|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
26.04.2006., srijeda
- iz screeninga EU komisije...
|
www.europartnersearch.net/
Sektor proizvodnje hrane je u ukupnom GDP-u Republike Hrvatske učestvovao 1999. sa 11,58%, a 2003. 9,93%. U apsolutnim iznosima, te je godine (2003.) vrijednost polj. proizvodnje iznosila 2.49 mld. € (poljoprivreda 1,65 mld. €, prerađivačka industrija 760 mil. €, i duhanska ind. 100 mil. €).
Budžet Ministarstva poljoiprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva je bio 3,1 % od ukupnog budžeta za 2003. (9,4 mld. €).
...
Cijene poljoprivrednih proizvoda primarno ovise o ponudi i potražnji, te znatno variraju od godine do godine uglavnom zbog širokog raspona godišnjih uroda, ali isto tako zbog vrlo loše regulative uvoza iz drugih zemalja. Dugoročno, cijene polj. proizvoda imaju manji porast od cijena polj. inputa. Zbog toga hrvatski farmeri trpe jaku konkurenciju uvoznih polj. proizvoda.
...
Pojedini proizvođači i agrarni stručnjaci osporavaju procjene hrvatske vlade o dobrobiti za poljosektor pri ulasku u EU. Hrvatske glavne prednosti su tip zemljišta, klima, nizak nivo zagađenosti pesticidima, mogućnosti navodnjavanja i raznolikosti proizvoda. Od nedostataka ističe se moguće slaba konkurentnost svojim proizvodima uzrokovana nepripremljenošću prema EU, loš marketing proizvoda, neorganizirano tržište, te neadekvatna ponuda polj. inputa.
...
Članstvo u EU će donijeti i koristi i probleme za hrvatske proizvođače. U jednu ruku to je jedna fer utakmica velikog europskog tržišta, a u drugu ruku nadolazeća velika konkurencija domaćem tržištu. Po priključenju, Hrvatska će prvo etablirati nove
institucije koje će pomoći implementaciju za novih procedura, poticaja, i povećanja spremnosti Hrvatskih proizvođača svim promjenama.
slobodni prijevod by Paor
|
24.04.2006., ponedjeljak
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ZA JAČU KONTROLU
 Državni inspektori u posljednja su dva mjeseca obavili kontrolu u 74 klaonice. Polovica ih je zatvorena, a samo četiri potpuno posluju prema zakonu. Među ostalim, otkriveno je i da 50 goveda nije imalo evidencijsku markicu, odnosno da su u Hrvatsku ilegalno uvezena.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković najavio je na predstavljanju godišnjeg izvješća Hrvatskoga stočarskog centra još jači obračun s krijumčarima stoke. Takve je stoke, prema njegovoj procjeni, oko 35 posto.
Nezakonitosti ima i u mljekarstvu. Na godinu se 400 milijuna litara mlijeka vodi pod stavkom - za vlastite potrebe i nije u sustavu evidencije i kontrole kakvoće. Takvo mlijeko i drugi mliječni proizvodi mogu se kupiti na svim tržnicama. Hrvatski mljekari traže da se ispita i kakvoća mlijeka iz BiH, koje se može nabaviti u nekim trgovačkim centrima. Napominju kako BiH nema kontrolu kvalitete ni podrijetla mlijeka. Hrvatski su mljekari s druge strane zadovoljni, jer je prošlogodišnja proizvodnja kontroliranog mlijeka veća za 15 posto i njegova je kvaliteta sve bliža europskim standardima.
U Europskoj je uniji premalo svinjskih farmi pa naši poljoprivrednici u tome vide šansu. U resornom su ministarstvu najavili da će poticajima omogućiti otvaranje 350 suvremenih svinjogojskih farmi. Tada bi se trebao smanjiti i uvoz svinjetine. Samo je lani uvezena svinjetina u vrijednosti 136 milijuna kuna.
|
22.04.2006., subota
Svjetska produkcija svinjetine...
USDA-FAS daje projekciju da je proizvodnja svinjskog mesa na globalnoj razini u 2006.g. povećana za 3 mil. t. u odnosu na 2005.g. (povećanje od 33 - 35 mil. svinjskih jedinica godišnje).
Od 2001.g. svjetska proizvodnja proizvodja je porasla s 83 tisuća miliona tona na 97 000 mil. tona u 2006. (projekcija)., znači da je prosječno povećanje veličine 30 mil. svinjskih jedinica (glava).
Očigledno da proizvodnja, a i potrošnja svinjetine u svijetu raste.
Od svjetske potrošnje mesa svinjetina zauzima 45% udjela. Može se zaključiti da svinjogojstvo u svijetu nije nipošto u recesiji nego da su globalni trendovi vrlo ohrabrujući za tu granu poljoprivrede.
slobodni prijevod by Paor
|
19.04.2006., srijeda
Holstein - frizijsko govedo
|
"Glasilo udruge uzgajivača holstein - frizijske pasmine goveda"
Od Europe do Amerike i nazad!
Naselivši deltu Rhine prije otprilike 2.000 godina preci Nizozemaca (Batavinci i Frizijci) nisu ni slutili da će njihova crna i bijela goveda koja su doveli sa sobom dati potomstvo koje će osvojiti cijeli svijet. Njihov cilj u ono vrijeme bio je uzgojiti i odabirati životinje koje će najbolje iskorištavati postojeće zemljišne resurse i davati najviše mlijeka. Te su životinje kasnije genetski evoluirale u crno-bijelu frizijsku pasminu (Friesian).
Prva frizijska krava koja je uvezena u Ameriku 1852. godine bila je toliko dobra da je isti uzgajač u slijedećih 10 godina još u tri navrata uvezao po nekoliko životinja. Ubrzo su mu se priključili i mnogi drugi uzgajači te su do 1880. godine, kada je zbog bolesti krava u Europi uvoz prekinut, uvezli 8.800 krava. Te su krave poslužile kao baza za stvaranje najbrojnije i najmlječnije pasmine goveda na svijetu.
Američki su se uzgajači crno-bijele pasmine počeli organizirati u uzgojne udruge koje su 1885. ujedinjene u Američki Holstein-Friesian Savez. Taj je Savez promijenio ime 1994. godine pa se danas zove Američki Holstein Savez (Holstein Association of America). Dobro osmišljenim uzgojnim programom i oštrom selekcijom američki su uzgajači stvorili najmlječniju pasminu na svijetu.
U kasnim 1960-im Holstein Asocijacija počela je raditi zajedno sa znanstveno¬istraživačkim institucijama i centrima za UO na genetskom poboljšanju pasmine. Ta je suradnja bila izrazito plodna pa je stvoreni genetski materijal bio daleko bolji od bilo koje druge mliječne pasmine, što je rezultiralo značajnim izvozom (žive životinje i smrznuta sperma) i ekspanzijom po cijelom svijetu. Između ostalog, sjeme američkih Holstein bikova izvozilo se i u Nizozemsku odakle je pasmina i potekla. Danas pasminu nazivamo Holstein-Friesian (HF), a možemo je naći u gotovo svim zemljama na svih šest kontinenata.
Jedna krava može prehraniti 200 ljudi!?
Holstein-Friesian krave danas su izložene vrlo brzim genetskim promjenama. Nove tehnologije, vrlo promjenljive potrošačke preferencije i relativno nizak profit tjeraju farmere na veću efikasnost u proizvodnji mlijeka, koja se danas ni po čemu ne razlikuje od ostalih industrija. Ostvareni godišnji genetski trend u posljednjih 20-ak godina iznosio je u SAD-u 60-100 kg mlijeka, 3,5 kg mliječne masti i oko 3 kg mliječnih proteina. Prosječna proizvodnja mlijeka u vodećim zemljama iznosi oko 10.000 kg po kravi godišnje (SAD, Kanada, Izrael). Uzgojni programi u navedene tri vodeće zemlje razlikuju se od uzgojnih programa u Europi. Kako se iz tablice vidi europski uzgoji imaju znatno viši postotak mliječne masti i proteina, ali zato znatno nižu količinu mlijeka. U tablici nije navedena populacija od 2.000.0000 frizijskih krava u Novom Zelandu zbog potpuno različitog managementa. Krave u Novom Zelandu borave 365 dana (noću i danju) na otvorenom, a jedu samo travu (pašu i sjenažu) i ponegdje kukuruznu silažu. Zbog toga je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi znatno niža nego u ostalim uzgojima (iznosi oko 5.300 kg sa 4.5% masti i 3.65% proteina). Osim frizijskih krava u Novom Zelandu uzgajaju se i Jersev i Guernsev krave, a oko 30% populacije čine križane krave (Friesian x Jersev).
U SAD-u danas postoje brojne farme koje ostvaruju u prosjeku više od 15.000 kg mlijeka po kravi godišnje. Rekordnu proizvodnju zabilježila je krava Muranda Oscar Lucinda-ET, iz države Wisconsin, koja je 1997. godine u 365 dana proizvela 31.000 kg mlijeka, što bi uz sadašnju godišnju potrošnju mlijeka po stanovniku u Hrvatskoj bilo dovoljno za oko 200 ljudi.
dr.sc. Marijan Posavi
|
17.04.2006., ponedjeljak
Da li će Baranja ustati iz mrtvih...
 foto:seljaci.hr
Na području Grada Belog Manastira u završetku je izgradnja tvornice za proizvodnju i preradu škroba koja će se odvijati na vlastitim proizvodnim linijama i u vlastitom obnovljenom prostoru bivše Šećerane u Belom Manastiru. Ukupna vrijednost investicije kreće se oko 100 milijuna EUR, a nositelj projekta je hrvatsko - nizozemsko društvo GP & Partners Agribusiness Baranja d.o.o.
Kapaciteti tvornice omogućuju preradu 200.000 t kukuruza godišnje, s mogućnošću povećanja i na 400.000 t, što znači da će se posredno zaposliti oko 2500 kooperanata u Baranji, budući je za planirani opseg proizvodnje potrebno najmanje 30.000 hektara pod kukuruzom.
Projekt je od izuzetne važnosti i za direktno zapošljavanje, naime u tvornici je već do sada otvoreno 188 novih radnih mjesta a do kraja 2007. godine ukupan broj zaposlenih biti će 270.
Sve navedeno ovaj projekt čini pozitivnim primjerom implementacije oživljavanja gospodarstva i zapošljavanja u područjima posebne državne skrbi.
|
15.04.2006., subota
Ah, taj kulin...
Ah, taj kulen...  Treba ga držati na hladnom mjestu, prosušiti, dimiti u pušnici, čuvati na propuhu, potom u podrumu, a o ljubavi da i ne govorimo. Za neokrunjenog suhomesnatog kralja sladokusci će potegnuti kilometre, posegnuti duboko u lisnice pronađu li samo nekoga da im kulen proda, a onda ga nuditi samo posebnim osobama u posebnim prilikama uz šljivovicu i vino. (http://www.coolinarika.com)
"Jutarnji list"
U hotelu Admiral u Vinkovcima danas je utemeljen Centar za kulen-kulin d.o.o., institucija čije je osnivanje inicirala udruga Slavonski domaći kulen sa sjedištem u Drenovcima.
Novoimenovani Nadzorni odbor Centra za kulen za direktora je izabrao diplomiranog veterinara iz Bogdanovaca Marijana Gelu, a centar će se baviti procesom zaštite tog prepoznatljivog autohtonog hrvatskog i slavonskog proizvoda. 
Centar će voditi brigu o organizaciji pripravljanja i prodaji tog najpoznatijeg slavonskog prehrambenog proizvoda, a proizvodnja kulena temeljit će se na studiji koju je u suradnji sa stručnjacima iz Ministarstva poljoprivrede izradila udruga Slavonski domaći kulin iz Drenovaca.
Dugotrajni proces zaštite kulena uoči ulaska Hrvatske u EU trebao bi dobiti konkretnije obrise do kraja ove godine, kada će biti spremni i konačni prijedlozi za registraciju tog proizvoda prema standardima EU-a, potvrdio je pročelnik Odjela poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.
|
12.04.2006., srijeda
Mljekari u iščekivanju nacionalnih kvota
|
"Glas Slavonije"
Brodsko-posavska županija i Hrvatski stočarski centar organizirali su za uzgajivače, mljekare i stručnjake iz područja govedarstva predavanje vezano uz tržište mlijeka i mliječne kvote. Predavač je bio Jan Venneman iz "Veepro Holanda", nizozemske udruge koja zastupa interese uzgajivača holstein goveda.
Venneman je u Nizozemskoj bio zadužen za uvođenje sustava kvota 1984. godine. Nizozemci su nakon uvođenja kvota svoju proizvodnju smanjili za čak 18 posto.
Što se tiče hrvatskih kvota, Venneman kaže kako još nije poznata referentna godina te da je to tek stvar pregovora. Međutim, i on je okvirno odbrojavajući počeo od 2005., a završio s 2007. godinom.
Nizozemski stručnjak je, govoreći o tržištu mlijeka, posebno dao naglasak na broj i veličinu govedarskih farmi. Nizozemska je 1975. godine imala 91.560 farmi, dok je 2005. godine taj broj pao na 23.300. U istom razdoblju broj mliječnih krava smanjen je s 2,28 milijuna na 1,43 milijuna.
 Na farmama u proteklih tridesetak godina raste prosječan broj grla, koji je s 24 krave dosegao razinu od 62 krave. Prosječna farma ima kvotu od 476.300 kilograma mlijeka. Venneman ističe da ovaj trend nije isključivo posljedica uvođenja kvota nego da je on bio primjetan i desetak godina prije uvođenja kvota. Ipak, prema njegovim riječima, Nizozemci još uvijek proizvode više mlijeka nego što dozvoljava nacionalna kvota i za to redovito svake godine plaćaju kazne.
Tek manji broj farmi u Nizozemskoj je industrijskog tipa, ostale su u vlasništvu obiteljskih gospodarstava koja pokrivaju posao vlastitom radnom snagom.
"Kod uvođenja sustava kvota Europska unija odredila je da će one vrijediti do 2014. godine, sada su šanse 50 posto da se taj sustav i zadrži. Na sustav kvota ne treba gledati kao na ograničenje nego kao na zaštitu proizvođača", istaknuo je Jan Venneman. Prema njegovim podacima, Nizozemska je od rujna 2004. do rujna 2005. izvezla 45.000 bređih junica, od toga čak 7.000 komada kupili su uzgajivači iz Hrvatske.
M.VRKLJAN
|
11.04.2006., utorak
Aparat za određivanje proteina u stočnoj hrani i tlu
|
"Večernji list"
 Miljenko Ernoić, zamjenik varaždinskog župana, jučer je Davoru Hižaku, voditelju Laboratorija Poljodjelske postaje Varaždin, predao aparat za određivanje proteina u stočnoj hrani i tlu. Tim činom stočari, vinogradari i ostali poljoprivrednici dobili su mogućnost da napokon na jednom mjestu mogu odrediti proteinski sastav i energetsku vrijednost stočne hrane te doznati na kakvoj zemlji proizvode i što trebaju činiti kako bi povećali proizvodnju.
- Uređaje za koje Varaždinska županija izdvojila 100.000 kuna bit će od velike pomoći seljacima i tek je dio cjelovita sustava koji se planira nabaviti. Seljaci iz Varaždinske županije dosad su uzorke stočne hrane na analizu morali nositi u Zagreb. Županija će i dalje raditi na pružanju sustavne pomoći stočarima iz Varaždinske županije kako bi u tehnološkom smislu omogućila da prate europska dostigunuća u stočarstvu - rekao je M. Ernoić.
Davor Hižak upozorava da će stočari i poljoprivredni proizvođači od aparata za određivanje proteina u stočnoj hrani i tlu imati višestruku korist tim više što će analize koje će se raditi na tom aparatu ulaskom Hravatske u EU biti obvezne za sve ozbiljne proizvođače. Dobivanjem točnih podataka, seljaci će moći smanjiti troškove proizvodnje, a rezultati bi se trebali vidjeti i na okolišu.
Njihova je zadaća donijeti uzorke, a na rezultate analize morat će pričekati dva do tri dana. Zadovoljstvo zbog dobivena aparata nisu skrivali ni stočari koji su jučer bili na primopredaji u Poljodjelskoj postaji u Varaždinu.
|
09.04.2006., nedjelja
Trebaju li na posebna znanja za ruralni razvitak?
|
"Razvojne perspektive ruralnog svijeta"
Seoski svijet ima svoje posebnosti koje je nužno poštovati pri projektiranju ruralnoga razvitka. Prije svega valja voditi računa o činjenici da je seosko društvo nedjeljivo vezano uz prirodu, dakle uz prostorne čimbenike, pa prostor određuje njegova glavna obilježja. S gradom je posve drukčije; on je više vezan uz tehnički svijet. Upravo na toj razlici temelje se različitosti pristupa seoskom i gradskom razvitku. Posebnost ruralnoga razvitka traži specijalizirane stručnjake. U nas se još uvijek na odnos sela i grada gleda u klasičnim obrascima, kao na odnos modernog i tradicionalnog. U takvu obrascu selo je sve što nije grad, mjeri ga se urbanim kriterijima, njegov razvitak modelira se (ako se uopće modelira) prema gradskim zahtjevima i potrebama.
Selo je u takvu konceptu komplement, dodatak gradu i nema izgleda da preživi kao samosvojna "drukčija" naseljska jedinica.
Iz odnosa seoskoga prostora i malih seoskih društava nastao je današnji krajolik, koji je više obrađena priroda, dakle više je poljoprivredni, humanizirani krajolik nego što je posve prirodan. Gustoća stanovništva je niska i prevladava zelenilo. Taj je krajolik vrlo čitak, natopljen znakovima, simbolima i bogat je izvor identitetskih obilježja. U njemu se ogleda povijest kraja, kultura ljudi koji ondje žive, kulture koje ondje uspijevaju, agrarna struktura, tip naselja, veličina obitelji, organizacija socijalnoga života sela i još štošta.
Bogatstvu i raznolikosti seoskoga svijeta pristaje modernizacijski pristup, jer takav pristup isključuje ekskluzivnost bilo kojega segmenta unutar razvojnoga projekta. U Hrvatskoj se na to često zaboravlja, pa se u cijelom projektu modernizacije zaboravilo modernizirati pristup razvitku sela.
Društveni, politički i ekološki problemi preplavljuju hrvatska sela i poljoprivredu kao tradicionalnu djelatnost koja je temelj seoske društvenosti. U njihovu rješavanju manje smo angažirani, oni se smatraju manje važnima, ne ustraje se na stručnosti u njihovu identificiranju, analizi i rješavanju. Ovi problemi zanemaruju se u odnosu na popis gospodarskih problema za koje se vjeruje da ih se može riješiti jedino uz pomoć obilnih i što jeftinijih novčanih sredstava. Ovakav je pristup na djelu u Hrvatskoj i u prvi plan stavlja agronomske, veterinarske i tehničke discipline, a isključuje ostale. Nužna je posljedica da o selu govore i pišu, ali i odlučuju, uglavnom stručnjaci spomenutih profila. Društveni i ostali problemi, smatra se, riješit će SČ rješavanjem gospodarskih. Ukupan nadzor nad ruralnim razvitkom preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, iako problemi s kojima se susreće ruralni razvitak prelaze snage i kompetenciju jednoga ministarstva. U riješavanju razvojnih ruralnih problema nužna je horizontalna suradnja mnogih ministarstava i mnogih stručnjaka različitih profila.
Maja Štambuk
|
07.04.2006., petak
Svaka sličnost...
|
Bill Clinton – "Moj život"
...
Kad smo stali ispred kuće, Bo je sjedio na trijemu. Rukovao se s Fulbrightom i sa mnom, rekao da ga je očekivao, te nas pozvao da uđemo. Bila je to staromodna kuća s kaminom i udobnim stolicama. Čim smo sjeli, Reece je rekao:
- Senatore, ova zemlja je u velikoj nevolji. Mnoge stvari nisu kako spada.
Fulbright se složio, ali nije znao kamo Bo Reece smjera, a nisam znao ni ja - možda je smjerao ravno na Wallacea. Onda je Bo ispričao priču koju ću pamtiti do kraja života:
- Neki dan sam bio s jednim prijateljem koji uzgaja pamuk u istočnom Arkansasu. On ima hrpu berača koji rade za njega. Berači su bili unajmljeni ljudi, obično crnci, koji su umjesto plaće dobivali malen dio uroda. Često su živjeli u oronulim straćarama na farmi i svi odreda bili su siromašni. I pitam ja njega: »Kako žive tvoji berači?« On kaže: »Pa, ako je berba loša, nisu ni izgubili ni dobili.« A onda se nasmije i kaže: »Ako je berba dobra, opet nisu ni izgubili ni dobili.«
Tada se Bo okrenuo Fulbrightu i rekao:
- Senatore, to nije u redu i vi to znate. Zato u ovoj zemlji imamo toliko siromaštva i drugih nevolja, a ako dobijete još jedan mandat, morate nešto učiniti oko toga. Crnci su zaslužili bolje od toga.
Nakon toliko rasista koje smo dotad čuli, Fulbright je zamalo pao sa stolice. Uvjeravao je Boa da će se truditi da nešto učini kad ga ponovno izaberu, a Bo se obvezao da će ga podržati.
Kad smo se vratili u automobil, Fulbright je rekao:
- Vidiš, rekao sam ti, u tim gradićima ima mnogo mudrih ljudi. Bo sjedi na svojem trijemu i temeljito razmišlja o stvarima.
Bo Reece je ostavio snažan dojam na Fulbrighta.
Nekoliko tjedana kasnije, na kampanjskom skupu u El Doradu, naftnom gradu u južnom Arkansasu koji je bio leglo rasizma i Wallaceovih pristaša, Fulbrighta su upitali što je najveći problem današnje Amerike. Bez oklijevanja je odgovorio:
- Siromaštvo.
|
05.04.2006., srijeda
Bubalo: Trgovci više neće ‘derati’ seljake
|
Jutarnji list
Već danas poljoprivredni proizvođači s područja Osječko-baranjske županije mogu doći u najbližu poslovnicu Zagrebačke ili Slavonske banke, ispuniti zahtjev za kredit i s pravom se mogu nadati da će dobiti svoj “dio kolača” od ukupno 50 milijuna kuna kreditnih sredstava, koliko je Županijsko poglavarstvo putem te dvije banke osiguralo za kreditiranje proljetne sjetve u ovoj godini.
Na današnjoj “ekspresnoj” sjednici Poglavarstva, na kojoj su županijske glavešine čak 39 točaka “preletjele” za samo 80-ak minuta, naglašeno je da Županija prvi put poseže za ovakvim načinom potpore poljoprivrednicima u sijanju proljetnih kultura.
- Na nedavni natječaj javilo se ukupno sedam poslovnih banaka, a Slavonska i Zagrebačka ponudile su istovjetne, ujedno i najbolje uvjete. Kreditni potencijal u obje banke je po 25 milijuna kuna, a kamatna stopa godišnje inicijalno iznosi 6,5 posto. No, Županija je u svojem proračunu osigurala 300.000 kuna, kojima će subvencionirati kamatu u iznosu od jedan posto. Dakle, ona je u konačnici samo 5,5 posto, što je vrlo povoljno - ocijenio je župan Krešimir Bubalo.
Najniži iznos pojedinačnog kredita je 20.000 kuna, a Županija je, želeći u prvom predu pomoći “malim” proizvođačima, odredila da najviši iznos smije biti 200.000 kuna. Banke će sredstva iz te kreditne linije odobravati najkasnije do 1. lipnja, s tim da ih proizvođači mogu koristiti za nabavu sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, goriva i maziva. Proizvođači - poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge ili trgovačka društva - pak moraju biti u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava registriranim sa sjedištem u Osječkoj županiji. A i kulture se, naravno, moraju sijati na području županije.
- Već danas ćemo službeno potpisati ugovore s obje banke kako bi kreditna linija zaživjela što prije. Ovim želimo spriječiti da veliki trgovci ‘deru’ male poljoprivrednike s kamatom od čak 15 - 20 posto, posebno za repromaterijal, ili da im banke daju nepovoljne kredite - zaključio je župan.
Tomislav Levak
|
03.04.2006., ponedjeljak
SCG: Ko postaje vlasnik njiva Vojvodine
|
poljoprivreda.info
Vojvodina - Najplodnija vojvođanska obradiva zemlja godinama unazad prodavala se u bescenje i niko nije hteo da je kupi. To se naglo preokrenulo kad su neke od velikih srpskih kompanija, pre svega Delta, MK Komerc i Industrija mesa Matijević, kupile poljoprivredne kombinate i postale najveći zemljoposednici ne samo u Srbiji, nego i u Evropi.
Dok jedan deo stručne javnosti smatra da je njihov jedini interes da zemlju koju su jeftino kupili preprodaju skupo kada Srbija uđe u Evropsku uniju, drugi se boje stvaranja monopola. Prema mišljenju nekih stručnjaka, novi zemljoposednici neće se zaustaviti na sadašnjem broju hektara, jer će taj posao tek biti isplativ.
"Kod nas je u međuseljačkoj prodaji najskuplja prodaja je pet hiljada evra po hektaru, dok se kroz privatizaciju, cena hektra svede na 500 evra. U Evropi je cena od 15 do 30 hiljada evra, a u Holandiji i do 50 hiljada", kaže Đorđe Bugarin, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine.
Industrija mesa Matijević ima u posedu 12.500 hektara, MK Komerc 7.000 hektara, Sojaprotein Bečej 4.000 hektara, ali daleko najviše zemlje ima Delta agrar – 21.000 hektara, što je ukupno plaćeno 50 miliona evra. "Svako ima svoj rezon zašto kupuje zemlju. Delta kupuje poljoprivredna imanja da na njoj organizuje proizvodnju koju će plasirati kroz svoje lance prodaje, nikako nam nije namera i motiv da nešto kupimo da bismo prodali", kaže Zoran Kaplanović, zamenik direktora Delta agrara.
S druge strane, stručnjaci kažu da mali zemljoradnici imaju i do deset odsto manju zaradu u odnosu na nove veleposednike i da bi ukrupnjavanjem poseda oni mogli polako da nestanu.
"Zalažemo se da imamo optimalnu veličinu poseda od 50 do 100 hektara, uz finansijsku pomoć onim gazdinstvima koja su ekonomski isplativa i koje mogu samostalno da rade na tržištu, a da velika preduzeća opteretimo većim porezima", kaže Igor Kurjački, bivši pokrajinski sekretar za poljoprivredu.
Prema mišljenju stručnjaka, neophodno je da se primeni antimonolski zakon kako seljaci proizvođači ne bi bili potpuno isterani iz poljoprivrede. Kad krupni igrači imaju i njive i uljare i silose i industriju mesa, seljaci nemaju kome da prodaju svoje proizvode.
|
|
|
