30.03.2006., četvrtak

Europski vinari posrću pred rivalima iz SAD-a i Australije

poslovni.hr BERLIN - Dok se njemački pivari svake godine žale na pad potrošnje piva, potrošnja vina neprekidno raste. Doduše, još uvijek prosječni Nijemac popije 116 litara piva godišnje i 19,9 litara vina. Ali i to onda znači da se samo 2005. ispilo 16,5 milijuna hektolitara vina više crnog (56 posto) nego bijelog i 2,9 milijuna litara pjenušca. Njemački vinari ukupno proizvedu 9,2 milijuna litara, a kako kvalitetna njemačka vina odlaze u sve kutke svijeta, oko 56 posto ukupne potrošnje Njemačka uvozi. Pritisak na vinare Upravo zato je velesajam vina i žestokih pića ProWein u Düsseldorfu, koji se danas završava, a svoja je vrata otvorio 26. ožujka, sve važnije okupljalište vinara iz čitavog svijeta koji svojim dobrim kapljicama žele popuniti ovo najveće tržište vina na svijetu. Od 46 zemalja koji su prisutni na ovogodišnjem ProWeinu, među gotovo 2900 izlagača dominiraju njemački vinari, slijede Italija, Francuska, Španjolska i Austrija. Po prvi put su tu i vinari iz vinarski zemalja poput Kine i Brazila. Priređena je i posebna tematska cjelina "Anything but Chardonnay" autohtnonih vinskih sorti, a posebno su istaknuta i vina zapadnom tržištu manje poznatih vinorodnih zemalja istoka i jugoistoka Europe, od Ukrajine pa do Albanije. Vinarima je zapravo veoma teško doći na police njemačkih samoposluživanja, a gotovo svaka druga boca vina proda se upravo u diskontnim trgovinama poput Aldija ili Lidla. Zato ne smije previše atajati - u prosjeku je to 2,71 eura za bocu na polici trgovine. O pritisku na proizvođače dovoljno govori to da je 2000. to bilo 20 eurocenti više! Jer čak i među talijanskim vinima samo 2,9 posto vina naći će kupca i ako stoje više od 6 eura. Zato neki vinari ne mogu izdržati pritisak i napuštaju vinarstvo - ne samo u Francuskoj i Europi nego čak i u Čileu. Svjetsko tržište vinom ima sve manje od romantike "nonića" koji njeguje svojih par čokota kao da su mu rođena djeca. Pojavili su se već i prave vinske multinacionalne kompanije, poput američkog Constellations Brands ili australskog Fostersa, koji dioničarima najavljuju "goleme potencijale rasta". A kolikogod da ukupan volumen potrošnje raste, jasno je i da se spremaju ugrabiti dio kolača koji tradicionalno drže europski vinari. Sedamnaest posto vina koje Nijemci piju još uvijekje iz Francuske, 16 posto iz Italije, 7 posto iz Španjolske. Ali udio vina s drugih kontinenata uporno raste - prošle godine je to već bilo 11 posto. Osobito kada je riječ o Australiji, tamošnji vinari su poznati da su razvili tehnologiju strojne obrade vinograda s kojima im treba 50 radnih sati po hektaru vinograda po sezoni, dok je europski prosjek 800 sati. Ne samo po kršu otoka Dalmacije već i u Njemačkoj ima vinograda gdje je po hektaru potrebno više od 3000 sati rada! Prekomorska vina zato su često upravo onakva kakve ih današnji potrošači rado piju: lagana, puna voćnih mirisa - i povoljna cijenom! Zato su i velesajmovi vina često u sjeni međusobnih optužbi: zbog subvencija ili ideala "Propisa o čistoći vina" koji nije identičan u svakoj zemlji. Glavna tema razgovora ovogodišnjeg ProWeina jest frakcioniranje. Naime, novim sporazumu EU sa SAD-om Stari kontinent će prodavati i ona američka vina koja su posebno obrađena bez posebne oznake. Vražja kuhinja Njih se u centrifugama razdvaja na sastavne dijelove - vodu, alkohol i arome - i onda ponovno spaja u konačan proizvod. Američki vinari pokušavaju objasniti kako im američki zakon u tom "Spin Cone Column" postupku dozvoljava samo i isključivo smanjiti količinu alkohola u vinu jer bi inače kalifornijska vina bila prejaka za ukus prosječnog potrošača, no objašnjenja ne pomažu puno: europski vinari već navelike govore o vražjoj kuhinji u kojoj se proizvode "umjetna" vina kojima je sada otvoreno tržište Europe. Spomenimo kako je početkom mjeseca stotinjak maskiranih vinara u blizini francuskog grada Lyona na cesti zaustavilo i ispustilo zrak iz jednog kamiona s vinom, potom su ušli u skladište jednog trgovca vinima i uništili spremnike s uvezenim vinom. Kada je došla policija, izvukli su i policajce iz vozila i onda im zapalili automobile. A uništeno vino nije bilo iz Amerike, Australije, Čilea ili Južne Amerike nego iz - Italije. Anđelko Šubić

- 21:37 - Komentari (1) - Isprintaj - #

28.03.2006., utorak

Mali proizvođači nestaju, a velikih još nema

Večernji list Proizvođači mlijeka u Varaždinskoj županiji proživljavaju vrlo teške dane. Lani se njihov broj smanjio za čak 350 i uglavnom je riječ o proizvođačima koji su u stajama imali jednu do tri krave. Teško je opstati kad su troškovi uzgoja svakim danom sve veći, a poticaji i premije za isporučeno mlijeko ne stižu navrijeme. Rezultat takvog stanja se vidi u stajama. Ondje se trenutačno može izbrojiti tek nešto više od devet tisuća krava. To je dvostruko manje nego prije nekoliko godina. Stjepan Bistrović, predstavnik proizvođača mlijeka u Varaždinskoj županiji, kaže da će se taj trend nastaviti i ove godine. Prema njegovim procjenama, lani bi pad bio i veći da su seljaci, koji su htjeli, imali kome prodati krave. Krave su ostale u stajama i seljaci će ih držati dok imaju sijena i druge stočne hrane. Kad toga nestane, ponovno će se početi zatvarati staje i prodavati stoka. - Država je trebala znatno više uložiti u opstanak malih proizvođača mlijeka sve do ulaska u EU. Tako bismo imali bolje kvote. Trebalo je više voditi računa o tim ljudima i zbrinuti ih na kvaliteniji način. Većina od onih 350 koji su odustali od proizvodnje mlijeka završili su na burzi ili koriste neki od oblika socijalne pomoći. Mali proizvođači odlaze, a vrlo malo je napravljeno kako bi se pomoglo pri podizanju velikih proizvođača mlijeka. Pad domaće proizvodnje mlijeka i mesa otvara vrata uvozu - upozorava S. Bistrović. Unatoč padu broja proizvođača mlijeka, lani je ipak mljekarama predano nešto više mlijeka nego godinu dana ranije. To treba zahvaliti boljoj tehnologiji i proizvođačima koji su povećali stado. Trenutačno proizvođači mlijeka na području Varaždinske županije imaju samo četiri krave. Procjene govore da hrvatski seljaci s tim brojem krava na otvorenom europskom tržištu proizvodnje mlijeka nemaju što tražiti. Kristijan Skočibušić

- 22:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

26.03.2006., nedjelja

Prodavače stoke na đakovačkom stočnom sajmu dočekali novi nameti

"Večernji list" Sumoran je u srijedu bio đakovački stočni sajam u Piškorevcima. Tek su se malobrojni uzgajivači stoke odlučili po snježnu i tmurnu vremenu izvesti pokoje tele ili prase ne bi li što utržili. Malo je prodavača, ali i kupaca. Telićima cijena od 23 do 25 kuna, ovisno o tomu jesu li ženski ili muški. Ženska telad teško pronalazi kupca, muški tu i tamo. Prasci od 15 do 17 kuna. Nešto se i utržilo, no više ih se vraća s punim prikolicama. Na licima im ljutnja i bijes, a ne štede psovke. Kako ne bi, kažu, kada su ih na sajmu dočekali novi nameti. Tele nisam prodao, ali sam morao platiti nekakav utovar i istovar, 60 kuna za jedan papir, to nema nigdje! On (veterinar, op. a.) meni kaže: Obratite se gospodinu Čobankoviću. Ma oni su svi čobani, i onaj tko je to naredio slobodno zapišite, ljutito je poručio Antun Dvoržak iz Gašinaca. I iz usta Borislava Punčeca navire bijes. I on u prikolici vraća žensko tele mašući papirima. Dao sam gotovo 300 kuna i kada izađem odavde, papiri više ne vrijede, u ponedjeljak moram vaditi nove. Tražio sam za tele 22 kune, ali nije bilo kupaca. Nema Dalmatinaca, naših dobrih starih švercera, pa nema ni tržišta. A nama su udarili nove namete, banda, lopovi i prevaranti! srdio se i mrzovićki seljak ne štedeći one koji donose takve uredbe. A riječ je samo o tomu da je i đakovački sajam 15. ožujka počeo provoditi pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljiti stočni sajam u dogonu i otkupu stoke, a koji je propisala Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede. Okolni ga sajmovi već dulje primjenjuju. Vlasnici životinja moraju najprije od veterinara pribaviti svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinje ili "pasoš", a ako životinju voze izvan svoje općine, od ovlaštene veterinarske organizacije koja ima koncesiju za njihovo područje trebaju zatražiti utovar te životinje. Za to je osim "pasoša" potrebna i dezinfekcija vozila, a sve se to plaća ovisno o vrsti i broju životinja i veličini vozila, objašnjava Antun Strmotić, direktor Veterinarske stanice Đakovo, koja ima koncesiju za đakovački sajam. Nakon dolaska na sajam i pregleda kompletne dokumentacije vlasnici životinja moraju od glavnoga veterinarskog inspektora zatražiti i istovar, a ako životinju proda, kupac opet mora zatražiti utovar. Sve su to veliki problemi i za nas ovlaštene veterinarske organizacije i za vlasnike životinja, ali propisi su na snazi i moraju se poštovati zaključio je Strmotić. Vesna KASELJ

- 20:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.03.2006., četvrtak

Satnica uzgajivača svinja 2 kune

"Večernji list" Veterinari, administracija i ulazni troškovi sveli svinjogojsku proizvodnju na pozitivnu nulu Nedavni seljački prosvjedi potaknuli su poljoprivrednike da argumentiraju svoje zahtjeve upućene Vladi i resornome ministarstvu. Svinjogojci iz Donjeg Miholjca izradili su tako kalkulaciju za prosječno gospodarstvo s trideset rasplodnih krmača i došli do gotovo nevjerojatnih podataka koji dovode u pitanje isplativost nekada vrlo profitabilne proizvodnje umatičenih rasplodnih grla. Naime, da bi se ostvarili samo uvjeti za poticaj, u što među ostalim treba ubrojiti troškove vađenja krvi nerastu i krmačama, evidenciju stada u selekciji, selekcijske markice, vlasnik takve mini farme mora izbrojiti oko 4000 kn. Ukupni troškovi veterinarskih usluga za prosječno okoćenih 660 odojaka iznose još 10.500 kuna, dok se hrana, starter i premiks za krmače i odojke penju do 180.000 kn. Usporedivši prihode i rashode na temelju cijene žive vage od 14 kuna za prasad, ispada da takav farmer radi za plaću od 600 kn na mjesec ne računajući troškove amortizacije objekta kaže miholjački farmer Nenad Milošević, pitajući tko još u Hrvatskoj radi za prosječnu satnicu od dvije kune, koja se dobije na temelju osamsatnog radnog dana. Iako se stanje na tržištu prividno popravlja zbog povećanja cijena prasadi, koja se već privatno nude i po 20 kn za kg, treba imati u vidu da će već u novom proizvodnom ciklusu cijene naglo padati jer će većina poljoprivrednika ostavljati krmače za rasplod. Za sada još tražnja raste jer zemlje Europske unije zbog ptičje gripe ostavljaju svoju prasad računajući na povećanu tražnju svinjskog mesa. Međutim, bez burze poljoprivrednih roba koja bi u hrvatskoj stabilizirala cijene žive stoke seljaci neće moći planirati proizvodnju, a kolebanja na tržištu opet će iskoristiti europski izvoznici i domaći uvoznici smatra Milošević. Također, ako se ne smanje golemi ulazni troškovi proizvodnje i previsoke cijene veterinarskih i administrativnih usluga u ostvarivanju poticaja, slavonske i hrvatske svinjogojce očekuju mršave godine i prazni svinjci upozorava predsjednik Udruge uzgajivača svinja Osječko-baranjske županije. Nenad Milošević

- 21:18 - Komentari (2) - Isprintaj - #

21.03.2006., utorak

'Imperija uzvraća udarac'

- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.03.2006., subota

VLADA I SELJAČKE UDRUGE POSTIGLE DOGOVOR

vijesti.hrt.hr Na današnjem sastanku, izvijestio je ministar Petar Čobanković, dogovoreno je da će zaostali poticaji za prošlu i ovu godinu biti isplaćeni do polovice travnja, i to u iznosu od 578 milijuna kuna. Dodao je da je Vlada odustala od izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj bi se to zemljište moglo samo davati u dugogodišnju koncesiju, ali ne bi se moglo kupovati do 1. siječnja 2008., dokad bi se trebao izraditi poseban zakon za dugogodišnju koncesiju. Seljaci će tako i dalje moći kupovati zemljište i to, kako je dogovoreno, uz određeni popust. Do kraja ovog mjeseca Ministarstvo poljoprivrede analizirat će i visinu vodnog doprinosa. Nakon toga oni će se smanjiti i u konačnici neće iznositi više od 97 kuna po hektaru za poljoprivrednike.

- 21:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.03.2006., četvrtak

Modernizaciju farmi koče lokalne vlasti

"Večernji list" Trećina mlijeka bez kontrole S proizvodnjom mlijeka, nedostatnom i za vlastite potrebe, te usporenom modernizacijom i obnovom mliječnih farmi, Hrvatska je još miljama daleko od Europske unije. Trenutačne brojke, naime, mljekarima nimalo ne idu u prilog. Ulaskom u EU, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nadaju se kvoti od barem milijardu litara. No, sadašnja potrošnja mlijeka, zajedno s industrijskom potrošnjom u Hrvatskoj je oko 1,2 mlijarde litara, a ukupna proizvodnja farmi čiju proizvodnju kontrolira Središnji laboratorij pri Hrvatskom stočarskom centru svega 605 milijuna litara u 2005. godini. Trećina bez kontrole U odnosu na 2004. godinu, kada je na takvim farmama proizvedeno 532,8 milijuna mlijeka, lani je ostvaren porast od čak 14 posto, kaže Ante Pezo iz HCR-a, objašnjavajući kako je trend rasta proizvodnje zadržan. Struktura proizvođača posljednjih se pak godina značajno mijenja. Broj malih proizvođača mlijeka, koji su proizvodili manje od 6000 litara godišnje u posljednje je dvije godine pao za 2000, a zamjetan je i pad onih do 10.000 litara mlijeka. Broj onih koji proizvode više od 20.000 litara značajno raste, što govori o velikom restrukturiranju u proizvodnji mlijeka. No, iako smo po kontroli mlijeka (koja se nad onima koji su u sustavu provodi već tri godine) napredniji i od svih 10 novopridruženih članica EU, računicu kvari oko 400 milijuna litara mlijeka na "sivom" tržištu. Neki ih nazivaju i direktnom prodajom ili proizvodnjom za vlastite potrebe, od čega se 17 koristi i u ishrani teladi. Koliko će umješni biti naši pregovarači, kako bi i to uvrstili u očekivanu kvotu. No, sigurno je da hrvatski seljak, koji se mlijekom želi baviti kao dohodovnom djelatnošću, u EU nema što tražiti s dvije krave, tvrdi Ivan Novak, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. U Hrvatskoj 37.000 gospodarstava upisanih u registar ima ukupno 233.000 krava. No, kako je još uvijek i znatan broj onih koji ne proizvode 6000 litara godišnje i nisu u sustavu poticaja, Ministarstvo poljoprivrede ovih dana za takva gospodarstva radi prijedlog subvencija za tzv. krave dojilje od 1250 kuna po grlu, dok za poticaje za mlijeko mjesečno treba oko 54 milijuna kuna, s kojima je namirilo tek lanjski prosinac. Subvencije za farme Gospodarstva u sustavu poticaja pak, po kravi otprilike dobiju 7000 kuna godišnje, objašnjava Novak. Uz otkupnu cijenu od 90 lipa po litri, za pet-šest tisuća litara godišnje po mliječnoj kravi seljak dobije oko 5000 kuna, plus 1250 kuna za junicu i 680 kuna za tele, veli Novak. No, konkurentnosti na tržištu EU nema bez modernizacije, gradnje i obnove farmi, što je prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede sufinancirajući gradnju i modernizaciju štala s 25 posto novca, do iznosa od 500.000 kuna. - Najpovoljnija opcija u tom je slučaju građevina od dva milijuna kuna s otplatom na 10 godina i počekom od godine dana. Uz kamatu od četiri posto gospodarstvo bi na kraju vratilo 1,96 milijuna kuna - kaže glasnogovornik ministarstva Mladen Pavić. Međutim, od 300-tinjak novih i modernih farmi zasad ih je realizirano svega 25 jer lokalne vlasti ne daju građevne dozvole, tvrdi Novak. Program, naime, zapinje sve dok općine ne donesu svoje urbanističke planove. Jolanda Rak Šajn

- 22:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.03.2006., srijeda

Rusija: "Ptičja gripa"

"poljoprivrednik.com" Kavkaz - Seljaci u južnoj Rusiji bili su prevareni davajući svoju omiljenu živu perad čovjeku koji se predstavljao kao predstavnik lokalne veterinarske službe za borbu i suzbijanje ptičije gripe. Seljaci su se žalili u vezi konfiskacije glavnoj veterinarskoj službi za region Čerkesk, gdje su samo otkrili da su bili prevareni. Rukovodstvo države je obavješteno da je taj varalica zaplijenio stotinu kokošaka, patki i gusaka duž zemljoradničkog područja Karačajevo-Čerkesk na Kavkazu. Ruski ministar poljoprivrede u Moskvi nije imao komentar u vezi sa incidentom, rekavši da nije bio u mogućnosti da kontaktira lokalnu službu u tom regionu.

- 19:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.03.2006., utorak

Energija s polja - kukuruz - etanol

"Večernji list" Ne bi li bilo čistije i zdravije umjesto na benzin voziti se na alkohol, koji ne bi bio toliki onečišćivač, a ne treba ga crpiti iz zemlje, nego se jednostavno može proizvesti postupkom sličnim destilaciji rakije?! Ponuda je posve realna i iznijela ju je tvrtka Ethanol d.o.o. Vukovar koja, u suradnji s američkim partnerom, u Vukovaru namjerava sagraditi tvornicu ekološkog biogoriva od kukuruza. Hrvatska proizvodi oko dva milijuna tona kukuruza u godini, a tvornica je projektirana na 500.000 t. Ali Vukovar je usred žitorodna područja cijele panonske regije koja raspolaže sa 50 milijuna tona kukuruza objašnjava Marko Melčić, suvlasnik poduzeća Ethanol, Vukovar d.o.o. Kako je tvornica na 100 m od luke Vukovar, sirovina bi se dopremala najjeftinijim prirodnim putem, Dunavom. Proizvodnja biogoriva od žitarica, ali i drugih biljaka (žitarica, uljarica, gomoljača) relativno je nova tehnologija koja se u SAD-u razvila u posljednjih deset godina. Najveći je svjetski proizvođač etanola Brazil, koji ga proizvodi od šećerne trske. U SAD-u, u državama Srednjeg zapada, gdje je kukuruz najvažnija poljoprivredna kultura, postoji stotinjak tvornica. Najviše etanola u EU rabi Švedska, koja nema sirovine. Premda se etanol može proizvoditi i od drugih kultura koje se uzgajaju na našem području, stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta procjenjuju da je kukuruz najprimjereniji. Iako ima protuargumenata, kako u svojoj studiji navodi dr. Boris Varga s Poljoprivrednog fakulteta, čini se da je kukuruz ipak najprimjereniji za proizvodnju etanola jer se može proizvesti u najvećim količinama i poljoprivrednici imaju najviše iskustva s njegovim uzgojem. Nije zanemarivo ni to što imamo vlastite i kontrolirane programe oplemenjivanja sjemena. Pretpostavke za ulaganje američkog partnera u vukovarsku tvornicu uređeni su imovinsko-pravni odnosi te propisi o uporabi biogoriva na hrvatskom tržištu, koje Hrvatska, kao potencijalna članica EU, tek treba donijeti. Do kraja ove godine sve članice EU moraju u ukupnoj potrošnji goriva imati 2,75 posto biološkog, a do 2010. godine 5,75 posto. Sandra Pocrnić Mlakar Pročitajte više: World's largest biodiesel plant to be built in Indiana

- 19:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.03.2006., subota

1000 Traktora kreće u Zagreb

"Jutarnji list" Seljaci će 20. ožujka s 1000 traktora iz svih krajeva zemlje krenuti prema Zagrebu te blokirati sve hitnije prometnice u Hrvatskoj ako im Vlada ne isplati zaostali poticaj koji je, procjenjuju seljačke udruge na čelu s Hrvatskim seljačkim savezom, viši od milijarde kuna. To je najavio Darko Grivičić, predsjednik HSS-a, te upozorio da će prosvjed rasti iz dana u dan ako im ne ispune zahtjeve. Seljaci su ogorčeni zbog kašnjenja u isplati poticaja na gotovo sve ratarske kulture i uzgoj stoke. HSS, kojemu će se pridružiti još 38 seljačkih udruga, od premijera Sanadera traži ispunjenje tri zahtjeva: izradu strategije isplate poticaja u punom iznosu, da se državno poljoprivredno zemljište da u prodaju seljacima te da se u potpunosti ukine Zakon o vodoslivnom doprinosu koji opterećuje život seljaka. U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da su zahtjevi seljaka posve neutemeljeni jer je isplata poticaja svake godine veća za najmanje 10% te stoga neće popustiti ultimatumu Hrvatskog seljačkog saveza. S. Trajković ________________________ Paor: Želimo vjerovati upornim izjavama iz resornog Ministarstva da se ukupna masa poticaja svake godine povećava, ali su i brojke iz gornje tablice sasvim ispravne. Poštenja radi: gospodo draga, objavite iznose pojedinačnih poticaja po stavkama.

- 20:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

10.03.2006., petak

Poljoprivrednici na prvom tečaju iz osnova informatike

- 21:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.03.2006., utorak

'Bolje klaonica, nego kladionica'

Paor: Nastup mr.Anđelka Gašpara iz Ministarstva poljoprivrede je klasični primjer političarske retorike: kako na prilično jasna novinarska pitanja (u Polj. emisiji na HRT), ni na jedno ne odgovoriti, zapravo u petnaestak minuta, ništa ne reći. A kad je riječ o vjeri, rekao je Waldershare, svi su razboriti ljudi iste vjere. - A koja je to?, upitao je princ. - Razboriti ljudi to nikad ne kažu (Benjanim Disraeli).

- 23:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.03.2006., petak

Svinjogojci nemaju računa puniti tovilišta

"Večernji list" Unatoč ponovljenim obećanjima s vrha državne vlasti kako će se uvesti više reda u stočarskoj proizvodnji, mnogi svinjogojci zbog divljanja cijena odojaka nemaju računa puniti tovilišta. Zbog toga će prvi put u pola stoljeća tovilište kapaciteta 1200 tovljenika godišnje na obiteljskom gospodarstvu Oškera u Rovišću ostati prazno. Seljaci na izdisaju Zbog Vladine loše gospodarske politike, stočarstvo je, a posebice svinjogojstvo, na izdisaju. Uvozni lobi kroji nam sudbinu, tako da ćemo u EU ući s uništenom poljoprivredom, umjesto da nam ona bude najjači adut tvrdi Darko Oškera, koji se na obiteljskom gospodarstvu u Rovišću godinama bavi svinjogojstvom, u čemu je naslijedio oca. Argumentirajući optužbe na račun resornog ministarstva, Oškera navodi kako je trenutačna cijena odojaka 18 kuna po kilogramu. No, zbog manjka, cijena bi odojcima za nekoliko dana mogla dosegnuti i 22 kune po kilogramu žive vage. Zbog tako visoke ulazne cijene nema računa baviti se svinjogojstvom. Naravno, ako država ne intervenira u posljednji čas i spasi što se spasiti može. Efekt domina Oškera, koji je u sustavu PDV-a i živi od tova svinja te je upućen u problematiku, izlaz iz krize vidi u zabrani klanja kvalitetnog pomlatka i kontroliranom uvozu samo kvalitetne svinjetine. Tako bi se tržište stabiliziralo i moglo dugoročno planirati. Metež nastaje uvozom zamrznute svinjetine kojoj istječe rok valjanosti te je uvoznici jeftino kupuju i tako zgrću golem novac, a upropaštavaju domaću proizvodnju. Primjer je lanjska jesen, kada proizvođači zbog uvoza nisu imali kome prodati utovljene svinje. To se efektom domina odražava i na tržište odojaka. U toj se situaciji odojci nisu mogli plasirati i zbog toga vlasnici kolju rasplodne krmače. Posljedice se vide sada u nedostatku kvalitetnih odojaka, čija cijena jako raste. Iz tog se začaranoga kruga može izaći samo eliminacijom crnog tržišta i kontrolom uvoza, uza zaštitu domaće proizvodnje, što je običaj svagdje u svijet. Željko Rukavina

- 00:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.03.2006., četvrtak

Tomislav Galović osniva Muzej slavonskog kulina

"Jutarnji list" Proizvođač kulina Brođanin Tomislav Galović, direktor tvrtke Kulin d.o.o. i potpredsjednik priznate Svjetske asocijacije proizvođača proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom, nastavlja s daljnjim osvajanjem tržišta kvalitetnim slavonskim proizvodima. Tako, nakon što je ovih dana s Privrednom bankom Zagreb potpisao ugovor o kreditiranju svojih kooperanata, Galović već sada razvija nove poslovne ideje. Jedna od njih je projekt Muzej slavonskog kulina u koji se nada krenuti već iduće godine. - Bit će to suvremeni muzej u kojem će kupci moći probati i kupiti sve naše slavonske proizvode. Od slanine, švargla, čvaraka, do slavonske šljivovice i slavonskih vina - najavio je Galović, koji je još 1997. godine u Muzeju Mimara upriličio prezentaciju prvog hrvatskog zaštićenog proizvoda - slavonskog kulina. Kulin je, kaže Galović, umjetnički proizvod. U procesu proizvodnje, koji u njegovoj tvrtki traje od 2. studenoga do 28. veljače, ove je sezone preradio oko 550 svinja koje za njega uzgaja 30 kooperanata. - Bitan uvjet za kooperante je da imaju dovoljno zemlje za proizvodnju hrane za svinje koje moraju hraniti na otvorenom da bi ih sa 12 do 18 mjeseci starosti uputili na klanje. Sve se odvija pod kontrolom tako da sam samo u prošlom mjesecu za preglede na trihinelu izdvojio 17 tisuća kuna - kaže Galović, dodajući kako je hranidba na otvorenom hrvatska tradicija i kulturna baština. I ukoliko se ta baština pravno regulira i u cijelom postupku uvedu mjere sanitarno veterinarske kontrole, neće biti prepreka da Hrvatska svoje proizvode (sir, maslac, kulin, šljivovicu) proizvodi i nakon ulaska u EU, čije tržište pokazuje zanimanje za kvalitetne proizvode bez obzira na cijenu. - Dokaz za to je da sam nedavno u Toskani u samo dva sata prodao čvarke i krvavice po 15, te kulin po 50 eura - pojašnjava Galović kome je cilj od Slavonije kao regije stvoriti prepoznatljiv brend na europskom i svjetskom tržištu. A to se može, tvrdi, postići jedino ako cjelokupan proces od uzgoja svinja do prerade, sušenja dimljenja i konačnog plasmana bude do kraja tradicionalan, autohton, ali kontroliran te pravno zaštićen i vjerodostojan. Aleksandra Primorac

- 00:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.03.2006., srijeda

Postoji li odgovornost nadležnih državnih institucija

- 00:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.