Fran i Ivor u akciji
utorak, 31.12.2013.
Božićni bal lipicanaca
|
Prosinac je uvijek prepun događanja i često niti ne stignemo otići na sva mjesta koja bismo željeli, ali od svega posjećenog izdvajam jedan događaj za kojeg lane nismo uspjeli doći do karata, ali eto ove godine smo bili uspješniji. Radi se o Božićnom balu lipicanaca koji se odžava u Đakovačkoj ergeli i to novo sagrađenoj dvorani. Bal se na žalost održavao samo 20.12. te nismo imali izbora. Taj petak sam ja radila do poslije 19 sati, a Ivica je došao iz Zagreba pa dok smo pokupili klince koji su popodne proveli kod mog brata i s njima odgledavši Matejinu školsku božićnu predstavu, naravno da smo nažalost zakasnili. Ali, ipak stigli smo na vrijeme da s oduševljenjem pogledamo veći dio bala, odnosno predstave "Začarani" u kojoj su jednu od glavnih uloga imali konji. Ali evo i malo fotki.
Dvorana nije grijana, tj. pokušali su mjestimično ugrijati nekim plinskim bocama, ali to je ogrijalo samo šačicu ljudi koji su bili u blizini, ostali su trebali biti dobro obučeni. 
U balu se radilo o vilama, prinčevima i princezima, borbi s "zločestima", putovanju kroz vrijeme, vrlo zanimljiva tema, popraćena interesantnom klasičnom glazbom te dojmljivim kostimima
Uključene su bile i kočije
A posebno nas je oduševio i "bacač plamena", osobito zbog toga što unatoč velikoj hladnoći nije nosio majicu
Završno pozdravljanje s publikom
Ali tu nije kraj, jer su nam još neko vrijeme pozirali pa čak i došli blizu ograde da možemo maziti konje.
Bilo nam je predivno i klinci su s oduševljenjem popratili cijeli bal, to je definitivno nešto što bi nagodinu trebalo ponoviti. Ali, ipak ne mogu završiti post bez i jedne fotke mojih kikića  Kod mene na poslu nas je podjetio Djedica
|
- 23:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #
utorak, 17.12.2013.
Što radimo u adventu?
Zapravo ova priča započinje i nekoliko tjedana prije adventa. Naime, Fran je bio kao prvopročesnik pozvan u crkvi na radiodonicu izrade adventskih vjenaca. Pošto je i pomoć mama dobrodošla mi smo se u kompletu odazvali, naravno poveli smo i Ivora. Tri subote zaredom u trajanju od sat vremena, nas dvadesetak je vrijedno radilo i zabvljalo se, vrijeme je svaki puta i više nego proletjelo. Nedjelju prije adventa u crkvi cu prodani svi napravljeni vijenci, (čitaj razgrabljeni  ), a bilo ih je oko 100. Slikica ispred prodajnog stola
Nakon cijele izrade trebalo je odabrati i dobrovoljce koji će prodavati vijence, časna je upitala Frana, ali je on to izričito odbio, ali jedan drugi malo se spremno javio da će on rado prodavati  Međutim do glavne mise je ostalo svega nekih 10-tak vjenaca pa praktički je Ivor ostao bez posla. Fran je uranio i svoj vjenac kupio, koji je potpuno sam izrado kupio poslije prve mise.Isti taj dan na misu su predstavljeni svi ovogodišnji prvopričesnci, moj veliki miš ponosno stoji u 1. redu.
Da dodam da je od prodaje vjeneca, čisto ostalo 1620kn (jer jedan dio je vraćen župi za potrošeni materijal) koje su uplaćene u Caritas, baš sam bila ponosna na klince, svaka im čast! Brzo je stigao i Sveti Nikola, a čizmice se blistaju
Franu je u školi bio Sveti Nikola i ugodno sam iznenađena što su sva djeca dobila lijepi paketić, dok god Ivora baš ništa. Istina oni su bili s svojom grupom na klizanju pa je u međuvremenu možda bio Sveti Nikola, ali iskreno sumnjam jer da je tako čuli bi to od druge djece. U srijedu, 11.12. je kod Fra u školi bio roditeljski i nakon toga radionica izrada kuglica za bor. Na žalost, Fran je cijeli tjedan bio bolestan, ali sam ja povela Ivora, koji ionako za već više od pola Franovog razreda, a i oni njega, dok je bio roditeljski oni su se zabavljali u blagovaoni, a ona u akciju s kuglicama. I ivorova visi na boru, malo so ubrzali izradu jer sam žurila na tenis.
U petak su me Ivica i Ivor dočekali odmah poslije posla u 18 navečer i direktno sam išla na radionicu u vrtić gdje smo izrađivali čestitke
Od svih silnih radionica jedino kod kuće nismo ništa bili aktivni, ali ako ne stignemo prije Božića, imamo i praznike. Inače u Osijeku rijetko po čemu možete zakljčiti da ćeskoro Božić, tužno je vidjeti tako pust grad bez ikakvih događanja na otvorenom  U subotu je ipak kod ZOO vrta došao kamion s Djeda Mrazom. Malo pjesme i veselja. Ne moram ni reći da su ljudi željni nekih događanja i da je bila velika gužva. Fran nije htio s nama, a nismo ni inzistirali jer je ionako cijeli tjedan proveo kod kuće.Moja faca je u kamionu,
Dobro smo se smrzli, a onda i pokušali ugrijai uz kuhano vino, ili hot dog. Da dodam da se divim ljudima koji su na štandovima prestajali cijeli dan, a stvarno je bilo hladno.
A u nedjelju, 15.12. smo predvečer bili kod Andrijane na kolačima i netko je ostao bez svog vog zubića. Zanimljivo je bilo to što on uopće nije primijetio da mu je zubić ispao sve dok mu kod kuće Fran na to nije skrenuo pažnju, odmah smo zvali tetku da provjeri da li je zubić kod nje, i je pronašla ga je na stolu i sada imamo malog krezubicu.  Navečer smo se u pidžamama smjestili ispred TV-a jer nikako nismo smjeli propustiti n-tu reprizu "Sam u kući".
|
