Danas se održalo predstavljanje knjige teoretičara Zvonimira Glavaša "Postmarksističko stanje" (31. 10. u 18 sati) u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Na predstavljanju su govorili urednik knjige Maroje Višić, teoretičari Zrinka Božić i Tomislav Brlek, te autor knjige.
"Postmarksističko stanje. Književnost, politika, teorija" prva je domaća studija koja se bavi problematizacijom koncepta postmarksizma, a način na koji to čini pionirski je i izvan domaćih znanstvenih krugova. Riječ je općenito o prvoj studiji o postmarksizmu koja predstavlja pomak od heteroklitnog nizanja razmjerno labavo povezanih imena prema sustavnijem opisu polja, te o prvoj studiji u čijem je središtu književnost. Temeljitim i pronicljivim analizama autor u knjizi ocrtava ispreplitanje političkog i književnoteorijskog diskursa potaknuto onim što se u literaturi srodnih tradicija naziva napuštanjem ontološkog realizma ili decentriranjem strukture, a pokazuje se s jedne strane diskurzivnom konceptualizacijom politike, a s druge strane koncepcijama književnosti kao imanentno političke. (Tomislav Brlek)
Zvonimir Glavaš (1989., Osijek) književni je teoretičar; nastavnik i istraživač zaposlen na Katedri za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završio je preddiplomski i diplomski dvopredmetni studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti. Po završetku diplomskog studija upisuje Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i završava ga 2020., obranivši disertaciju naslovljenu „Književnost i književnoteorijsko u postmarksističkoj teoriji“. Od listopada 2014. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – prvo kao doktorand, a potom od 2020. i kao poslijedoktorand – na kojem izvodi nastavu u sklopu književnoteorijskih kolegija. Od 2022. član je uredništva časopisa Umjetnost riječi. Znanstvenoistraživački ga primarno zaokupljaju pitanja suvremene književne i kulturne teorije, postmarksističke teorije, politike književnosti, dodirnih točaka književne i političke teorije te suvremene (transmedijalne) naratologije.
Knjiga, što bi se reklo, rođena za mene.:)))) Spaja moje dvije velike ljubavi : književnost i politiku. Neću sada secirati ovu prekrasnu knjigu, jer je i ja najprije moram pročitati, ali već vidim koliko će biti uzbudljivo čitati je. Osim politike, spominju se filozofi, stratezi politike i sl. Kažem vam: moje.
Fotografije:
 .
S lijeva na desno: Maroje Višić, autor Zvonimir Glavaš, Zrinka Božić i Tomislav Brlek.
Na promociji sam srela jednog gospodina, kojeg sam podučavala slovački. Pa je počela korona...Uglavnom, izjasnio se da bi rado nastavio. Dogovor je već pao. Eto, kad nešto znate i volite - ljudi vam se rado vraćaju. A ja - uživam. Ponosna. I sretna sam što znam i mogu i želim.
Druga promocija: predstavljanje knjige „Šutnja“ Drage Hedla.
Predstavljanje se održalo u utorak, 31. listopada, s početkom u 19 sati u Kulturno-informativnom centru, Preradovićeva 5, Zagreb.
Knjigu su predstavili urednik Nenad Rizvanović, scenarist Marjan Alčevski, te autor Drago Hedl, dok je izabrane ulomke iz knjige čitao glumac Livio Badurina.
Na predstavljanju je bila riječi o tome što je autora nagnalo na pisanje ovog romana, te kako je tekao proces rada na romanu, ali i kako je izgledao proces i koji su bili izazovi prilikom adaptacije u televizijsku seriju.
Nije bilo toliko davno, pa se možda sjećate slučaja dječje prostiucije i Dječjeg doma u Osijeku, a situacija i slučaj nisu baš bili jednostavni, jer su, na žalost, zlikovci imali vrlo jako političko zaleđe, pa mi se čini da je na jedan način sve brže-bolje zataškano. Hedl kaže da su mu baš u to vrijeme naručili da napiše kriminalistički roman. Bio je sretan, jer je mogao upotrijebiti materijale koje u brzom novinarstvu nije mogao. U tzv. fikciji mogao je pisati koliko god mu srce želi. Tako je i napravio.
Uspješna kriminalistička trilogija Izborna šutnja (2014.), Ispovjedna tajna (2015.) i Kijevska piletina (2019.) osječkog pisca i novinara Drage Hedla dobila je svojevrsni produžetak u visokobudžetnoj televizijskoj seriji Šutnja, nastaloj u suradnji HRT-a i producentske kuće Drugi plan, u režiji Dalibora Matanića. Nakon premijere na HRT-u televizijska serija Šutnja prikazana je, među ostalim, i na platformi HBO Europe. Po jedinstvenom sudu kritike i publike u Hrvatskoj i svijetu, televizijska serija Šutnja iznimno je uspjela i gledana, kao uostalom i Hedlova kriminalistička trilogija, neosporno na razini najboljih europskih i svjetskih serija. Televizijski gledatelji pamte Šutnju po vrsnoj režiji Dalibora Matanića, ali i iznimnim glumačkim ostvarenjima ukrajinskih i hrvatskih glumica i glumaca (Ksenija Mišina, Sandra Lončarić, Goran Bogdan, Leon Lučev, Darko Milas, Zlatko Burić i drugi).
Prva sezona Šutnje, osim u Osijeku, snimana je i u Kijevu neposredno prije ruske agresije, što je svakako potvrdilo produkcijsku i umjetničku uvjerljivost čitavog projekta.
U kriminalističkoj trilogiji, koja se u ovom izdanju prvi put pojavljuje pod zajedničkim imenom Šutnja, Drago Hedl hrabro je, istinito i književno uvjerljivo pisao o fenomenu dječje prostitucije i trgovine ljudima, na osnovi stvarnih događaja koji su se zbili u Osijeku početkom 2010. godine. Te strašne događaje Hedl je književno vješto isprepleo s intimnim odnosima glavnih junaka i njihovim opsesijama, gubicima i traumama i tako napisao trilogiju koja je već danas klasik hrvatske kriminalističke literature.
O autoru:
Drago Hedl, novinar i književnik, rođen je u Osijeku 1950. Objavio je romane Donjodravska obala (2013.), Izborna šutnja (2014.), Ispovjedna tajna (2015.), Vrijeme seksa u doba nevinosti (2018.) i Kijevska piletina (2019). Za Donjodravsku obalu dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ambijentalno je, u režiji Zlatka Svibena, izvelo 2019. predstavu Donjodravska obala. Romani Izborna šutnja i Ispovjedna tajna prevedeni su na talijanski jezik i objavljeni u izdanju Marsilije (2017. i 2019.), nakladničke kuće iz Venecije. Izborna šutnja objavljena je i u ediciji Passione Noir (2019.) u izdanju GEDI – Gruppo, iz Rima. Producentska kuća Drugi plan i Hrvatska radio-televizija snimili su, po motivima Hedlove krim-trilogije, dvije sezone TV serije Šutnja (emitirane 2022. i 2023.) u koprodukciji Beta Filma, Star Medije, OLL.TV-a i ZDF-a/ARTE-a. Hrvatski radio u Dramskom programu izveo je dramatizaciju svih triju romana krim-trilogije. Hedl je i dobitnik književne nagrade Slavko Kolar za najbolju satiričnu priču (2022.). Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga Glavaš, kronika jedne destrukcije, objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio mu je Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo (2015.).
Iz knjige:
Obožavao je praskozorja na rijeci. Na drugoj obali Osijek je još spavao. Zastao je na sredini Pješačkog mosta, na njegovoj najvišoj točki i zadivljeno pogledao nizvodno, prema istoku. Drava je imala boju živog srebra. Nategnuta i bez bora, glatka poput lica djevojčice, voda je klizila bešumno i lijeno. Činilo se kao da stoji. Nigdje čamca ni brodića, čak ni lahora koji se vječno šulja uz rijeku mreškajući joj površinu. Stajao je tako, opčaran, kao da prizor vidi prvi put. Cvrkut ptica iz malenog obližnjeg šumarka nadjačavao je škripu prvog jutarnjeg tramvaja s druge obale. Sjeo je na bicikl i spustio se niz blagi nagib mosta. Dugo šetalište od Zoološkog vrta do Željezničkog mosta bilo je posve prazno. Džogeri i šetači pasa dolaze kasnije. Uživajući u jutru koje se rađalo, polagano je okretao pedale. Promatrao je dva para divljih pataka kako se brčkaju po plićaku. Bio je zadrti ljubitelj prirode i uvijek bi osjećao neku vrst pobune i bijesa gledajući hrpe otpada uz klupe, tragove mladenačkih noćnih provoda. I jutros je bilo isto: odbačene limenke piva, papirnata ambalaža McDonald’sovih hamburgera, krhotine razbijenih boca u kojima je bilo vino, poneki prezervativ i prazne kutije cigareta s bezbroj opušaka uokolo. Ali nije dopustio da mu taj nemar mladosti pokvari uživanje.
S lijeva na desno: Livio Badurina, Drago Hedl, Marjan Alćevski i Nenad Rizvanović.
I na kraju, s obzirom da su ovo dani sjećanja na naše najraže koji više nisu s nama, u Metkoviću grobove bake i moga tate i tete Kate (svi je zovemo teta, ali nije bila zapravo ničija teta, nego rođakinja), obišli su najstariji tatin brat sa suprugom. Poslala sam novce, a oni su kupili predivne aranžmane. Split- to će se sutra pobrinuti sestra (grob njenog tate i brata), a u Bratislavi moja prijateljica Beata otišla je uz svoga tatu posjetiti grob moje bake. Također poslala fotografiju kako ga je lijepo uredila. Njoj sam poslala novce preko PayPala.
Neka svi oni počivaju u miru, zauvijek u mome sjećanju. Dok me ima....
Ljubim!
|
