Usamljenost
Sama u noći na žalu bjeline
oblutke tražim djetinjstva.
Kroz prozor blijedi odsjaj mjesečine
u moje čelo pači,
i ko da kožu sloj po sloj mi svlači
do gole istine.
Samu kroz noć me bijela nose jedra.
Da mi se sklonit u zaborava njedra!
(1993.)
MARINA
VEĆ MNOGO DANA VOLIM JA MARINU
AL´ NJENI HLADNI POGLEDI ME BRINU
DA HRABROST SKUPIM NIKAD NEMAM SNAGE
DA MOGU TADA DA JOJ KAŽEM SVE
JER KAD MI ONA NEŠTO BLIŽE PRIĐE
TAD SRCE MOJE TAD U PETU SIĐE
I NE ZNAM VIŠE KAKO MI JE IME
ODJEDNOM KAO DA SAM SASVIM NIJEM
MARINA , MARINA , MARINA
ZAR NE ZNAŠ DA VOLIM TE JA
MARINA , MARINA , MARINA
UČINI DA SUNCE MI SJA
MOJA LIJEPA MALA , LJUBAV NIJE ŠALA
NEMOJ SA MNOM DA SE ŠALIŠ
O NE , NE , NE , NE , NE
Ovo je prijevod talijanske pjesme na prijelazu iz pedesetih u šezdesete godine prošlog stoljeća. Po njoj je dobila ime moja najstarija nećakinja, kojoj je danas 20 godina od preseljenja u vječnost!
12. srpnja bi napunila 57 godina. Njenu uspomenu čuvaju roditelji, sestre, brat, njezino petero djece sa svojim ocem, i dvije unučice te ostali članovi brojne obitelji, uže i šire.
Pokoj joj vječni!
Sveti Petar i Pavao
Sveti Petar apostol, prvi papa, bio je rodom iz Betsaide u Galileji. Pravim imenom Simon (Šimun), sin Jonin, ribar s Genezaretskog jezera, s bratom Andrijom bio je isprva učenik Ivana Krstitelja, a nakon Isusova krštenja na Jordanu pridružio se Isusovim učenicima. Isusu ga je doveo brat Andrija. Bio je nagao, brzoplet, ali dobrog srca i velikodušan. Kao prvaka među 12 apostola Isus ga je nazvao Kefa (Stijena) zbog njegove žarke vjere: „Na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju. Tebi ću dati ključeve i štogod svežeš na Zemlji, bit će svezano i na nebu.”
„Ma s tobom ću i u smrt ako treba…”
Kad su Isusa došli uhititi u Getsemanskom vrtu, Petar je zgrabio mač i odsjekao uho Malhu, sluzi velikog svećenika. Isus mu je tada rekao: „Spremi mač u korice, jer tko se mača hvata, od mača će i poginuti”. Dok su Isusu sudili pred Velikim vijećem, Petar se noću u dvorištu grijao kraj vatre. Kad su ga upitali nije li i on jedan od Isusovih učenika, Petar je tri puta odgovorio da nije, i kad je začuo pjev jutarnjeg pijetla, sjetio se kako je Isusu obećao da će za njim i u smrt ako treba, a sad ga je tri puta zatajio. Pokajao se i briznuo u plač. Poslije uskrsnuća Isus je Petru dao vlast da upravlja Crkvom: „Pasi jaganjce moje…!”
Anđeli mu služili
Zbog svoga je propovijedanja bio bačen u tamnicu. Herod Antipa htio ga je pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, no Petra je anđeo između četiri stražara izveo kroz vrata, odveo do Markove kuće, gdje je prva Crkva cijelu noć molila za njega. Petar je potom otišao iz Jeruzalema i tako se spasio.
Nije se smatrao dostojnim da umre na isti način kao Isus
Autor je dviju novozavjetnih poslanica. Za cara Klaudija otišao je u Rim, dotada prijestolnicu poganskog svijeta, a od njegova dolaska prijestolnicu kršćanstva i papinstva. Predaja govori kako je bio optužen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica. Na nagovor prijatelja odlučio je pobjeći iz grada, no na putu mu se ukazao Isus. Petar ga je upitao: „Kamo ćeš, Gospodine?” Isus mu je odvratio: „U Rim, da me opet razapnu!” Petar je to shvatio kao znak Božje volje, vratio se u Rim i bio uhićen i bačen u tamnicu. Ondje je oko 64. godine podnio i mučeništvo. Bio je osuđen na smrt razapinjanjem na križu, no budući da se nije smatrao dostojnim smrti jednake Isusovoj, tražio je svoje mučitelje da križ okrenu naopako, što je i učinjeno. Otada se takav križ naziva Petrovim križem.
Od progonitelja do navjestitelja
Sveti Pavao apostol rođen je u Tarzu (Cilicija, danas na jugu središnje Turske), između 5. i 10. godine. Potječe iz maloazijske židovske obitelji s pravom rimskog građanina. Tako je uz hebrejsko ime Šaul imao i rimsko – Paulus. Helenističku naobrazbu i rabinsko zvanje stekao je u Jeruzalemu, a prema tradiciji židovske dijaspore izučio je i obiteljski zanat graditelja šatora. Kao pripadnik farizejske sljedbe progonio je prve kršćane. Nakon obraćenja, oko godine 34., pridružio se apostolima i tijekom tri apostolska putovanja, koja opisuju Djela apostolska, organizirao je kršćanske zajednice u helenističkom svijetu (Sirija, Mala Azija, Grčka, Makedonija).
Poslanice kao dio Svetog pisma
Četrnaest Pavlovih poslanica dio su novozavjetnih svetopisamskih knjiga, a Pavao ih je uputio mjesnim kršćanskim crkvama. Sadrže njegovu teologiju, kršćanski nauk prilagođen helenističkom svijetu. Jedan od najpoznatijih njegovih tekstova je Hvalospjev ljubavi iz Prve poslanice Korinćanima, a teološki je osobito bogata Poslanica Rimljanima.
Čast je umrijeti za Krista
Zaslužan je što je apostolski sabor u Jeruzalemu godine 49. odlučio da židovski vjerski običaji ne obvezuju obraćene pogane. Nakon trećeg putovanja zatvoren je u Cezareji. Kao rimski građanin uputio je priziv na cara i deportiran je u Rim, gdje je djelovao iz pritvora. Smaknut je mačem u vrijeme Neronova progona kršćana, vjerojatno godine 67.
(Preuzeto sa portala BOOC hr.)
SVIMA KOJI NOSE IME DANAŠNJIH SVETACA ŽELIM SRETAN IMENDAN!
Žena
Masliuna kraj strme hridi
s burom se bori,
žena, kosa joj sijeda
na vjetru vijori.
Pogled prošlošću luta
rasutih snova,
duša još mlada bi htjela
živjeti s nova.
Ona je poleta puna
i pustih želja,
na raskrižju ipak je sama,
bez prijatelja.
žena, na vjetru vijore
sijede joj vlasi.
Rasprši sumnje što more,
moj Bože, spasi!
(1994.)
PISMO
Znaš, počelo je ljeto
i sunce jače sjaje,
i tako ide sve to,
i prolazi, i traje...
Znaš, počelo je ljeto,
more se jače mreška,
i prolazi sve, eto,
ja tvog se sjećam smješka.
Znaš, počelo je ljeto,
i teku prazne riječi,
i rekla bih ti nešto,
al tvoj me smješak priječi.
Znaš, počelo je ljeto,
u meni strepnja, tuga,
i rekla bih ti sve to,
al strah me tvoga ruga.
I jeseni, i ljeta,
i sve što reći neću,
i sva bih blaga svijeta
za tvoju dala sreću!
(jednog davnog ljeta)
Želja
Željela bih pozvati sve voljene
za zajednički stol
da razlomimo i podijelimo sve misli,
te poput brašna prosijemo svoje duše u iskrenosti
i blagujemo topli kruh ljubavi.
(1993.)
HRVATSKO PROLJEĆE
Umjesto vatrometa upalite svijeće,
i noć će zasjat svjetlom ugaslih života.
I zvijezde će sjedinit' svoje iskre na festivalu svijeta.
Umjesto vatrometa upalite svijeće
i procvjetat' će novo
Hrvatsko proljeće!
(Ova je pjesma nastala l994. na tragu one:"Upali svjetlo, ne proklinji mrak!")
Svima želim sretan Dan državnosti!
Sveti Ivan Krstitelj
Svitnjak
1993.
( barba Ivi Grciću, koji je palio svitnjak*)
Vatrene zmije u začuđenim očima, visoki dim!
Sveti Ivan Svitnjak!
Sve utiša noć!
Na asfaltu pepeo, ko zgarišta domova!
Doziv daljina i dalekih krovova!
Kad ćemo u Badanj doć?
Ovo je napisano dok smo bili u progonstvu, a barba Ivan iz Badnja kod Drniša , sad pokojni, palio je svitnjak, tj. krijes, da se ne zaboravi običaj rodnog (i mnogih drugih) krajeva.
Moram napomenut da su Grcići vrlo kreativna obitelj, pa je barba Ive pravio drvene suvenire a njegov rođak Stipe hrani ptice po Janju i Promini te im izrađuje kućice, a kao pučki pjesnik izdao je nekoliko zbirki pjesama i čest je gost na kulturnim priredbama.Također skuplja ljekovito bilje i majstor je u pripremanju čajeva.
Iviša Grcić je prava encikjlopedija prastarih narodnih vjerovanja i običaja.
U svakom slučaju to je generacija koja živi s prirodom i njeguje uspomene predaka.
Badnjušanima želim sritan njhov blagdan, a
SVIMA KOJI SUTRA SLAVE IMENDAN ŽELIM SREĆU I ZDRAVLJE!
Sunce poslije kiše
Raskošne su boje jeseni kraj puta,
raskošne su kapi na cvijeću, od kiše,
i dok noć se bliži nade sve su tiše
da ćeš se odmorit' kraj mojega skuta.
Ostala sam sama, tebe nema više,
za tobom mi želja po bespuću luta,
kad se večer spusti samoća je kruta,
samo vjetar tiho u zavjesi diše.
Htjela bih ti reći, nisam više ljuta.
Odgovor ne slutim, vjetar grane njiše,
usamljeno srce, čežnja sumanuta...
Raskošne su boje,sunce kapi briše.
Tvoj povratak čekam mirom ogrnuta,
ozarena lica suncem poslije kiše.
(jedne davne jeseni)
TIJELOVO
DIVNOJ DAKLE
Divnoj dakle tajni ovoj
klanjajmo se smjerno mi,
stari zakon žrtvi novoj
nek se sada ukloni.
Vjera duši čovjekovoj
nek spoznanje dopuni.
Bogu Ocu, Bogu Sinu
hvala s pjesmo radosnom.
Slavimo im veličinu,
častimo ih dušom svom.
K Duhu Svetom nek se vinu
glasi s dikom jednakom. Amen
(Ovo su zadnje dvije kitice latinske pjesme, gregorijanskog korala, "Pange Lingua gloriosi", u prijevodu "Usta moja")
Svima koji današnji blagdan slave želim da ga prožive s vjerom i nadom!
Svetac svega svijeta
Smirena lica
u krilu dijete nosi,
žalosne tješi.
Svima koji nose ime padovanskog sveca,svetog Ante, želim
SRETAN IMENDAN!
Haiku-vježbe
ŠUTNJA
U hladnoj sobi
samuje dvoje tužnih,
rječita šutnja.
SRCE U KAMENU
Samotno srce
u hladnoj vodi čeka
sućutnu ruku.
ZAKLON
Lutajuć ištem
svjetlo onkraj tunela,
zaklon tišine.
IVANČICE
Gle, ivančice,
u travi sunca mala,
vjesnici ljeta!
IMAJU LI ONI SVJETONAZOR ?!
Homoseksualnost nije nova pojava i nije "ništa novo pod suncem" sugeriranje da je to ponašanje "in". Čak je popularno sve više slavnih samaca iz povijesti proglašavati homoseksualcima. Poznato je da je još u staroj Grčkoj cijenjena među umjetnicima ljubav prema mladićima. Ali danas je novo da se takve veze žele nazvati brakom u kojem roditelj 1 i roditelj 2 mogu odgajati djecu. Međutim u svim kulturama je brak veza između muškarca i žene a roditelji su otac i majka. Sigurno da ima majki i nemajki, očeva i neočeva, i opravdano je da se djeca izuzmu iz nefunkcionalnih zajednica, ali je interesantno da se često apriori sugerira da su homoseksualni partneri dobroćudni i puni ljubavi, a kod nas na jedno dijete za usvojenje čeka 6 heteroseksualnih parova. Imai jednoroditeljskih obitelji, ali one se pojavljuju silom prilika, a ne jer su htjeli dijete lišiti jednog roditelja.
Znanstvena je čnjenica da od početka trudnoće u tijelu majke nastaju promjene koje stvaraju uvjete za optimalni razvoj djeteta, majčino mlijeko je upravo za određeno dijete najbolje, ono prepoznaje majčin glas nakon rođenja....Zar sve to treba ignorirati za "prava" homoseksualnih parova, koja su obični hir, a osim toga donedavna se je brak tretirao kao preživjela institucija, dok sad najedanput treba obuhvatiti veze koje brak nikad nisu bile.
Ako dijete odgaja heteroseksualni par usvojitelja, to je svakako bliže prirodnim uvjetima.
Ovo nije govor mržnje! Znanstvenici nisu suglasni u teorijama o uzrocima sklonosti prema istom spolu, pa o tome ne sudim. Ne moraju svi homoseksualci prihvatiti suzdržljivost, koju mi kao vjernici, smatramo ispravnom, ne samo za homoseksualce nego i za druge u određenim uvjetima. (I papa je također protiv diskriminacije homoseksualaca, ali za suzdržljivost, dok mu novonastali "poklonici" pripisuju samo isječke iz govora i napisa koji im odgovaraju.) Nemaju pravo oni koji homoseksualce diskriminiraju kod zapošljavanja, koji ih ismijavaju, jer ne ismijavaju i ne šikaniraju ni preljubnike ni osobe sklone promiskuitetu.
Neka se imovinski i drugi odnosi ljudi u homo- vezama zakonski urede, ali brak NE, jer od toga do usvajanja djece je samo jedan korak, a to su definitivno nepovoljni uvjeti odgoja. Vjerujem da se homoseksualni stil života može usvojiti i živeći u takvom okruženju. Jedna poznata tenisačica je izjavila da joj je kolegica pomogla da u sebi otkrije do tada nepoznatu lezbejku, a Kinsey je svoja istraživanja provodio u zatvoru (gdje su ljudi u izolaciji orjentirani na isti spol), među prostitutkama (i muškim), a u cilju pokusa se provodio grupni seks, ukratko uzorci mu nisu baš reprezentativni, a i njegove sklonosti su bile osebujne....
Netko će mi prigovoriti da je ovo pisanje nestručno; ja sam čitala neke napise, kao i većina glasačkog tijela i, budući da i ljudi iz vlasti, koji također nisu stručnjaci, iskazuju svoje stavove, koristim mogućnost da kažem: Ako bude referendum glasat ću ZA., jer djeca ne mogu glasati.
(Ponavljam post iz 2013. kao podsjetnik na to kako smo birali stranke po savjetonazoru, a sad se taj element bagatelizira i tako se varaju glasači!)
Silazak Duha svetoga
DOĐI DUŠE PRESVETI
Dođi, Duše presveti, sa neba nas posjeti zrakom svoje milosti
Dođi, Oče ubogih, djelitelju dara svih, dođi, srca svjetlosti.
Tješitelju tako blag, ti nebeski Goste drag, pun miline, hlade tih.
Umornima odmore, u vrućini lahore, razgovore žalosnih.
Sjaju svjetla blaženog, sjaj u srcu puka svog, napuni nam dušu svu.
Bez Božanstva tvojega, čovjek je bez ičega, tone sav u crnom zlu.
Nečiste nas umivaj, suha srca zalivaj, vidaj rane ranjenim.
Mekšaj ćudi kamene, zagrij grudi ledene, ne daj nama putem zlim-
Svim što vjeru imaju, što se u te ufaju, sedam svojih dara daj.
Daj nam krepost zaslužnu, i smrt lijepu, blaženu, daj vjekovit svima raj.
Danas se sjećamo kako je Duh ljubavi i utjehe sišao nad apostole, sakupljene s Marijom, i preobrazio ih od plašljivaca u hrabre svjedoke Uskrsnulog Spasitelja. Tada je rođena Crkva koja živi u svojim članovima vjernima poslanju navještanja Riječi i predanima u Njegove ruke, unatoč supostojanju kukolja, kojemu je ostavljena mogućnost obraćenja do dana žetve.
