Ne bi li bilo čistije i zdravije umjesto na benzin voziti se na alkohol, koji ne bi bio toliki onečišćivač, a ne treba ga crpiti iz zemlje, nego se jednostavno može proizvesti postupkom sličnim destilaciji rakije?! Ponuda je posve realna i iznijela ju je tvrtka Ethanol d.o.o. Vukovar koja, u suradnji s američkim partnerom, u Vukovaru namjerava sagraditi tvornicu ekološkog biogoriva od kukuruza. Hrvatska proizvodi oko dva milijuna tona kukuruza u godini, a tvornica je projektirana na 500.000 t.
Ali Vukovar je usred žitorodna područja cijele panonske regije koja raspolaže sa 50 milijuna tona kukuruza objašnjava Marko Melčić, suvlasnik poduzeća Ethanol, Vukovar d.o.o. Kako je tvornica na 100 m od luke Vukovar, sirovina bi se dopremala najjeftinijim prirodnim putem, Dunavom. Proizvodnja biogoriva od žitarica, ali i drugih biljaka (žitarica, uljarica, gomoljača) relativno je nova tehnologija koja se u SAD-u razvila u posljednjih deset godina.
Najveći je svjetski proizvođač etanola Brazil, koji ga proizvodi od šećerne trske. U SAD-u, u državama Srednjeg zapada, gdje je kukuruz najvažnija poljoprivredna kultura, postoji stotinjak tvornica. Najviše etanola u EU rabi Švedska, koja nema sirovine. Premda se etanol može proizvoditi i od drugih kultura koje se uzgajaju na našem području, stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta procjenjuju da je kukuruz najprimjereniji. Iako ima protuargumenata, kako u svojoj studiji navodi dr. Boris Varga s Poljoprivrednog fakulteta, čini se da je kukuruz ipak najprimjereniji za proizvodnju etanola jer se može proizvesti u najvećim količinama i poljoprivrednici imaju najviše iskustva s njegovim uzgojem. Nije zanemarivo ni to što imamo vlastite i kontrolirane programe oplemenjivanja sjemena.
Pretpostavke za ulaganje američkog partnera u vukovarsku tvornicu uređeni su imovinsko-pravni odnosi te propisi o uporabi biogoriva na hrvatskom tržištu, koje Hrvatska, kao potencijalna članica EU, tek treba donijeti. Do kraja ove godine sve članice EU moraju u ukupnoj potrošnji goriva imati 2,75 posto biološkog, a do 2010. godine 5,75 posto. Sandra Pocrnić Mlakar