luki2.blog.hr
petak, 19.01.2024.
Priče za kraj svijeta
|
U četvrtak, 18. siječnja u 18:30, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, održala se promocija knjige kratkih proznih tekstova „Priče za kraj svijeta i druge svakodnevne sitnice” Sanje Lovrenčić, objavljene u nakladi Mala zvona. O knjizi je, uz autoricu, govorila urednica Lidija Dujić. U ovoj knjizi autorica objedinjuje kratke tekstove, uglavnom napisane za potrebe III. programa Hrvatskog radija – emisiju „Riječi i riječi” – u razdoblju od 2017. do 2022., dodajući im i neke tekstove objavljene na vlastitim web-stranicama. Radi se o mikroprozama – tekstovima duljine jedne do tri autorske kartice – a među njih je umetnuto i nekoliko pjesama sličnog sadržaja i atmosfere. U ovim tekstovima, u kojima je često prisutna osebujna ironija, smak svijeta događa se na (gotovo) svakodnevnoj razini, a „druge sitnice” mogu imati neočekivanu dubinu. Književne minijature Sanje Lovrenčić organizirane su u osam cjelina, u kojima se klizi od znanstveno-fantastične fikcije prema gotovo dokumentarističkim ulomcima „iz knjige o stvarnosti”. Ponekad zabavan, ponekad zamišljen, autoričin glas ostaje beskompromisan u obrani umjetnosti slikanja/igranja riječima i glasan protiv lažne/alternativne književnosti koja tvrdi da realistično crta stvarnost, medije i politiku. Knjiga je opremljena crtežima akademske umjetnice Ive Valentić.  pic host site S lijeva na desno: Sanja Lovrenčic i Lidija Dujic.   Dogadjanje broj dva: Od ponedjeljka na zidovima Botaničara izložba „Šaptanje bankomatima“ koja proizlazi iz knjige nastale kao svojevrstan dijalog dvoje autora, odnosno teksta (Jozić) i grafika (Meić). Službeno otvorenje izložbe, druženja s autorima i razgovor o knjizi bilo je u četvrtak 18.01. u 19:30. O izložbi: Izložba „Šaptanje bankomatima“ zamišljena je kao kompozicija likovnog elementa (grafika) i književnog teksta (mikro proze). Ovaj relativno neuobičajeni spoj dvaju umjetničkih izričaja sa prezentira se publici na više nivoa, komunicira tekstualno i vizualno, te omogućava različite vrste interpretacije; vizualnim podražajem intenzivira osjećaj koji nose tekstovi. Proces stvaranja mrlja Meić je započela proučavanjem slučajno nastalih mrlja iz zbilje, te istraživanjem mogućnosti tradicionalnog dubokog tiska grafičkog medija. Umjetnica traži način da kroz „ljepotu slučajnosti,“ harmoniju mrlja zaroni dublje i gledajući u jednostavne likovne elemente stigne osjetiti, promisliti, doživjeti. „Čitajući priče, listajući postojeće grafike tražila sam detalje, zoomirala, okretala, brisala, docrtavala, digitalno reagirala i intervenirala na vlastite skenirane grafike. Ponekad izdvajajući svega jednu liniju iz cijelog papira, ili milimetarsku točkicu pored ogromne mrlje. Takav pristup dozvolio je slobodnije i direktnije prenošene misli nakon pročitane priče. U želji da se riječi ne odvajaju od likovnih elemenata, reagirala sam impulzivno.“ Objašnjava proces stvaranja Meić. Jedna od „početnih pozicija“ suradnje dvoje umjetnika, bilo je promišljanje o prevelikom broju informacija, sterilnosti današnjih vizualnih podražaja i pitanjima kako i zašto odabiremo i odbacujemo neke sadržaje. Lutanjem oka vidokrugom odabiremo nama poznate prikaze, a apstraktne likovne elemente poput mrlje na zidu ili istrošene zebre na cesti ignoriramo, ne opažamo. Slično se događa sa kraćim formama teksta (poezija, mikro proza, kratke priče…) koji u kakofoniji moderne komunikacije ne dolaze do izražaja, utopljeni su, jer su i po prirodi tiši, kontemplativniji. Dodatno, likovna komponenta značajno definira tekst: dinamika pisanog, sadržaj i zadani okvir likovnog djela, ograničavaju prostor teksta, a ipak mikropriča posjetitelja ostavlja s emocijom, slikom u glavi; ne doslovno zapamćena, nego kao osjećaj. Umjetnici tako „glorificiraju“ jednostavne čiste vizualne sadržaje i kratke književne forme, ukazujući na važnost zapažanja, čitanja, gledanja i doživljavanja. Šaptanje bankomatima zamišljena je kao putujuća izložba, koja će kroz 2024. godinu posjetiti desetak hrvatskih gradova. O autorima: Ivan Jozić (1981., Zenica) živi i radi u Zagrebu. Autor zbirki priča „Muška svinja i dvadeset očajno ljubavnih“ te „Šaptanje bankomatima i druge nježnosti“. Finalist i pobjednik nekoliko književnih natječaja u Hrvatskoj i regiji (pobjednik regionalnog natječaja Record Stories, finalist natječaja Lijepe priče Ede Budiše i MasterCard Broda kulture 20+1 najljepša priča za ljeto 2013.). Priče su mu uvrštavane u više antologija i publikacija u Hrvatskoj i regiji. Suosnivač kulturnog projekta G točka: Grad u Gavelli. Sudjeluje kao član žirija za nekoliko književnih nagrada. Nastupao na mnogim književnim festivalima u Hrvatskoj i regiji, a najdraži „art gig“ su mu godine rada na Festivalu europske kratke priče. Od Ministarstva Kulture odabran je da 2016. godine, na Sajmu knjiga u Frankfurtu, sudjeluje kao jedan od književnih predstavnika Hrvatske. Desetak godina obnašao je direktorske dužnosti u nekim od najvećih hrvatskih kompanija, u medijskoj industriji, bankarstvu i retailu. Vida Meić (1991., Čakovec) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je grafiku u klasi prof. Ines Krasić na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine s pohvalom Summa Cum Laude. Samostalno izlaže od 2016. u Galeriji Matice hrvatske, Galeriji Kranjčar i Galeriji MSU. Izlagala je na tridesetak grupnih izložbi od kojih se ističu 7. i 8. hrvatsko trijenale grafike, 4. Bijenale slikarstva, 12. i 17. Erste fragmenti, 34., 35. i 36. Salon mladih, Međunarodna izložba Grafična pomlad (Maribor/Sarajevo, SL) i Student International Art Biennale – 8. SIAB (Skopje, MK). Dobitnica je brojnih nagrada od kojih se ističu nagrada Grafičke zbirke NSK, MSU nagrada, 2. HPB nagrada Salona mladih, Erste Grand Prix i Rektorova nagrada. U grafičkim ciklusima uporište pronalazi na procesualnosti i tijeku rada, istražuje izražajne mogućnosti grafičkih tehnika, a poseban naglasak stavlja na inovacijskom potencijalu greške i slučajnosti. Radovi joj se nalaze u zbirci Muzeja suvremene umjetnosti, u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u Muzeju Grada Rovinja te u zbirci Erste banke. Sudjeluje na brojim radionicama i kolonijama. Članica je upravnog odbora HDLU-a, te umjetničkog savjeta Galerije Garaže Kamba i Galerije Karas. Od 2017. do 2022. bila je zaposlena u Hrvatskom društvu likovnih umjetnosti kao voditeljica EU projekata. Trenutno je zaposlena kao asistentica na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.  S lijeva na desno: Seid Serdarevic iz Frakture, Vixa Mejic - autorica slika u knjizi i Ivan Jozic, autor teksta.  O knjizi sam vec pisala, kada je prvi put promovirana u Kaptol Butique Cinema. A danas je otvorena i izložba sa grafikama i djelovima crteža iz knjige. Fotografije:   https://youtu.be/M5Kx-UoCyKY?si=pC9LMWF3XOPvA7Lg Tko ne otvara link, evo tekst pjesme. Predstoji Bogojavljenje, 19.01., kojeg obilježavaju pripadnici pravoslavne vjere...Sretno! Navodno je to noc kada se ostvaruju sve želje....Imam samo jednu: zdravlje za cijelu moju obitelj i mene.... Djole je posvetio pjesmu... Đorđe Balašević – Na bogojavljensku noć Na Bogojavljensku noć Olba se dotače, lome se pogače, a venci smokava i mali zlatni praporci se pokače Po prednjoj sobi mog baće čudo je navike moć Ko pod zastavom, društvo se sastalo, pod istom ikonom za crnim švapskim astalom Što pamti svadbe i daće Uglavnom gostujem kod kuće, al moju narav pamte tu Brbljaju svašta pred svanuće Al čak ni pripiti, ni da pomenu nju Na Bogojavljensku noć Pobožne pesmice, sveće i kresnice i uvek metu odveć onih glupih grožđica u česnice Al to je tako, i amin Strašna je prošlosti moć Prate me duhovi, ko gladni vukovi A moje vreme tinja kao stari trupac bukovi Još jutros gurnut u kamin Ruža je pupila u mrazu I, što bi rekao moj kum: vuče te đavo na tu stazu A ispred sebe imaš dobri stari izlizani drum Nikad ne pričaju o njoj A ja se ne raspitkivam Ukrstim politru i noć I na taj krst se, tu i tamo, prikivam Već me i Dunav pretiče Moja me senka spotiče Al ništa me se ne tiče I malo šta me pomera i dotiče Sem, katkad, Nje Na Bogojavljensku noć Vašar starudija Društvo sa studija Profesor ruskog, Šveroš, Doktor, Paor i Opštinski Sudija I svi smo na “Pomoz Bože Silna je ljubavi moć U jutra besana jos dođe nezvana, i kao provalnik mi pretura po mislima i pesmama Al to je sve što mi može Sve fotografije u postu su moje. Uživajte i u linku na pjesmu. Ako vam je drago.... Ljubim! |
