|
Linkovi
Mail
luki69@net.hr
|
luki2.blog.hr
utorak, 21.05.2024.
O Tijardovicu, simbolu Splita
Organizatori događaja su:
Hrvatski dom Split i Gradska knjižnica Marka Marulića Split
S osobitim zadovoljstvom sam se odazvala pozivu na predstavljanje novog naslova Bibliothece Spalatine GKMM-a »Ivo Tijardović, život i vrijeme – Memoari slavnog Splićanina«, knjige koju je, na osnovu rukopisa pronađenih nakon pedeset godina, priredio Marin Kuzmić.
Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mirjana Siriščević, muzikologinja, mr. Petar Krolo, povjesničar, urednik izdanja Marin Kuzmić i redatelj Željko Rogošić.
Predstavljanje se održalo u utorak 21. svibnja 2024. u 18h, u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića Hrvatskog doma Split, Tončićeva 1.
U popratnom glazbenom programu s prigodnim izborom iz Tijardovićevog stvaralačkog opusa, sudjelovali su;
- Giorgio Surian, bas bariton: Arija Dioklecijana, iz opere »Dioklecijan«
- Tina Matković, sopranistica: Arija Floramye, iz operete »Mala Floramye«
- Zorana Kačić Čatipović i Pere Eranović, glumci: isječak iz operete »Spli’ski akvarel«
- Izvođači su nastupili uz pratnju Komornog orkestra Tijardović Split, pod ravnanjem Harija Zlodre i uz klavirsku pratnju Zorana Velića.
- Insert iz igranog filma »Ciguli Miguli«, ilustracija Tijardovićeve filmske glazbe (dokumentarno-igrani televizijski serijal »Tijardović«)
- Ulomke iz Tijardovićevih memoara čitao je glumac Trpimir Jurkić.
Tijardovićevi memoari pronađeni su nakon 50-godišnje potrage za rukopisom koji se nalazio u inozemstvu. Tijardović je zapisao svoja sjećanja početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nekoliko godina prije smrti. Rukopis je organiziran u tri tematske cjeline: splitsko djetinjstvo i mladost te Prvi svjetski rat, međuratni period – vrijeme skladateljevog najaktivnijeg stvaralačkog rada i popularnosti (ovo poglavlje daje i sliku tadašnje Europe, od Pariza i Berlina i od Praga i srednje Europe do Jadrana) i period od 1941. do autorove smrti 1976. U ovom dijelu rukopisa vrijedna su svjedočanstva iz 2. svjetskog rata. Konačno, u četvrtom dijelu knjige uvršteni su izvori o Tijardovićevoj intendanturi u HNK-u u Zagrebu, ravnateljstvu Zagrebačkom filharmonijom, predsjedanju Društvu hrvatskih skladatelja i čelniku Hrvatskog glazbenog zavoda, prikazi njegovih opera, kazališnih adaptacija, filmske glazbe i dr. te razna svjedočanstva i osvrti o Ivi Tijardoviću koje su dali oni koji su ga osobno poznavali ili donosili mediji, kritika i kulturna javnost. Memoari Ive Tijardovića govore o njemu kao hrvatskom domoljubu, antifašisti i političkom liberalu naglašene socijalne osjetljivosti.
***
„Smatram da je rukopis za knjigu „Ivo Tijardović, život i vrijeme / Memoari slavnog Splićanina“ koji je priredio Marin Kuzmić, a objavljuje je nakladnik Gradska knjižnica Marko Marulić Split, izuzetno vrijedno, aktualno i značajno djelo hrvatske publicistike i memoarske literature. Priredio ga je urednik Kuzmić na vrlo studiozan i skrupulozan način, sukladno metodološkim obrascima suvremene memoarske literature vodeći računa i o pristupačnosti široj publici i puku, kao da ga je u tome vodio duh Tijardovićevih popularnih djela. Također je ovaj rukopis vrijedan prilog suvremenoj hrvatskoj historiografiji.“
Iz recenzije red. prof. dr. sc. Vjekoslava Perice
„Iz muzikološke perspektive rukopis pod naslovom Ivo Tijardović, život i vrijeme / Memoari slavnog Splićanina urednika i priređivača Marina Kuzmića od iznimne je važnosti za daljnje proučavanje kulturnog (glazbenog) života Splita i povijesti splitskog kazališta u prvoj polovici 20. stoljeća te recepcije umjetničkog rada jednog hrvatskog skladatelja i likovnjaka izvan granica domovine. Ova je knjiga poticaj i daljnjem istraživanju Tijardovićevih veza s ondašnjim uglednim imenima zapadnoeuropske (glazbene) kulture, prije svega u Beču, Berlinu i Parizu. Cjelovito razumijevanje identiteta jednog umjetnika neodvojivo je od aktualnih društveno-političkih prilika.
Tijardović u svojim zapisima stavlja naglasak na epizode koje danas svjedoče i o osobnosti jednog umjetnika koji svladava prepreke nametnute društvenim okolnostima i političkim režimom. Intimnija osobna promišljanja, sjećanja članova njegove obitelji i suradnika dragocjeno upotpunjuju crtice iz života svestranog dionika hrvatske glazbene povijesti 20. stoljeća i omogućuju čitatelju stvaranje šire slike o njegovu liku i djelu, kao i vremenu u kojem je živio i radio.“
Iz recenzije dr. sc. Jelice Valjalo Kaporelo
Marin Kuzmić (Split, 1940), koji je uredio i priredio za objavljivanje rukopis „Ivo Tijardović, život i vrijeme/ Memoari slavnog Splićanina“, ima bogato iskustvo na vodećim dužnostima u kulturi. Bio je, između ostaloga, dointendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, glavni urednik vodećih medijskih kuća i urednik knjiga kao na primjer Povijest hrvatske književnosti Slobodana Prosperova Novaka, Egzil, memoari dalmatinskog pisca talijanskog jezika Enza Bettize, antologiju enciklopedijskog formata Antifašistički Split, ratna kronika 1941-1945, koja je također i referentno historiografsko djelo i još jedan, također vrijedan prilog kulturnoj povijesti Hrvatske, zbornik Dalmacija – hrvatska ruža svjetova. Teško bi za temu poput memoara skladatelja Ive Tijardovića bilo danas u Hrvatskoj naći pogodnijeg urednika od Marina Kuzmića koji je s motivacijom, strpljenjem i dugogodišnjim naporom prikupio izvore, rukopise, zabilješke i drugu građu za ove memoare, iščitao, dekodirao, povezao i organizirao i doveo do razine njegovih prethodnih uredničkih ostvarenja. Radi se o važnoj publikaciji od strane jednog od danas najuglednijih književnih urednika u Hrvatskoj koji daje izuzetno vrijedne i trajne prinose hrvatskoj kulturi.
Politički se Tijardovic izjašnjavao kao Radicevac i komunist. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu, s partizanima.
Slična predivna promocija očekuje se u Zagrebu, u kojem je Tijardovic bio intendant HNK u Zagrebu. I na kraju, promocija se očekuje i u Parizu, gdje je takodjer živio i stvarao, i gdje do današnjih dana živi njegova rodbina.
Promocija koja je spojila glazbu, pjevanje, čitanje ulomaka iz memoara, izvodjenje filmske glazbe i dijelova iz opereta.
"Mala Floramye" - gledala na pozornici i slušala u nekoliko navrata.
Tijardovic je radio u Zagrebu. Ali njegov duh i stvaranje bili su dalmatinski.
Nekoliko fotografija:
Fotografija Ive Tijardovica - iz knjige.
Ljubim!
|
|
|
