|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
30.03.2006., četvrtak
Europski vinari posrću pred rivalima iz SAD-a i Australije
 BERLIN - Dok se njemački pivari svake godine žale na pad potrošnje piva, potrošnja vina neprekidno raste. Doduše, još uvijek prosječni Nijemac popije 116 litara piva godišnje i 19,9 litara vina. Ali i to onda znači da se samo 2005. ispilo 16,5 milijuna hektolitara vina više crnog (56 posto) nego bijelog i 2,9 milijuna litara pjenušca. Njemački vinari ukupno proizvedu 9,2 milijuna litara, a kako kvalitetna njemačka vina odlaze u sve kutke svijeta, oko 56 posto ukupne potrošnje Njemačka uvozi.
Pritisak na vinare
Upravo zato je velesajam vina i žestokih pića ProWein u Düsseldorfu, koji se danas završava, a svoja je vrata otvorio 26. ožujka, sve važnije okupljalište vinara iz čitavog svijeta koji svojim dobrim kapljicama žele popuniti ovo najveće tržište vina na svijetu. Od 46 zemalja koji su prisutni na ovogodišnjem ProWeinu, među gotovo 2900 izlagača dominiraju njemački vinari, slijede Italija, Francuska, Španjolska i Austrija. Po prvi put su tu i vinari iz vinarski zemalja poput Kine i Brazila. Priređena je i posebna tematska cjelina "Anything but Chardonnay" autohtnonih vinskih sorti, a posebno su istaknuta i vina zapadnom tržištu manje poznatih vinorodnih zemalja istoka i jugoistoka Europe, od Ukrajine pa do Albanije. Vinarima je zapravo veoma teško doći na police njemačkih samoposluživanja, a gotovo svaka druga boca vina proda se upravo u diskontnim trgovinama poput Aldija ili Lidla. Zato ne smije previše atajati - u prosjeku je to 2,71 eura za bocu na polici trgovine. O pritisku na proizvođače dovoljno govori to da je 2000. to bilo 20 eurocenti više! Jer čak i među talijanskim vinima samo 2,9 posto vina naći će kupca i ako stoje više od 6 eura. Zato neki vinari ne mogu izdržati pritisak i napuštaju vinarstvo - ne samo u Francuskoj i Europi nego čak i u Čileu. Svjetsko tržište vinom ima sve manje od romantike "nonića" koji njeguje svojih par čokota kao da su mu rođena djeca. Pojavili su se već i prave vinske multinacionalne kompanije, poput američkog Constellations Brands ili australskog Fostersa, koji dioničarima najavljuju "goleme potencijale rasta". A kolikogod da ukupan volumen potrošnje raste, jasno je i da se spremaju ugrabiti dio kolača koji tradicionalno drže europski vinari. Sedamnaest posto vina koje Nijemci piju još uvijekje iz Francuske, 16 posto iz Italije, 7 posto iz Španjolske. Ali udio vina s drugih kontinenata uporno raste - prošle godine je to već bilo 11 posto. Osobito kada je riječ o Australiji, tamošnji vinari su poznati da su razvili tehnologiju strojne obrade vinograda s kojima im treba 50 radnih sati po hektaru vinograda po sezoni, dok je europski prosjek 800 sati. Ne samo po kršu otoka Dalmacije već i u Njemačkoj ima vinograda gdje je po hektaru potrebno više od 3000 sati rada! Prekomorska vina zato su često upravo onakva kakve ih današnji potrošači rado piju: lagana, puna voćnih mirisa - i povoljna cijenom! Zato su i velesajmovi vina često u sjeni međusobnih optužbi: zbog subvencija ili ideala "Propisa o čistoći vina" koji nije identičan u svakoj zemlji. Glavna tema razgovora ovogodišnjeg ProWeina jest frakcioniranje. Naime, novim sporazumu EU sa SAD-om Stari kontinent će prodavati i ona američka vina koja su posebno obrađena bez posebne oznake.
Vražja kuhinja
Njih se u centrifugama razdvaja na sastavne dijelove - vodu, alkohol i arome - i onda ponovno spaja u konačan proizvod. Američki vinari pokušavaju objasniti kako im američki zakon u tom "Spin Cone Column" postupku dozvoljava samo i isključivo smanjiti količinu alkohola u vinu jer bi inače kalifornijska vina bila prejaka za ukus prosječnog potrošača, no objašnjenja ne pomažu puno: europski vinari već navelike govore o vražjoj kuhinji u kojoj se proizvode "umjetna" vina kojima je sada otvoreno tržište Europe. Spomenimo kako je početkom mjeseca stotinjak maskiranih vinara u blizini francuskog grada Lyona na cesti zaustavilo i ispustilo zrak iz jednog kamiona s vinom, potom su ušli u skladište jednog trgovca vinima i uništili spremnike s uvezenim vinom. Kada je došla policija, izvukli su i policajce iz vozila i onda im zapalili automobile. A uništeno vino nije bilo iz Amerike, Australije, Čilea ili Južne Amerike nego iz - Italije.
Anđelko Šubić
|
|
|
