Neki aspekti mog života

Gledala sam TV emisiju i vidjela jednu ceremoniju gdje ljudi ulaze u grobove sa ciljem da ostave svoje brige iza sebe i „iznova se rode“ izlaksom iz groba. Iako je sam obred komercijaliziran, prošla bi ga. Baš mi takvo nešto treba, da se iznova rodim.

Jutros sam na vagi mehaničkoj imala 73,9kg, a elektronska pokaziva 74,5kg. Tri dana se pridržavam dijete 9kg u 14 dana. Tako sam danas jela mrkvu, kukumara i sira za ručak, a večera čentrun, nektarine i jogurt. Vježbala sam 75 minuta na orbitreku jer sam našla poticajnu muziku. A onda sam se otuširala, sredila noge sa motom: „leave no hear behind“, a kako sam već bila u kupatilu, usput izribala kadu, usisala cijeli stan...oprala robu... Dobar dan uglavnom.

Izmjerila sam se u nadi da će manjak dlaka dati manje mjere ... he he...
Grudi: 96cm
Trbuh: 89 cm
Stražnjica: 112cm
Bokovi 62cm.

Ne mogu vjerovati da je skoro sedmi mjesec, a ja se još nisam okupala u moru. Prošle godine smo se počele kupati u travnju pa sve do listopada smo bile u vodi. Sad nekako nas ništa ne mami, razrušene plaže, naplaćuju hlad, sramotno. A i vrijeme, od prevrućeg do kiše, evo nosim jaketu kad idem vani.

Moje mišljenje:

Poznanik je dao otkaz u firmi, i oslobodio se tog ropstva pod privatnikom. Sad da li je to dobra odluka ili ne, vrijeme će pokazati, ali sve nas je okolo potaknuo na razmišljanje kako bi super bilo dati otkaz i odmoriti se od svega mjesec – dva. Bavi se strukom koja ne može izumrijeti tako da ne vjerujem da će imati problema u organiziranju novog posla.

Hitna i zatvorena vrata (žena umrla pred zatvorenim vratima hitne) – žao mi je gospođe koja je umrla, ali hitna nije bila na nekom tulumu već na terenu. Ne može na 100 ljudi biti 100 doktora i medicinskih sestara. Ja sam bila na hitnoj i rekli su da dijete ne smije jesti i piti i da će doći na red u 9h. Na red je došla oko 13h i u sred ljeta joj nisam mogla dati piti i jesti. Noćna mora. Ali doktori su cijelo vrijeme radili, samo su dolazili hitniji slučajevi ispred nas. Ja sam donekle bila mirna, ali ujac nije mogao podnijeti plač i zapomaganje moje curice, htio je cijelu hitnu srediti pa je otišao vani prošetati. Teško je, ali treba ipak pripaziti prije upiranja prstom.

Plodine danas nude pečeno grill pile na akciji. Uz jednu kvaku. Danas im ne radi peć za pečenje. A sutra će biti popravljena. Kad pile opet bude po normalnoj cijeni. Super zar ne?

Kroz grad vode dvije ceste, jedna uska, jedna široka. Prije par godina su autobusni promet usmjerili na široku cestu. I sad se pokraj nje gradi trgovački centar i cestu su suzili. Tako da se ja sa mojim mini automobilčićem ne mogu mimoići sa drugim normalnim autom, a dva međugradska autobusa nemaju šanse jedno pokraj drugog. Ne kužim tko im radi ove nacrte, od 10 planova 8 imaju grešku u stilu „slijep vodi slijepog“.

Grad je isto tako uložio u plažu 10 milijuna kuna, a niti jednu od tih kuna nije uložio u hlad na samoj plaži. Opet sramotno.

Veliki udah i veliki izdah... i idemo dalje. Jučer sam se rano digla i odmah krenula u akciju. Napisala popis i skidala stvari sa popisa. Oprala podove, oprala stolice, usisala cijeli stan, napravila razmještaj namještaja u sobi, očistila kupatilo, pokupila sav papir i odvojila smeće, i još uvijek nije idealno čisto, ali je dovoljno čisto da sam mogla mirno zaspati.
Tražila sam biciklu za svoju curicu i u Explorera su mi ponudili na akciji Ponycu za 999kn. Pogledala sam online sliku i vidjela svoju biciklu, točno onu koju ja imam i još se može voziti. Odnjela je kod servisera da promijeni gume i buvele te podmaže lance. I rješila biciklu. Jedino se kćerkici ne sviđa boja – zelena. A ja ne želim lakirati je u rozo. To još moram vidjeti. Nakon svega sa biciklom sinoć sam sanjala da vozim biciklu.
Vaga je jutros na mrvu iznad 75. U 13 sati počinje mjesečeva faza punog mjeseca i mislim biti na vodi, a jutros sam doručkovala par smokvi petrovki. Cilj je sutra ujutro biti na ispod 74, makar mrvu, ali ispod 74kg. Još dva tjedna. 14 dana. Kako se rok približava, a vaga se uporno drži 75 sve me strah da ću do rođendana navuć 69,9kg. Ali imam volju. I znam da mogu jer sam prije tri ljeta dovela se na 64kg. I bilo mi je dobro. Sad bolje jedem, alisam izgubila volju za dužim i jačim vježbanjem.
Kuglanje je zaustavljeno do devetog mjeseca, tako da ću se morati pokrenuti drugdje.
Na poslu je neproduktivno. Maknuta sam sa dosta projekata tako da skoro pa da nemam posla preko dana jer sve obavim brže nego se to smatra realnim. Ne znam kako će to sve ići naprijed. Jedino što me zaokuplja je ovaj moj projekt.
I vaga....

Pogriješila sam. Nije mi lakše. Gore mi je. Osjećam se kao da sam na sebe bacila tonu cigli i sad sam zatrpana ispod te lavine i ne mogu učiniti ništa. Čak se ne mogu prisiliti da pročitam prošli post. Od jutra osjećam mučninu, i glava me boli, ali me ne boli, nekako mi je muka, ali psihički. Bušila sam rupe u zidu i stalno nailazila na kamen koji bušilica nije probila, na kraju sam završila na pola puta sa tiplama i sad je televizija nakoso. Okrenula sam se jedinome što me inače umiri, čišćenju, ali što više čistim i usisavam to mi stan izgleda šporkije. Nisam mogla niti pojmiti da će priznanje istine rezultirati sa ovime. Ne želim niti izaći vani, ne želim se ići kupati, niti roniti, želim se samo zatvoriti u sobu i ... ne znam. Osjećam se prazno, demotivirano, umorno. Želim odustati od dijete, od vježbanja, od web stranice, od svega.

Probudila sam se jutros, stavila robu prati, sredila malo ostatak stana i izvagala se -75 kg. Jučer sam pojela dvije nektarine za doručak, pila jogurt tijekom dana, a večerala dva pijata juhe. I probudila se 1,5kg teža. Onda je mašina bila gotova i otišla sam staviti robu vani sušiti i u 8 sati me strefila enormna vrućina, vani je katastrofalno vruće. Od onog vremena prije tjedan dana razlika je nevjerovatna. Toliko je postalo vruće da sam morala upaliti klimu i bolno se podsjetiti da sam pogriješila pri odabiru lokacije unutarnje jedinice. Puše točno tako da istovremeno dvije osobe ne mogu gledati televiziju a da klima ne puše direktno u jednog. Tako da ću danas uzeti bušilicu i premjestiti televiziju, a ako to ne bude popravilo stvar počet štediti za Sizifov posao, premještanje klime. Užas.

Međutim, ovaj dan će biti i prekretnica u mom životu, i to važna. Imam grijeh (to je malo vjerski, pa ćemo zvati nadalje grešku). Ova greška me muči već 9 godina. I to je toliko odvratna, grozna i užasna greška da je sebi nikad neću moći oprostiti. Međutim, kako sam živjela prilično samozatajnim životom, unatoč svojoj struci i poslu, nisam se eksponirala, i nisam dolazila u susret sa širom masom, a sad, web stranica i projekt koji sam pokrenula poprilično me eksponira svijetu i samo je pitanje vremena kad će dobre kritike koje sad primam pretvorit se u loše, a onda će se krenuti na stvari i izvan posla da me se kritizira, te se samim time moram pripremiti na grubu istinu, javno priznanje svoje greške/grijeha. Ništa dobro neće izaći iz priznanja, osim da ću svoju greško javno nositi naljepljenu na prsa, slovo A. Ne znam, mislim da je 100 puta teže nositi ga iznutra nego izvana. Ovako kad ga stavim vani možda MOŽDA proces zacjeljenja rane napokon počne. Ovaj blog je anoniman, ali ne 100%tno, tako da je ovo prvi od koraka koji me čekaju na trnovitom putovanju priznanja.

Bilo bi super ispričati cijelu moju životnu priču, kao uvod u ono što moram priznati, kao pokušaj opravdanja, kao „bila sam mlada, glupa i naivna“, ali to nije opravdanje. Ima milijun cura koje su i mlade i glupe i naivne, pa opet ne počine grešku koju sam ja počinila. A ja još ne mogu ni pobjeći od moje greške. I ne želim.

Vrijeme je. Za ono što sam učinila nema opravdanja. Vrijeme je da priznam. Bez opravdavanja i izvlačenja na traumatsko djetinjstvo. Prije devet godina imala sam jednonoćnu, točnije 10min aferu sa oženjenim čovjekom. Kako god se postavila i kako god prilagodila sliku, to ništa neće promijeniti, ovo je srž istine. Nisam osječala ništa prema njemu, to je bilo samo pogrešno vrijeme, pogrešni trenutak, pogrešno mjesto. I mjesec dana poslije, otkriće da sam trudna. Presjeklo me u korijenu. Nikakve suze neće promijeniti to što sam dozvolila. Živim u strahu od dana kad ću to morati priznati svom djetetu. Kad ću morati priznati svojoj curici da sam najveći ološ koji može postojati na planeti. U dane kad sam „sretna“ nisam sretna jer se napokon mogu nositi sa svojim greškama, već ih zaboravim. Zaboravim što sam učinila i pretvaram se da ima opravdanja, da nije samo moja greška. Ali je moja greška. I trebala bi biti pametnija, ali nisam.

I sad kad je to vani vrijeme je da i dovršim priču sa Markom. Ne možemo biti sretni sa tajnama između nas, a sa tajnom moje prošlosti ja se ne mogu nositi, ne mogu je opravdati niti oprostiti. Nemam pravo tražiti da mi bude vjeran kad ja nisam bila, a ne mogu gledati kako ga gubim ili dijelim. Marko je bio koncept, ideja, možda bi imao i budućnost da sam prešutjela ovu tajnu, svoju grešku, ali to bi bila laž, pretvorila bi sve između nas u laž, a sa priznanjem svoje istine, nema dalje za nas. Nema budućnosti. Tko bi mogao biti sa mnom znajući za to što sam napravila? Zaslužujem puno gore nego što sad dobivam, tako da se ne bi trebala tužiti ni na šta ikad sve do kraja. Imam kćerku koju obožavam, a ona ima majku koju mrzim. Mrzim je svakim atomom svog bića i svijet bi bio puno bolji da ne ona ne postoji. Moja majka me htjela abortirati i nisu joj dali, zadrti idioti joj nisu dali. Zašto je Bog dopustio da postojim? Što nije u redu s njim? Nije njegova krivica. On mi je dao život, to što sam ga ja bacila u smeće nema veze s njime. Samo ja. Sve sam to sama učinila. Slobodna volja. Zatrpat ću se u posao, odgojiti curicu da ne bude niti malo nalik na mene, i čekati kraj.

Jutros sam se probudila i vaga mehanička vaga je pokazala 73,5kg. da odmah ubijem sreću otišla sam na elektronsku i klasično pokazala je 75,5kg.

Drugi cilj 72kg - još uvijek nije dostignut a do prvog sam došla dok si reko keks, i onda nikako dalje s mrtve točke. Novi rok, ali i posljednji jer je rođendan tu iza ugla 25/06/2013
Grudi: 98 cm iste
Trbuh: 89 cm vratilo se na staro
Bokovi: 113 cm isti
Bedra: 62 cm isto

Do ovih 73,5kg me nije dovela nikakva dijeta već tri posljednja dana radim cijeli dan i zaboravim jesti. A onda već bude kasno... i tako iznova. Danas pijuckam jogurt jer ne želim upropastiti postignuto, lagana hrana ovaj tjedan jer moram kalati na 70 ako mislim do rođendana navuč 69kg i onda držat tu kilažu "vik i zauvik".


A na čemu radim? Zahvaljujući brzopoteznom razmišljanju frendice koja je u samom centru marketinške industrije, od nečega stvorila NEŠTO, i kreirala svoju web stranicu u skoro 4 sata, i u zadnja tri dana je glancam, glancam, a od jučer ima i mobilnu verziju, sve free. Napokon sam došla na svoje i iskoristila logo i moto koji sam kreirala za firmu u prvoj godini rada, ali je bio odbijen, a meni se uvukao pod kožu. I sad ga napokon imam, za svoju stranicu.

Išla sam dati krv, opet mi je tlak pa i izgleda da neću moći dati krv više. Kad sam bila "debela" sve je bilo u redu, a sad kad san manje debela, ne mogu davat krv.

Odnila sam šefu potvrdu da uzmem slobodan dan, na kojeg iman pravo po Zor-u, pa ga izgubila od jedne zdravstvene ustanove do druge. Išla sam snimiti zub jer mi je ispala plomba, pa onda se prijavila za ultrazvuk, u devetom misecu mi je termin, dermatolog hoće da oko od kćerke pregleda oftamolog, sad čekam uputnicu. Parking tamo parking tu, cili dan izgubljen.

Ljuta sam ljuta..... Ovakvi dani te srede.

Ajme... vježbam i držim se na 75kg, ali sam morala prekinuti s dijetom jer sutra je dan za doniranje krvi. Danas ću stoga uzeti špinata i najesti se. Jučer sam nakon dugo vremena (4 godine) opet skuhala goveđu juhu jer je curica dobila neki osip, a kako je već radila test na alergije i nije ništa otkriveno, doktorica sumnja na koncentrate iz hrane, pa mora 5 dana jesti hranu bez koncentrata (posebno onih E-brojeva). 60kn me koštala ta egzibicija sa tečom juhe. Ali pozitivno je da sam napokon skuhala nešto što je moja curica s guštom pojela. Zato i izbjegavam kuhanje kad ništa što skuham ne ispadne ko babino pa ona neće da pojede.

Jutros sam pokušala odraditi Tracy Effinger Squeeze Lower Body Challenge, njega sam davno vježbala, ali nisam zaboravila koliko je ubitačan. 25 minuta čistog mučenja. Al super za noge.

Odlučila sam ići na lasersku operaciju vida, ali samo jedno oko. Jučer sam skinula naočale i shvatila da ne vidim ništa, niti prvo najveće slovo na onom papiru za testiranje. Kako ne želim riskirati vid, a ipak imam -4, odlučila sam se na 50%-50% pristup i prvo operirati jedno oko pa vidjeti kako će ispasti. Na internetu sam našla 6000kn cijenu u Splitu, klinici Svjetlost. Moram vidjeti koliko je to ukupno sa svim pregledima i kontrolama. Operirat se mogu tek nakon ljeta jer nakon operacije se ne smije u more. Imam 3 mjeseca da uštedim 6000kn+. A tu me u srpnju još čeka tehnički za auto. Bit će teško.

Strah me sutrašnjeg dana. Zadnji put sam glupa otišla na doniranje krvi bez da sam pojela nešto pa mi se mantalo. Nadam se da je mantanje bilo uzrokovano tome što nisam jela prije i da će sutra sve biti kao inače, u redu. Danas ću pojesti konkretno ručak i večeru, a sutra ujutro doručkovati burek ili neko pecivo. I ako budem donirala krv uzimam slobodan dan. Po ZOR imam na to pravo i baš me briga. Do sad ga nisam koristila, ali sutra baš hoću. Otići ću u firmu i raditi na svom projektu video uputa koji mi ne daju da radim unutar radnog vremena.

Htjela bi imati majicu na kojoj će pisati: Na prsima: Nije problem što PUŠENJE UBIJA, na leđima: Problem je što večina pušaća ne zna čitati.

Poslovni pothvat napreduje brzo, čak prebrzo. Otkad sam počela raditi na njemu mozak mi je prešao u 6 brzinu i već 8 dana svaki slobodni trenutak sam za kompjuterom, kreiram prezentacije za video upute. Ponekad ne mogu ni zaspati jer mi mozak vrti što sve treba napraviti i kako to napraviti. Nitko od mene ne traži da sve bude gotovo odmah, ali zadobila sam toliki pogon da je prebačaj u sporiju brzinu skoro pa nemoguć. Već dobivam pozitivne komentare. Jedan kandidat mi je trebao doći na konzultacije iz jednog zadataka kojeg ne shvaća kako riješiti, a kako sam za taj zadatak kreirala upute poslala sam mu link i jučer me nazvao da mu je sad cijeli zadatak jasan. A to je i cilj ovih video uputa, da iz udobnosti svog doma shvati gradivo.

Već imam 5 prezentacija spremnih za snimanje audio uputa. Jedva čekam početi raditi.

Vezano za Monopoly... Jučer nam je u goste došla jedna školska prijateljica moje osmogodišnje kćerke. Kad im je dosadilo igranje sa lutkama (da i to je moguće) predložila sam da igramo Monopoly i otkrila da ga ta curica nije nikad igrala. Nije mi palo na pamet da bi moglo biti nekakvih problema jer su obe odlične u matematici i krenuli smo u igru, objasnile smo joj pravila i sve je bilo OK. Međutim, uočila sam da se dosta muči sa kunama/ novčanicama u smislu, nešto košta 5460kn, ja joj kažem da dade toliko, ali ona ne može razlučiti koliko novca mi mora dati, odnosno koje novčanice. Isto je bilo i za povrat, ja njoj moram platiti 460, dadem joj 1000, koliko mi ona mora vratiti. Moja kćerka je te transakcije brzinski odrađivala, međutim ona se sa time dosta borila, iako recimo zna matematiku jednako kao moja kćerka. Tu sam došla do zaključka kako je igranje Monopolija stvarno dobra stvar za djecu da pohvataju koncept matematike u novčanicama i transakciji i povratu određene svote. Do jučer Monopoly mi je bio samo jedna od igara, ali sad kad vidim razliku u baratanju s novcem između moje kćerke i nekog tko ne igra Monopoly, razlika je poprilična i uočljiva.

Vezano za dijetu, danas krećem (tj. pokušat ću) sa dijetoim 9 kilograma, onom prvom, bez grejpa. Poslije ću skoknuti do DMa ili Konzuma da nabavim neku bljuzgu koju ću piti cijeli dan kako bi zaboravila na dijetu. Vaga mi se smilovala iako sam bila na sladoledu protekli tjedan, a ni keksi nisu bili iznimka. Imam 76kg, kil više nego što sam imala. Cilj je za dva tjedna biti na 70-72kg najviše. Računam ako je iz prvog puta ošlo 6 kilograma, ako sad dodam i malo vježbanja i pijuckanja nekog detkosikacijskog pića, trebalo bi otići najmanje 4kg ( što si bliže ciljanoj težini to kilogrami teže idu tako da za smršaviti isto kao maloprije 6kg treba dvostruko više mučenja, tako nam je zapisano)...