|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
02.03.2006., četvrtak
Tomislav Galović osniva Muzej slavonskog kulina
|
"Jutarnji list"
Proizvođač kulina Brođanin Tomislav Galović, direktor tvrtke Kulin d.o.o. i potpredsjednik priznate Svjetske asocijacije proizvođača proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom, nastavlja s daljnjim osvajanjem tržišta kvalitetnim slavonskim proizvodima. Tako, nakon što je ovih dana s Privrednom bankom Zagreb potpisao ugovor o kreditiranju svojih kooperanata, Galović već sada razvija nove poslovne ideje. Jedna od njih je projekt Muzej slavonskog kulina u koji se nada krenuti već iduće godine.
- Bit će to suvremeni muzej u kojem će kupci moći probati i kupiti sve naše slavonske proizvode. Od slanine, švargla, čvaraka, do slavonske šljivovice i slavonskih vina - najavio je Galović, koji je još 1997. godine u Muzeju Mimara upriličio prezentaciju prvog hrvatskog zaštićenog proizvoda - slavonskog kulina.
Kulin je, kaže Galović, umjetnički proizvod. U procesu proizvodnje, koji u njegovoj tvrtki traje od 2. studenoga do 28. veljače, ove je sezone preradio oko 550 svinja koje za njega uzgaja 30 kooperanata. 
- Bitan uvjet za kooperante je da imaju dovoljno zemlje za proizvodnju hrane za svinje koje moraju hraniti na otvorenom da bi ih sa 12 do 18 mjeseci starosti uputili na klanje. Sve se odvija pod kontrolom tako da sam samo u prošlom mjesecu za preglede na trihinelu izdvojio 17 tisuća kuna - kaže Galović, dodajući kako je hranidba na otvorenom hrvatska tradicija i kulturna baština. I ukoliko se ta baština pravno regulira i u cijelom postupku uvedu mjere sanitarno veterinarske kontrole, neće biti prepreka da Hrvatska svoje proizvode (sir, maslac, kulin, šljivovicu) proizvodi i nakon ulaska u EU, čije tržište pokazuje zanimanje za kvalitetne proizvode bez obzira na cijenu.
- Dokaz za to je da sam nedavno u Toskani u samo dva sata prodao čvarke i krvavice po 15, te kulin po 50 eura - pojašnjava Galović kome je cilj od Slavonije kao regije stvoriti prepoznatljiv brend na europskom i svjetskom tržištu. A to se može, tvrdi, postići jedino ako cjelokupan proces od uzgoja svinja do prerade, sušenja dimljenja i konačnog plasmana bude do kraja tradicionalan, autohton, ali kontroliran te pravno zaštićen i vjerodostojan.
Aleksandra Primorac
|
|
|
