1926. u Virju, gdje se kao dijete upoznao s fotografijom, a zatim i s filmom, u pokretnom kinu koje bi povremeno stiglo u to malo podravsko mjesto. Simbolično, prvi film koji je vidio bio je Život Isusa, a mali je Mirko u to doba sanjao o zvanju svećenika, smatrajući da je to plemenit i zajednici posvećen poziv u kojem bi i on mogao najviše dati. Stjecajem okolnosti ipak je završio kao učitelj, baveći se i na taj način duhovnim obogaćivanjem pojedinaca i zajednice u kojoj je djelovao.
Obitelj Lauš, sa šestoro djece, među kojima je Mirko bio najstariji, živjela je u kulturnom ozračju, jer je njihov otac uspio, ponekad i na račun hrane i odjeće za djecu, sakupiti oko dvije tisuće knjiga pa je Mirko od malih nogu volio čitati, ali oduvijek više stručnu literaturu nego beletristiku. Zanimala ga je tako fizička geografija, a još je kao dijete u jednoj sobi obiteljske kuće sačinio svojevrsnu camera obscura, s pomoću koje bi likove prolaznika, doduše okrenute naopako, projicirao na suprotnom zidu.
U osnovnoj, a zatim i u Građanskoj školi, ponajviše zahvaljujući profesoru hrvatskog jezika Kamilu Križaniću, razvija literarne sklonosti i piše poeziju, eseje i scenske prikaze. Odluka da će postati učiteljem, kao i mnogi Podravci u to vrijeme, bila je ponajviše utemeljena na siromaštvu obitelji i potrebom za što skorijim zaposlenjem najstarijega sina, pa se upisao u Učiteljsku školu u Križevcima, gdje ubrzo postaje članom likovne, glazbene, filozofske i gospodarstvene sekcije. Objavljuje i prve pjesme, no, sklon perfekcionizmu, mnoge radove baca, smatrajući ih nedovoljno kvalitetnim.
Nakon očeve pogibije u napadu Kozaka na Virje Mirko odlazi u Zagreb, u Domobransku časničku školu i diplomira nekoliko dana prije sloma NDH, a kao pripadnik Đačke bojne polazi svibnja 1945. prema Dravogradu, biva zarobljen i vraćen u Virje.
Osim tog, umalo kobnog odlaska u Zagreb i Dravograd, te kraćeg službovanja u Plaškom, u Lici, odmah nakon Drugog svjetskog rata, cijeli je život proveo na potezu od dvadesetak kilometara, između Virja i Pitomače. Radio je kao učitelj u Virju, Hampovici, Gornjoj Šumi, Kalinovcu i Đurđevcu, a u Pitomaču je dekretom premješten 1952. Tri godine poslije diplomirao je hrvatski i ruski jezik na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. U svim je mjestima u kojima je radio bio i pokretač kulturnih događanja, bavio se opismenjavanjem odraslih i drugim aktivnostima.
Kao učitelj Sedmogodišnje škole u Pitomači, koja od 1962. nosi ime Osnovna škola Petra Preradovića, osniva i vodi dramsku grupu, literarnu, novinarsku i recitatorsku sekciju, pa čak izvode i operetu Ive Lhotke Kalinskoga Velika čarolija. U Virovitičkom listu objavljuje likovne kritike i prvi otkriva radove Ivana Lackovića Croate.
Godine 1955. Mirko Lauš osniva školsku fotosekciju, jednu od prvih u Hrvatskoj, a 1957. nabavlja prvu filmsku kameru i osniva kinoklub, za djecu i za odrasle. U idućih trideset godina pretvorit će Pitomaču u jedino selo na svijetu sa zavidnom i kvalitetnom dječjom filmskom produkcijom. Od 1962. do 1989. pod Lauševim je vodstvom u Pitomači snimljeno više od dvjesto filmova.
Od 1964. klub se zove Slavica, nakon što je filmom Mlin osvojio Grand prix, tj. pehar Slavica na beogradskom festivalu održanom godinu prije, a u tridesetak godina rada osvaja više od 130 prvih ili drugih nagrada na pedesetak domaćih i stranih revija, smotri i festivala ili ukupno više od tristo nagrada i priznanja. Mirko Lauš drži predavanja o temeljnim značajkama svoga pristupa dječjem filmskom stvaralaštvu, a filmovi Kinokluba Slavica prikazuju se u Amsterdamu, Baselu, Beču, Bukureštu, Berlinu, Londonu, New Yorku, Madridu, Montrealu, Halifaxu, Teheranu…
Lauš je bio žestoki protivnik postprodukcije dječjih filmova, smatrajući da djeca znaju napraviti dobar film ili možda ne znaju, ali da nikada nema potrebe za ušiminkavanjem njihova rada. Zalagao se za ukupnost odgojnoga procesa u dječjem filmskom stvaralaštvu, od učenja tehničkih zakonitosti stvaranja filma do razvijanja skladnih međuljudskih odnosa.
U Pitomači su 1967. i 1985. održane, zahvaljujući aktivnostima i uspjesima Mirka Lauša, savezne revije dječjih filmova, a od 1971. do 1988. i sedamnaest festivala dječjeg amaterskog filma FEDAF, sa više 1300 prikazanih filmova iz 150 dječjih klubova. Početkom sedamdesetih nabavljena je i oprema za videosnimanje i montažu pa Pitomača postaje jedan od prvih domaćih dječjih klubova s novom tehnologijom.
Odlaskom Mirka Lauša u mirovinu gasi se i aktivnost Slavice, na čije blistave dane danas podsjećaju dvije sobe u staroj školskoj zgradi, u kojima su pohranjene brojne diplome i priznanja, odavno zastarjela oprema i drugi muzeološki artefakti najslavnijega dječjeg filmskog i videokluba s područja bivše Jugoslavije.
Mirko Lauš bio je među zapaženim predavačima škola i seminara filmske kulture za voditelje školskih filmskih klubova i nesebično je prenosio mlađim kolegama znanje i metodologiju rada s djecom. Autor je knjige Trideset godina Kinokluba Slavica te niza priloga u stručnim časopisima.
Snimao je još godinama, nakon odlaska u mirovinu, od lokalnih događanja, kao svojevrstan medijski historiograf Pitomače, do svadbi i krstitki, kojima je popravljao skromnu učiteljsku mirovinu. Bio je i, možda, najstariji ratni snimatelj u Hrvatskoj, tijekom devedesetih.
Razglednica Pitomače
Dobar dan! Dobro došli! Ja sam Tatjana Bukovašk, vaš današnji turistički vodič. Dočekuje vas darežljiva, pitoma, zgusnuta ljepota Pitomače i njezine okolice. Pozdravljaju vas ove uzorito obrađene njive, djelo najvećih ljudi moga kraja – poljodjelaca. Ne smijem zaboraviti obrtnike koji i danas dokazuju da se samo radom postaje velik.
Mjesto se nalazi u plodnoj Podravini između gradova Virovitice i Đurđevca. Najduža ulica u Pitomači, Dravska ulica, vodi do Drave, rijeke koja valja svoje brzake ispod visećeg mosta koji, pored skele za prijevoz automobila, omogućuje prijelaz na drugu obalu i nastavak puta do Križnice, nedirnutog kutka prirode sa sve većim brojem vikendica za odmor. U zagrljaju jutra čuje se smijeh vjetra, govor šume, ostaje vam u oku slika ribiča i napete tanke niti ribičkog štapa. U urbanoj sredini nema više kućica pokrivenih slamom. One su dokument vremena na fotografiji.
Ovdje kod Drave, zrcala Podravine, održava se u lipnju biciklijada koja kreće od Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači, a završava piknikom na obali rijeke. Lipanj je bogat kulturnim zbivanjima u Tjednu Općine Pitomača. Različitost i bogatstvo narodnih običaja trenutak je neponovljive ljepote koju vi, posjetitelji, zadržavate u sjećanju. Strpljivost, brižnost, dočekivanje gostiju sa smiješkom, dijeljenje zajedničkih iskustava u krvi je svakog Pitomačana. Tko još nije čuo za festival Pjesme Podravine i Podravlja koji puni veliku športsku dvoranu Osnovne škole.
Zaštitnik naše crkve i mjesta je sv. Vid. Dan sv. Vida je 15. lipnja.
U Grabrovnici smo ispred krajiške kućice, rodnom doma pjesnika Petra Preradovića. Zaslugom književnika Dragutina Tadijanovića1968. godine kuća Petra Preradovića postaje muzej. Vrijeme za susret s Preradovićem čiji život protekao u vraćanju rodnoj grudi, obnova je neprolaznih uspomena, jedinstven osjećaj zajedništva te dodir prolaznog i vječnog. Zasad samo u snovima, a vjerujem i u budućnosti ljudi ovdje vide etnopark.
Put nastavljamo selima Sedlarica, Mala Črešnjevica i Velika Črešnejvica. Ovdje je zrak čist, seoska dvorišta puna gusaka, pataka, ovaca… Pogled je usmjeren obroncima Bilogore i tradiciji bilogorskih klijeti.
Poklanjanje vremena i pozornosti svakom turistu predstavlja vrijednost. Želim vam ugodan nastavak putovanja, a ja žurim kući nacrtati vaša šarena lica sreće da me crtež svaki put podsjeti na ovaj susret. Tatjana Bukovšak srijeda, 02.06.2004. Virovitica.net Nagrađeni literarni rad na temu «Volim Hrvatsku-turisti u mom mjestu»,Tatjana Bukovšak, OŠ Petar Preradović, Pitomača, 8. razred,02.06.2004.
Pitomačka crkva Svetog Vida Mučenika spada u Varaždinsku biskupiju,đurđevački dekanat.Nalazi se u centru mjesta na adresi
Strossmayerova 18.
telefon:033/782 734
Sveti Vid (Mazzara del Valla, otoku Sicilija, 3. stoljeće)
Bio je progonjeni kršćanin njegovo se mučeništvo zbilo na početku Dioklecijanova progonstva negdje oko g. 304. ili 305. Kult mu se počeo širiti oko 600. godine kada je o njegovom životu i mučeništvu bila sastavljena prva legenda i kada je njemu u čast bila sagrađena prva crkva u Rimu. Tada je u rimskoj pokrajini Lukanija napisano djelo Passio S. Viti (Mučeništvo sv. Vida). Prema tome spisu Vid se kao sin bogate ali još poganske obitelji rodio u današnjoj Mazara del Vallo, na jugozapadnoj obali otoka Sicilije. Kad mu je bilo tek 7 godina morao je zbog svoje vjere i pripadnosti Kristu, zajedno sa svojim odgojiteljem Modestom i hraniteljicom Krescencijom, pobjeći u daleku Lukaniju, budući da ga je njegov otac, po imenu Hylas, htio prisiliti na otpad od vjere. Njegov je bijeg pao baš u doba velikog Dioklecijanova progonstva pa je Vid i u tuđini za svoju vjeru morao trpjeti. Uhvaćen kao kršćanin, sa svojim je skrbnicima odveden u Rim. Tu je Vid učinio nekoliko čudesa, među njima i čudesno ozdravljenje careva sina, koji bijaše opsjednut. Unatoč tomu, bio je sa svojim pratiocima osuđen na smrt. Nakon uobičajenih mučenja bačen je u kotao vrelog ulja. No iz njega bi spašen od anđela koji ga otprati u Lukaniju, gdje mladić umre. Godine 756. njegove su relikvije bile prenesene u St. Denis kod Pariza. Godine 836. Vidove je relikvije opat Hilduin dao slavnome samostanu Korvey na rijeci Weseru. Taj samostan kasnije postade središtem štovanja sv. Vida. Sv. Vjenceslav, češki vojvoda, dobio je u Korveyu ruku sv. Vida i prenio je u Prag, sagradivši njemu u čast crkvu. Na temeljima te crkve podići će se kasnije divna gotska katedrala, možda jedna od naljepših crkava katoličkoga svijeta.Kult Sv. Vida zahvatio je snažno slavenske zemlje gdje je, čini se, zbog sličnosti imena nadomjestio stari slavenski poganski kult Sventovida. Stoga su crkve Sv. Vida u pravilu sagrađene na uzvisinama, odakle Sv. Vid "sve vidi". U našim krajevima Sv. Vid bio je zaštitnik očiju, odnosno ljudskog vida, a to je bilo moguće samo u južnoslavenskim jezicima, gdje sveti Vid "vidi" gdje njegovo ime glasi Vid, a ne Vit, Veit, Vito, Guido ili Guy. Ikonografija ga prikazuje kao mladića s palmom, u kotlu , katkad s gavranom i lavom. Mladenački lik sv. Vida u kotlu najučestaliji je njegov ikonografski motiv. Kod nas je najpoznatija katedrala Svetog Vida u Rijeci (Rijeka) čiji je zaštitnik. Svetog Vida zazivaju u pomoć padavičari, histerici, opsjednuti. Njegova se zaštita moli za vrijeme grmljavine, nevremena, požara, neplodnosti i jalovosti, kad valja izvesti neke teške zadatke. Kao svoga zaštitnika slave ga apotekari, pivari, gostioničari, podrumari, kazandžije, vinogradari, glumci. Preporučuju mu se i ljudi slabog sluha i vida. Godine 1991. u Starigradu kraj Koprivnice je bila osnovana udruga koja je njegovala štovanje Sv. Vida (kasnije nazvana Kulturno-prosvjetiteljsko društvo "Fran Galović", koje se zalagalo za obnovu njegovog štovanja u okolici Koprivnice, Podravina. Želja udruge je bila da se obnovi Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice) Wikipedija
Piše: Nino Zdeličan, dr. med.
Vozeći se vlakom ili autom od Koprivnice prema Pitomači, promatram Podravinu. Promišljam i divim se u sebi ljepoti tog hrvatskog kraja, jedinstvenog po svom krajoliku, kulturi, jeziku, arhitekturi, tradiciji, folkloru, povijesti i još mnogo čemu. Ali, pitam se pomalo sa sjetom gdje je ona stara Podravina, stari običaji, oni drugi ljudi koji su pripadali nekom drugom vremenu. Sva ta mjesta, sela, kuće, sve se promijenilo. Navodno dolazi napredak, razvoj... Ali ona starina, ono "pravo", vrijednosti koje su nešto značile, kamo je to nestalo?
Što je s našom Pitomačom? Je li i nju "progutao" razvoj? Bilo je to nekada, ali i sada je, mjesto velike važnosti za ovaj dio istočne Podravine. Za Pitomaču pod sadašnjim nazivom znamo već od početka 18. st. po zapisima izaslanika, ostrogonskog nadbiskupa koji je 20-ih godina 18. stoljeća putovao ovim krajevima. Taj isti svećenik navodi postojanje oveće (barokne) drvene crkve i čitav niz manjih kuća. Bilo je to, za ono vrijeme, poprilično veliko graničarsko mjesto. Već se 1783./1784. godine gradi nova, veća, kasnobarokna crkva sv. Vida. S vremenom drvene kuće ustupaju mjesto zidanima, razvija se obrt, Pitomača postupno kroz 18. i 19. st. dobiva i urbani karakter. Svi trendovi, stilovi i utjecaji koji su postojali u tadašnjoj srednjoeuropskoj Habsburškoj monarhiji, postupno dolaze i u Podravinu, naravno, u omjeru i opsegu prilagođenima veličini pojedinih naselja. Arhitektonske stilove tadašnje Europe, koje nalazimo u Beču, Pešti, Pragu, Zagrebu, žive i u Pitomači. Ali, zapravo, sada već nekadašnjoj Pitomači, jer što je od toga svega ostalo i sačuvalo se do našeg vremena?
Nekadašnja "pandurnica" pitomačke regimente tadašnje đurđevačke pukovnije koja je bila pod upravom Vojne Krajine sa sjedištem u Bjelovaru, prekrasna barokna kuća na mjestu današnje ambulante srušena je sredinom 20. st., navodno, zbog "dotrajalosti". Takozvana "Ižićina kuća" na početku Gajeve ulice, pokraj crkve, srušena je 50-ih godina 20. st., također zbog dotrajalosti. Stara "Brennerova kuća" nasuprot župnoj crkvi, srušena je 90-ih godina 20. st. zbog izgradnje novog poslovnog centra. Bila je to zgrada velike vrijednosti, jedan od posljednjih primjera kasnog srednjoeuropskog klasicizma s kraja 19. st. u Pitomači. Dostojni primjer graditeljskog stila svoga doba, čak je M. Krleža spominje u jednoj svojoj noveli o Pitomači (pitam se je li današnji novi poslovni centar jednako tako dostojan primjer arhitektonskih stilova s kraja 20. st. kada je građen i je li trebalo "žrtvovati" staro na račun novoga?). Zatim, mala kuća na početku Strossmayerove ulice, odmah iza ambulante, možda najstariji primjer patricijske arhitekture u Pitomači, srušena je u studenom 2002. g. zbog izgradnje parkirališta! Mislim da je rušenjem ove kuće Pitomača izgubila mnogo. Kuća je, naime, građena sredinom 19 st., ali je imala na sebi kasnobarokne elemente (napomenimo da je stvarno razdoblje baroka 17. st. i početak 18. st., ali je ovaj dio Hrvatske tada, do 1699. g., bio pod Turcima pa su određeni utjecaji u arhitekturi dolazili nešto kasnije, nego na sjeverozapadu). Naročito su se na toj kući isticala u pročelju trokutasti krovni zabat, tri prozora u nizu i dva posebno lijepa pilastra sa svake strane, te vrlo zanimljiv, za ono vrijeme, raspored prostorija. Prije svega je nestao skroman, ali lijep primjer kasnog baroka, no u širem pogledu mislim da smo mi samim time izgubili još jedan u nizu materijalnih dokaza pripadnosti srednjoeuropskom kulturnom krugu. Onom istom krugu kojem jednako tako pripadaju Mađarska, Češka, Austrija, Slovačka, Slovenija, Poljska... Krugu kojemu danas Hrvatska toliko teži. Upravo je ta stara arhitektura samo jedan od dokaza da smo mi također oduvijek bili dio tog kulturnog kruga. Međutim, zadnjih nekoliko desetljeća razmišljamo da ako je neka zgrada stara i u lošem stanju, da je treba srušiti i na njezinom mjestu napraviti nešto "novo i moderno". Pitam se, zašto se ne bi ta ista novčana sredstva utrošila za obnovu zgrade, a ne za njezino rušenje? Na kraju krajeva, sve se više govori o kontinentalnom turizmu, a obnovljene povijesne jezgre starih naselja u tom smislu imaju potencijala.
A Pitomača?... Pitomača još uvijek ima potencijala. Primjeri su za to brojni. Zgrada na uglu Gajeve ulice i crkve, sadašnja pekara "Centar", lijep je primjer postbaroknog historicizma (klasicizma) s kraja 19. st. Današnja videoteka "Tommy" u Gajevoj ulici 31 po mom je mišljenju najbolji primjer kasnijeg klasicizma u Pitomači, iako je zbog uređenja prostora videoteke, što se tiče izvornog izgleda zgrade, dosta toga i izgubljeno. A čak se na maloj kući u Gajevoj 18 (trgovački obrt "Tropic") u pročelju iznad ulaza i prozora mogu razaznati i skromni elementi secesije! Kasnobarokne elemente nalazimo i na dvjema obiteljskim kućama koje se nalaze na potezu između ambulante i trgovine "Monika". Svoju vrijednost ima i prizemnica, na uglu Gajeve i Domjanićeve ulice, s ukrasnim historicističkim elementima iznad glavnih vrata, te posebno lijepim drvenim vratima s bočne strane. Zgrada ima ne samo arhitektonsku, nego i povijesnu vrijednost jer je od 50-ih do 70-ih godina 20. st. to bilo mjesto glavnih društvenih događanja i okupljanja u Pitomači (danas su u njoj smještene trgovačke radnje). Od velikog značaja je i zgrada starog mlina (nasuprot nogometnom stadionu) izgrađena krajem 19 st., zgrada današnjeg Željezničkog kolodvora, te grobnica obitelji G”tz u središtu mjesnog groblja (jedini primjer neoromanike u Pitomači!). Tu je i dvokatnica na uglu Šenoine i Vinogradske ulice (trgovina "Krapec"), vrlo lijep primjer arhitekture iz prve polovice 20. st. Mislim da ju je potrebno očuvati u izvornom obliku i za budućnost. Nepotrebno je spominjati iznimnu vrijednost kasnobarokne crkve sv. Vida (na kojoj su prije nekoliko godina počeli potpuno neprimjereni, "betonski" obnoviteljski radovi s vanjske strane crkve - bilo bi bolje da su bili pozvani arhitekti restauratori, jer se radi o objektu velike vrijednosti). Tu je i klasicistička zgrada Pučke učione te prava barokna kurija Župnog ureda (smatra se da je zgrada Župnog ureda danas najstarija očuvana zgrada u Pitomači, izgrađena početkom 18 st. u pravom baroknom stilu). A velika dvokatnica na Trgu kralja Tomislava 1 i zgrada današnje pošte jedini su pravi primjeri suvremene hrvatske arhitekture 70-ih godina 20. st. u Pitomači (iako je prije nekoliko godina izvorna stolarija prvog kata zgrade pošte zamijenjena suvremenijom plastificiranom koja, zapravo, ne odgovara stilu i vremenu u kojem je zgrada napravljena). Svoju vrijednost ima i zgrada današnje Općine Pitomača, koja je prvobitno bila namijenjena ulozi hotela. Izgrađena je 80-ih godina 20. stoljeća i lijepi je primjer spajanja tradicionalnog i modernog, te pokušaj prilagođavanja suvremene arhitekture lokalnom podravsko-panonskom okružju. Dakle, otkada postoji današnja Pitomača, mogu se u njoj naći i vrijedni primjeri svih povijesnih stilova i utjecaja u graditeljstvu koji su vladali u ovom dijelu Europe! Čak se po pročeljima, oblicima tlocrta i drugim elementima nekih kuća s početka 20. st., naročito u središtu mjesta, može govoriti i o "specifičnoj pitomačkoj" arhitekturi, prisutnoj većinom samo u Pitomači i u nekim okolnim mjestima.
Nažalost, puno je toga i nestalo, možda ček i zauvijek izgubljeno, ali je puno toga još uvijek tu; čekajući možda neka bolje vremena, možda pokoju obnovu, a ne rušenje. I mislim da za to nije potreban prije svega novac, nego prvenstveno dobra volja i razumijevanje. A da ne govorimo koliko bi Pitomači pridonijelo osnivanje, recimo, povijesnog muzeja (nemojmo zaboraviti stare sjekire iz kamenog doba pronađene u Dravskoj ulici i na Bilogori kao dokaz da je život ljudi na ovom području postojao još u pretpovijesti), etnografskog muzeja (kako bi se vidjelo bogatstvo folklorne baštine ovoga kraja), pa još i uređenje galerije naivne umjetnosti, osnivanje glazbene škole... Spomenimo još i izgradnju mosta na Dravi kod Križnice, eventualno u budućnosti zbog povezivanja prekodravskog teritorija općine i susjednog dijela Mađarske s Pitomačom. Pa onda i izgradnja zaobilaznice koja bi zadovoljavala sve suvremene ekološke kriterije kako se ne bi građevinskim radovima bespotrebno uništavale vrijedne zemljišne parcele. Zaobilaznica bi tako omogućila zatvaranje središta Pitomače (dio Gajeve) za promet, te uređenje korza, odnosno, šetališnog prostora.
A tu su još i termalna vrela pronađena oko Dravske ulice, te možda eventualna izgradnja toplica u daljoj budućnosti. Ali, to su već neka druga tema, možda za neku drugu raspravu. 20.12.2002. http://www.icv.hr/2313/tmp.php?go=1438
PITOMAČA, 17. svibnja – Striko Mirko se najedanput okrenuo i rekao: Cure, crko nam je motor! Ha, ha, vi se šalite, rekli smo. Ne, ne šalim se. Držite se, pa kak bude! Sve je počelo pištati. Ja sam drapala po prozoru, htjela sam van. Onda sam osjetila strahoviti udarac u glavu – tako nam je danas na Odjelu kirurgije virovitičke Opće bolnice opisala doživljaj pada sportskog zrakoplova Cesna 772 osamnaestogodišnja Matea Grgačić, maturantica škole za frizerke.
Nakon udarca izgubila je svijest i sada ne može procijeniti koliko je dugo tako ležala. Kada je došla k sebi prišla joj je suputnica u letjelici Marina Jakupec (28), inače službenica Općinskog suda u Đurđevcu koja je, srećom, prošla gotovo neozlijeđena. Izvukla ju je van, a onda je pomogla i teško ozlijeđenom pilotu Mirku Vitkoviću (48). «Ja nisam mogla disati niti se pomaknuti, a on je bio u nesvijesti, krvario je i povraćao. Strašno! Odmah su dotrčali moj dečko Vinko Ferenčak i Marinin suprug Krešo koji je pozvao Hitnu pomoć», ispričala nam je Matea.
Njih četvero se tog popodneva vozilo motociklima Dravskom ulicom kada su, slučajni upravo u blizini uzletišta, ostali bez goriva. Čuli su zvuk motora i došli do hangara. Pilot Mirko je Vinkov očuh, upravo se spremao za let pa ih je stao nagovarati da lete s njim. «Mi smo ga došli samo pozdraviti i nismo htjelo letjeti jer ja sam s strašno bojala. Nekako sam pregurala strah i sjela u avion. Krenuli smo oko 19 sati, sve je bilo normalno, avion se digao i izravnao. Počeli smo se ljuljati. On je rekao da bude izravnavati koliko može. Grozan je osjećaj kad shvatiš da si u zraku, da nigdje ne možeš i samo čekaš što će se dogoditi. Znaš da padaš i znaš da većina takvih nesreća završava tragedijom, a ne možeš si pomoći», govori Matea i dodaje kako se našalila da sada iz bolnice ide samo ako po nju dođu avionom. Liječnici su Matei dijagnosticirali potres mozga, udarac u prsni koš, i ozljedu vratnog kralješka. Prema riječima šefa Odjela kirurgije dr Stjepana Feketića u dobrom je općem stanju i oporavlja se bez komplikacija.
Policija je osigurala mjesto i cijelu noć čuvala avion do dolaska ekipe za očevid zrakoplovnih nesreći Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Očevid je počeo oko 11 sati, ali je ubrzo prekinut zbog kiše. «Oštećenja a zrakoplovu su znatna, a tek ćemo vidjet koliko je motor nastradao.
Detaljno smo na licu mjesta pregledali zrakoplov i izuzeli dokumentaciju. Nakon toga ćemo zrakoplov rastaviti i odvesti na dodatna ispitivanja. Detaljno moramo pregledati motor i instrumente te na analizu dati gorivo i zatražiti dokumentaciju o uzletištu. Moramo utvrditi je li od kontrole leta tražena dozvola za poletanje», izjavio nam je jučer Dinko Vodanović, istražitelj za zračne nesreće. Prvi rezultati istrage znat će se tek za tjedan dana, a za konačne valja pričekati cijeli mjesec. Godišnje se u Hrvatskoj dogodi 6 do 7 ovakvih nesreća. U posljednjih 5 godina na području Virovitičko-podravske županije dogodilo se tri zrakoplovne nesreće.
Nakon liječničke pomoći u virovitičkoj Općoj bolnici teško ozlijeđeni Mirko Vitković (povreda mozga u predjelu čeonog režnja) iste je večeri prevezen u zagrebački Klinički centar Dubrava. Operiran je na Odjelu maksilofacijalnu kirurgiju gdje su nam jučer poslijepodne rekli da zdravstveno stanje dobro i da je izvan životne opasnosti. Vitković ima položen ispit za upravljanje letjelicom, iskusni je pilot i jedan od osnivača Aero kluba u Pitomači. Letjelica je vlasništvo njegove tvrtke "VIT commerce"
Za 20 kn svatovima pustila Ilića pa zaradila prijavu
Zbog emitiranja pjesme srbijanskog folk-pjevača Miroslava Ilića policija podnijela prekršajnu prijavu protiv urednice Pitomog radija
Prošlogodišnji Etnosusreti folklora i pjesama nacionalnih manjina Hrvatske održani u listopadu u Pitomači okupili su u tom podravskome mjestu stotinjak predstavnika nacionalnih manjina koji su bili puni hvale za Pitomi radio i Općinu Pitomača, domaćine te jedinstvene kulturne priredbe. No, vrag netolerancije nikada ne spava – pokazao je to događaj od 28. travnja kada je u emisiji “Čestitke i pozdravi” urednica Ined Giba, udovoljavajući jednom sumještaninu koji je platio želju, u eter u povodu ženidbe pustila pjesmu popularnoga srbijanskog folk-pjevača Miroslava Ilića. Ogorčeni slušatelji odmah su prosvjedovali, a protiv urednice podnijeta je prekršajna prijava.
Ako plate, mi sviramo
– Nastojimo ne svirati narodnjake, ali ako tko želju plati 20 kuna, to moramo odraditi. Nakon korizme svi su se mahom udavali i ženili pa smo cijeli tjedan vrtjeli narodnjake. Ilić je među onim pjevačima koji su traženi. Traženu pjesmu nismo imali pa sam pustila “Pevajte mi pesme”. Samo pet minuta nakon refrena “Srbija je naše blago...” zazvonio je telefon, a slušatelj je pitao je li to Pitomača ili radio Niš. Javila se i jedna žena koja nam je rekla da bismo takve pjesme trebali cenzurirati. Uplašila sam se da sam možda pustila kakvu koljačku pjesmu, ali nisam. U pjesmi se pjeva o srbijanskim ljepotama, a ja sam se dva puta potom ispričala slušateljima ako se tko uvrijedio.
Uvečer me je u teretani dočekao šef lokalne policije Tihomir Kirin raspitujući se o pjesmu. Poslije sam doznala da me policija tražila. Mislila sam da je civiliziranim ljudima isprika dosta, ali sam čula prijetnje na ulici, u šetnji. Svoj sam posao odradila korektno i ne želim platiti kaznu, pa makar išla u zatvor – ispričala je Ines Giba.
Javni red i mir
No, policija nije stajala prekriženih ruku. Već sljedeći dan lokalni policijski šef posavjetovao se s predsjednikom Općinskoga prekršajnog suda u Pitomači, kojemu je ubrzo na stol stigla prekršajna prijava u kojoj stoji da je slušatelje uznemirio refren pjesme: “Srbija je naše blago, Srbija je naša dika, zadužbina od davnina.
Čuvaj, sine, naše blago, čuvaj ti za svoga sina”. Slijedom Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čl. 5. za takvo djelo predviđena je novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 40 do 300 njemačkih maraka. Predsjednik Općinskog prekršajnog suda u Pitomači Petar Bajan nije želio komentirati, ali je potvrdio da su se policajci posavjetovali prije podnošenja prekršajne prijave te da će biti razmatrana krajem ljeta ili na jesen. Sporna pjesma nije bila uvredljiva sadržaja
– Mi smo slobodan komercijalan radio koji sa svojih pet radnika živi isključivo od marketinga. Živimo u slobodnoj zemlji i u svome programu potičemo ozračje tolerancije i pluralizma, a sporna pjesma nije imala uvredljiv sadržaj niti je namjera bila koga uvrijediti. To što su neki nazivali, što je intervenirala policija, govori više o njima nego o nama. Ne odričemo im pravo na mišljenje sve dok ne ugrožavaju pravo drugih. Trudimo se da program bude u duhu pluralizma, a događaj sa spornom pjesmom samo je prolazna epizoda u našem poslu – izjavila je Julijana Pečar, direktorica Radija Pitomača, i potvrdila kako u šest godina postojanja nikada slušatelji nisu bili nezadovoljni. večernji list
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
U ponedjeljak u 8 sati počinju prijave za upis na ukupno 1315 mjesta u sedam srednjih škola u Virovitičko-podravskoj županiji.
U nedjelju 02.srpnja 2006.održava se Hrvatsko-mađarski biciklistički izlet u organizaciji društva za sportsku rekreaciju 
Na osnivačkoj skupštini koja se održala 28.lipnja u «Zlatnom klasu»iz Otrovanca,donešena je odluka o osnivanju udruge Konjički klub»Zlatni klas»Otrovanec.Osnivači konjičkog kluba su 
U srijedu 28. lipnja u Knjižnici i čitaonici Pitomača biti će predstavljen putopis "Drumske skitnice" autora Slavka Cimermana iz Virovitice. Početak je u 18.00 sati.
Danas ujutro policija je intervenirala na dojavu građana te spriječila pljačku Trgocentrove prodavaonice u Starom Gracu i uhitila 45 godišnjeg zagrebčanina.Početkom veljače istu trgovinu pokušao je opljačkati nepoznati razbojnik i tom prilikom 
Biciklijada-Pitomača 2006,održat će se 17.lipnja s početkom u 09.00 sati ispred šatora u centru Pitomače.Prolazi se mjestima općine Pitomača a svaki sudionik dobiva prigodnu majicu i mogućnost izbora za sebe odgovarajuće staze;
PITOMAČA, 15. lipnja – U prigodi obilježavanja Dana Općine i blagdana Svetog Vida, umjetnički direktor i jedan od osnivača Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja, umirovljeni liječnik i bivši dožupan Virovitičko-podravske županije dr Marijan Jergović poklonio je Općini Pitomača akustičnu gitaru iz pitomačke Majstorske radionice Kos, violinu i pianino Petrof. Glazbeni instrumenti namijenjeni su budućoj osnovnoj glazbenoj školi u Pitomači.
15.lipnja 2006. u Kozarevcu na stazi «Karasov brijeg»održat će se motocross utrka s početkom u 13 sati.Organizator utrke je AMK"Karas team"iz Kozarevca.
KUD «Pitomačanka»iz Pitomače organizira 15.lipnja u četvrtak u 18.00 sati susrete folklora na kojima nastupaju;KUD»Naša grana»-Budrovci,KUD»Ivan Vitez Trnski»-Novigrad Podravski,KUD»Prugovec»-Prugovec,KUD»Otrovanec»-Otrovanec i KUD»Pitomačanka»iz Pitomače.Susreti će se održati na ljetnoj pozornici ispred poslovnog centra a u slučaju lošeg vremena održat će se u kino sali.
GREDA 2006
15.lipnja u 21 sat na Trgu kralja Tomislava nastupaju 
Povodom obilježavanja godine strukovnog školstva, u Pitomači je održana manifestacija „Dani otvorenih vrata Srednje škole Pitomača s predstavljanjem strukovnih zanimanja i vrtnom zabavom uz Podravske mužikaše“. „Otvorena vrata“ održana su u prostorima 
OTKAZANO ZBOG MOKROG TERENA
U nedjelju 11. lipnja, u Pitomači će se održati četiri utakmice preskakanja prepona, na kojima će nastupiti 50 konjanika iz Zagreba, Čakovca, Varaždina, Siska, Osijeka, Križevaca, Koprivnice, na turniru Konjički susreti. Virovitičko – podravska županija, za promicanje ove hvale vrijedne manifestacija, uplatila je 5.000,00 kuna, promičući tako turističku ponudu županije. Inače, Pitomača će se kandidirati da iduće godine bude kandidat za Croatia cup Hrvatske u preponskom jahanju.
PROGRAM DANA OPĆINE PITOMAČA,2006.godine
Pjesmama krajeva uz Dravu lako prepoznajemo zavičaj, jer se razlikuju u srodnim posebnostima u glazbi i stihovima, u raznolikoj lepezi značajki, od široke melodijske ravničarske elegičnosti, do rustikalne zaigranosti pučkih plesova, prigodničarskih napjeva i pošalica.
Restoran i izletište 
GRABROVNICA kraj PITOMAČE, 19.03.1818.- FAHRAFELD, AUSTRIJA, 18.08.1872.
U Zagrebu je nakon kratke i teške bolesti umro Drago Britvić, jedan od najplodnijih hrvatskih tekstopisaca zabavne glazbe i šansona, Pitomačanin, virovitički gimnazijalac i savjetnik ravnatelja i umjetničkog direktora Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja.
Pitomačka crkva Svetog Vida Mučenika spada u 
Cure, crko nam je motor, držite se, pa kak bude!
Zbog emitiranja pjesme srbijanskog folk-pjevača Miroslava Ilića policija podnijela prekršajnu prijavu protiv urednice Pitomog radija