16.03.2006., četvrtak

Modernizaciju farmi koče lokalne vlasti

"Večernji list" Trećina mlijeka bez kontrole S proizvodnjom mlijeka, nedostatnom i za vlastite potrebe, te usporenom modernizacijom i obnovom mliječnih farmi, Hrvatska je još miljama daleko od Europske unije. Trenutačne brojke, naime, mljekarima nimalo ne idu u prilog. Ulaskom u EU, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nadaju se kvoti od barem milijardu litara. No, sadašnja potrošnja mlijeka, zajedno s industrijskom potrošnjom u Hrvatskoj je oko 1,2 mlijarde litara, a ukupna proizvodnja farmi čiju proizvodnju kontrolira Središnji laboratorij pri Hrvatskom stočarskom centru svega 605 milijuna litara u 2005. godini. Trećina bez kontrole U odnosu na 2004. godinu, kada je na takvim farmama proizvedeno 532,8 milijuna mlijeka, lani je ostvaren porast od čak 14 posto, kaže Ante Pezo iz HCR-a, objašnjavajući kako je trend rasta proizvodnje zadržan. Struktura proizvođača posljednjih se pak godina značajno mijenja. Broj malih proizvođača mlijeka, koji su proizvodili manje od 6000 litara godišnje u posljednje je dvije godine pao za 2000, a zamjetan je i pad onih do 10.000 litara mlijeka. Broj onih koji proizvode više od 20.000 litara značajno raste, što govori o velikom restrukturiranju u proizvodnji mlijeka. No, iako smo po kontroli mlijeka (koja se nad onima koji su u sustavu provodi već tri godine) napredniji i od svih 10 novopridruženih članica EU, računicu kvari oko 400 milijuna litara mlijeka na "sivom" tržištu. Neki ih nazivaju i direktnom prodajom ili proizvodnjom za vlastite potrebe, od čega se 17 koristi i u ishrani teladi. Koliko će umješni biti naši pregovarači, kako bi i to uvrstili u očekivanu kvotu. No, sigurno je da hrvatski seljak, koji se mlijekom želi baviti kao dohodovnom djelatnošću, u EU nema što tražiti s dvije krave, tvrdi Ivan Novak, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. U Hrvatskoj 37.000 gospodarstava upisanih u registar ima ukupno 233.000 krava. No, kako je još uvijek i znatan broj onih koji ne proizvode 6000 litara godišnje i nisu u sustavu poticaja, Ministarstvo poljoprivrede ovih dana za takva gospodarstva radi prijedlog subvencija za tzv. krave dojilje od 1250 kuna po grlu, dok za poticaje za mlijeko mjesečno treba oko 54 milijuna kuna, s kojima je namirilo tek lanjski prosinac. Subvencije za farme Gospodarstva u sustavu poticaja pak, po kravi otprilike dobiju 7000 kuna godišnje, objašnjava Novak. Uz otkupnu cijenu od 90 lipa po litri, za pet-šest tisuća litara godišnje po mliječnoj kravi seljak dobije oko 5000 kuna, plus 1250 kuna za junicu i 680 kuna za tele, veli Novak. No, konkurentnosti na tržištu EU nema bez modernizacije, gradnje i obnove farmi, što je prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede sufinancirajući gradnju i modernizaciju štala s 25 posto novca, do iznosa od 500.000 kuna. - Najpovoljnija opcija u tom je slučaju građevina od dva milijuna kuna s otplatom na 10 godina i počekom od godine dana. Uz kamatu od četiri posto gospodarstvo bi na kraju vratilo 1,96 milijuna kuna - kaže glasnogovornik ministarstva Mladen Pavić. Međutim, od 300-tinjak novih i modernih farmi zasad ih je realizirano svega 25 jer lokalne vlasti ne daju građevne dozvole, tvrdi Novak. Program, naime, zapinje sve dok općine ne donesu svoje urbanističke planove. Jolanda Rak Šajn

- 22:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.