Prije nego što krenem pričati o jednoj posebnoj promociji knjige, zapravo zbirke priča, kojase zove "Svijet je gladno mjesto" Jelene Zlatar Gamberožić, htjela bih nešto reći i o 43. zagrebačkim književnim razgovorima, koji su počeli 5. listopada, a traju do 6. listopada. Tema: Srednja Europa. Mjesto održavanja: Društvo hrvatskih književnika.
Danas sam htjela na "Razgovorima" poslušati Helenu Sablić Tomić, jer je njena tema bila o Dunavu kao kreativnoj energiji...Međutim, predavanje je završilo jer se predavačica zamijenila sa predavačem koji je trebao izlagati nakon nje.
No, poslušala sam zato dva odlična predavanja: prvo: Matija Štahan: "Između Balkana i Srednje Europe". Matija Štahan je novinar i esejist. Titulu magistra komparativne književnosti stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kolumne, oglede i kritike objavljivao je u časpoisima kao što su "Vijenac" Matice hrvatske i Republika. Redoviti je sudionik HRT-ove emisije Peti dan.
Matija je odlično govorio o krvavom raspadu Balkana, nasuprot jedne Slovačke i Češke, koja je baš Mitteleuropa.
I raspali su se sukladno mentalnom sklopu - Balkan se raspao u krvi, na žalost - ali, očekivano, dok su se Slovačka i Češka bili za razgovor za zelenim stolom i rješavali pitanja dijalogom.
Propitujući razlike u srednjoeuropskoj i balkanskoj percepciji kategorija kao što su otvorenost, sloboda i pluralizam, pokazuje se kako u temelju tih razlika u oba slučaja leži - kultura.
Drugo predavanje održala je Zrinka Stričević - Kovačević na temu: "Srednja Europa kao kulturološki pojam na primjeru hrvatsko-slovačkih kazališnih veza". Povijest slovačkoga profesionalnog kazališta počinje 1920. godine, kada je osnovano Slovačko naradno kazalište. Na čelu opere bio je češki skaldatelj, dirigent i violinist Oskar Nedbal. U Bratislavi je radio i djelovao i dramski redatelj Branko Gavella.
Prvi put sam titlove u operi vidjela upravo u - Bratislavi. Moja Helenka Bezakova, vrsna slikarica i kostimografkinja, vodila me od malih nogu u kazalište, i učinila da se u njega zaljubim.
Fotografije: Nakon DHK, drugo prelijepo događanje. Promocija zbirke priča Jelene Zlatar Gamberožić: "Svijet je gladno mjesto."Mjesto radnje: caffe "Revolucija" Preobraženska 3. Poseban prostor, posebna promocija, posebne priče.
Jelena Zlatar Gamberožić (1982.) je viša znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i dopredsjednica Centra za kreativo pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Jelena je svoje prve spisateljske korake napravila upravo u CeKaPe-u.
Napisala je zbirke kratkih priča "Odjevna karta", "Ticala", i "Strani gradovi", te roman "Slijepa točka".
Mladi glumci dramskih radionica umjetničke organizacije "Točka na I" na promociji su uprizorili neke priče iz nove zbirke "Svijet je gladno mjesto" , što je bilo ravno doživljaju kao da ste došli u kazalište, i ne može se mjeriti sa uobičajenim autorskim čitanjem - jer ipak je njihovo uprizorenje dodalo životnost i šarm cijeloj promociji. Glavna nit, koja se proteže cijelom knjigom su - snovi. San kao java, isprepletanje snova i stvarnosti, san kao samoispunjenje.....Motiv sna je prikazan i na prekrasnoj naslovnici, koja prikazuje ljudsko oko....Za naslovnicu i oblikovanje je zaslužan surug Tomislav Gamberožić.
Želim da fotografije, ako je to ikako moguće, prenesu bar djelić atmosfere sa ove promocije: Jelena Zlatar Gamberožić. Glumci iz umjetničke organizacije "Točka na i"..... I na kraju: Svijet uz umjetnost i kulturu, svijet snovitosti i svijet ljepote, kakav upoznajemo u ovoj knjizi, nikada ne može biti - gladno mjesto. Upravo suprotno - može biti ispunjenje naših duševnih potreba. Ljubim!
|