06
petak
siječanj
2012
Hodoćašće pomirenja na Zemlji
Susret u Berlinu
Tradicionalni 34. europski susret mladih "Hodočašće povjerenja na Zemlji" održan je od 28.12.2011. do 1.1.2012. u Berlinu. Zajednica iz Taizea organizira ovakav susret molitve i mira svake godine u drugom gradu domaćinu. Na poziv Crkve i gradonačelnika Berlina, Berlin je ugostio preko 30 000 mladih iz cijele Europe i s drugih kontinenata.
Gužva na stajalištu berlinskog podzemnog vlaka za vrijeme susreta
Tamošnje crkve domaćini vrlo su raznolike, a mnogi ljudi u Berlinu imali su vrlo malo ili nimalo kontakta s kršćanskom vjerom. Ovo je mjesto gdje će se svi moći osjetiti dobrodošlima.
Mladi u velikoj hali na velesajmu, u vrijeme večere
Bruxelles, Poznan i Rotterdam, ugostili su mlade prethodnih godina, a time su na pet dana bili simboli za ujedinjenost Europe i traže način kako prevladati podijeljenosti u Crkvi i društvu.
Mladi koji dolaze u Berlin, sa sobom obavezno nose vreće za spavanje, te su smješteni u obiteljima grada domaćina. Upravo to gostoprimstvo neizostavan je čimbenik svakog susreta.
Volonteri susreta dočekuju mlade na velesajmu
Središte susreta su zajedničke molitve. Jutarnja molitva održavala se u jednoj od 150 berlinskih župa, a u podne i navečer molitve su se održavale na berlinskom velesajmu- Messe Halle. U poslijepodnevnim satima mladi su sudjelovalin u radionicama s različitim duhovnim, društvenim, političkim, ekonomskim i umjetničkim temama gdje se govorilo o izvorima vjere i o pitanju kako se svatko može angažirati za druge.
Upute za mlade tek pristigle na velesajam
Taize
Zajednicu iz Taizea osnovao je brat Roger 1940. godine u malenom selu Taizeu na jugu francuske Burgundije. U toj kršćanskoj ekumenskoj zajednici braća se zavjetuju na dijeljenje materijalnih i duhovnih dobara, na celibat i jednostavnost života. Uzdržavaju se vlastitim radom, a svoja obiteljska nasljedstva dijele sa najsiromašnijima.
Nastanak zajednice povezuje se Drugim svjetskim ratom i potrebom da se pomogne ljudima u nevolji i ponudi im se utočište.
Braća iz Taizea na večernjoj molitvi
Osim što organiziraju novogodišnje susrete, pozivaju mlade da ih posjete ljeti u Taizeu i provedu tjedan u molitvi, miru i zajedništvu. Nakon novogodišnje proslave organizirane u miru i sabranosti kroz taizeovske pjesme, biblijskih čitanja i šutnje u tišini mnogi mladi sigurno će se ovo ljeto zaputiti put Francuske.
Na kraju susreta u Berlinu najavljen je slijedeći u Rimu 2012. godine. Svi su pozvani!
Informacije o slijedećem susreetu možete pronaći na stranicama Taizea
komentiraj (0) * ispiši * #
30
petak
prosinac
2011
S ulica Berlina
Tjedan dana provedenih u Berlinu dalo mi je uvid u njegovu svakidašnjicu, ljude koji njime prolaze, građevine i znamenitosti koje ondje stoje već godinama, ali i na sve ono što je formiralo Berlin kao velikana uzdignutog iz tragične prošlosti.
Glavni i najveći grad Njemačke, te drugi po velični u Europskoj Uniji, smješten je na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke.
Obala rijele Spree
Poznat je i po podijeljenosti za vrijeme Hladnog rata na Istočni i Zapadni Berlin. Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad.
Zrake sunca nad oblacima i sivilom Berlina
Simbol podijeljenosti grada - Berlinski zid.
Veći dio zida ili “Antifašističkog bedema”, podlegao je - prvo entuzijastičnim posjetiteljima i lovcima na suvenire, a zatim, razvoju; preostalo je samo nekoliko malih dijelova.
Najbolje mjesto za stjecanje dojma kakav je bio podijeljeni grad je Mauermuseum Haus na Checkpoint Charlie koja se nalazi u blizini nekadašnjeg slavnog graničnog prijelaza.
Dio preostalog Berlinskog zida
Veliki broj trajnih postava izložbi dokumentira povijest zida i stavlja ga u kontekst, kao što i zabilježava slavno slikarstvo na zapadnoj strani zida.
Izložbe na otvorenom fokusirane su oko sačuvanog dijela zida i bivšeg stožera SS-a i Gestapa.
Simbol Berlina - Branderburška vrata
Trijumfalna vrata, smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Izgrađena su krajem 18. stoljeća po uzoru na atenska vrata Propileji na atenskoj Akropoli.
Turisti ispred Branderburških vrata noću
Simbol nacističke vladavine i njemačke države - Reichstag
Britanski arhitekt Lord Foster transformirao je Reichstag koji je sagrađen krajem 19. st. i koji je od tada simbolom njemačke države.
Reichstag
Oštećen je u požaru 1933., koji je označio Hitlerovu konsolidaciju moći, a sada je renoviran kao Bundestag (narodni parlament) ponovno ujedinjene Njemačke. Novi parlament trebao bi simbolizirati transparentnost demokratske vlade, a posjetitelji mogu prolaziti njegovim slojevima kako bi svjedočili donošenju odluka državnog vijeća.
Muzejski otok
Na otočiću sred rijeke Spree na kojoj leži Berlin, nalaze se muzeji pa je stoga otočić i nazvan Otokom muzeja ili Muzejskim otokom. Na Otoku muzeja u Berlinu nalaze se Alte Nationalgalerie, Altes Museum, Bode Museum, Neues Museum i Pergamon Museum.
Muzejski otok je 1999.g. uvršten na popis UNESCOve svjetske kulturne baštine.
Charlottenburg palača
Charlottenburg palača
Palača je sagrađena 1699. kao ljetna rezidencija za Sophie Charlotte, suprugu kralja Fredericka XI.Muzeji i galerije u i oko palače uključuju Berggruen kolekciju, nasuprot palači, koja sadrži 100 Picassovih djela, kao i reprezentativnu zbirka njegovih suvremenika.
Katedrala sv. Hedwige
Katedrala je sv. Hedwige jedna od najbolje skrivanih berlinskih tajni, prva je katolička crkva podignuta u Berlinu nakon Reformacije. Sagrađena je uz posebnu dozvolu kralja Friedricha Velikog, koji je za gradnju donirao i zemljište iza Opere. Crkva je dovršena na Sve svete 1773. godine.
Katedrala sv. Hedwige...
Ujedno je ova crkva bila dio nastavka vizije pruskih kraljeva koji su Berlin željeli učiniti novom 'Atenom na rijeci Spree' ('Spreeathen'). Građevina je modelirana po rimskom Panteonu, što je vidljivo po prepoznatljivoj kupoli, ali je cijela građevina ipak manjih dimenzija.
Deutscher Dom
Ispred pročelja Deutscher Doma
Deutscher Dom jedna je od dvije crkve na Gendarmen Marktu, prekrasnom berlinskom trgu, između kojih se smjestila koncertna dvorana . Deutscher Dom nalazi se na južnom kraju trga, a na sjevernoj strani nalazi se slična, ali ne i identična crkva - Französischer Dom. Oba imena su kolokvijalni nazivi nastali zbog materinskih jezika .
Za vrijeme Drugog svjetskog rata građevina je uništena, nakon čega više nije korištena kao crkva. Obnova je započela 1982. godine, a dovršena je 14 godina kasnije.
Olympia stadion
Ulaz na Oliympia stadion
Izgrađen je za potrebe Ljetnih Olimpijskih igara u Berlinu 1936., na kojima po prvi puta Olimpijski plamen štafetno su prenosili športaši i to iz Grčke pa sve do stadiona u Berlinu. Štafetno prenošenje baklje je od tog trenutka uobičajena praksa na svim OI. To su bile i prve Igre koje su se prenosile uživo putem televizije. Kako u to vrijeme gotovo da nije bilo televizijskih aparata u privatnom vlasništvu, gledatelji su mogli pratiti Igre na ekranima postavljenim po gradu Berlinu.
Unutrašnjost stadiona
Danas je Olympia stadion službeni stadion nogometnog kluba Hertha BSC, te se na njemu održavaju mnoge bitne utakmice europskog značaja.
Izlet u berlin
Novogodišnje rasprodaje u luksuznom trgovačkom centru u Berlinu
Berlin, kao jedan od najvećih gradova Europe nemoguće je upoznati u tjedan dana, ali ono što nam pruža je bogat pregleda najviše moderne političke povijesti, bogat je kulturno, a uz to nudi mnoštvo restorana, luksuznih trgovačkih centara i šetališta. Definitivno grad koji vrijedi posjetiti.
komentiraj (0) * ispiši * #
24
subota
prosinac
2011
Božićna rapsodija
U božićno vrijeme održavaju se različiti koncerti, priredbe i događanja. Mnogi zborovi baš u to vrijeme pripremaju nešto svečaniji program kako bi uljepšali baš te dane, u kojima smo tradicionalno okupljeni i imamo više slobodnog vremena.
Zbor Blažene Djevice Marije Kraljice Mira iz Granešinskih Novaka tako je održao sad već tradicionalni božićni koncert. Svake godine uz neke nove članove zbor se posebno priprema i smišlja novi program pod vodstvom zborovođe Stjepana Vugdelije.
Voditelj zbora Stjepan i flautistica Ana
Višeglasno pjevanje malog zbora od jedanaest pjevačica, upotpunili su zvuci flaute i klavijatura,a koncert je održan u prekrasnoj crkvi i posebnoj atmosferi. Crkva je bila osvjetljena svijećama, s kojima su u mraku i uz prvu pjesmu, "Poslušajte svi sada", zborašice ušle u crkvu.
Ulazna pjesma sa svijećama
Koncert su nastavili s nekoliko tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama iz različitih krajeva Hrvatske, od Dalmacije do Podravine. Pjesme su upotpunile mlade solistice.
Na koncertu je gostovao đakon Ratko, otpjevavši uz gitaru tri autorske pjesme. Nadahnut krunicom i Sv. Josipom, pokazao je sve svoje vokalne sposobnosti.
Zaneseni glazbenik
Badnju večer nagovjestili su tihom i betlehemskom svetom noći. Na flauti se zboru pridružila nova župljanka, koja je svoje dionice odradila bez greške.
Pjesma "Veseli se Majko Božja"
Zbor je otpjevao i pjesmu kojom svake nedjelje veličaju Svetu misu, ta pjesma mnogima se uvukla u srce i koncert bez nje nije mogao proći. Na programu se našao i božnićni duet Ivana pl. Zajca, tradicionalna francuska božićna uklopljena u Hark!The Herold angel sing, pripjevom In exellsis deo.
Božić bijeli, poznat po obradi Olivera Dragojevića, priveo je koncert kraju
Za kraj zbor je izveo Merry Christmas ( War is over) J. Lennona, te tako svima okupljenima prvi poželio sretan Božić!
Zbor mladih nakon koncerta
Ovim koncertom mladi su okupljenu publiku pozvali da se sjete onih kojima je najpotrebnije, te tako daruju novac za župni caritas, zvona crkve i za razglas zbora mladih.
Iza ovog mladog zbora još je jedan uspješan koncert i tako s još više iskustva ulaze u 2012. godinu.
komentiraj (0) * ispiši * #
11
nedjelja
prosinac
2011
Nakon prostakluka, bezobrazluka, seljakluka i lopovluka - "Spektakluk"
Već sam trojac Rene Bitorajac, Tarik Filipović i Zoran Lazić, nagovješta kakav nas spektakl očekuje. Pozornica satiričkog kazališta Kerepuh, nakon godina i godina izvođenja Magic Act Showa, ove godine predstavila nam je novi uradak Tarika i Renea.
Plakat predstave Spektakluk
Predstava je vrlo popularna i do dobrih karata se teško dolazi, pa ne čudi brojna publika i red u garderobi kazališta. Pravo osvježenje na zagrebačkim ulicama. Publika je bila glasna, vjerojatno jer ju čini mlađa populacija, ali dolaskom Tarika i Renea na scenu, sve je utihnulo.
Predstava
Već prva scena prikazuje spektakluk, točnije Tarik i Rene utjelovljuje dvije bebe koje se žele natjecati u talent showu, po uzoru na svoje roditelje. Oni izvode svoju točku, pjesmu s plesnom koreografijom i tu započinju valovi smijeha u publici. Nakon talent showa, bave se drugim fenomenima 20. i posebno 21. stoljeća, kao što su facebook, mobiteli, vječna mladost, instant zvijezde. Osim fenomena modernog doba, u predstavi su se poigrali hrvatskim stereotipnim odnosima i likovima. Tako su publiku zabavljali Zagrepčanin i Hercegovac, sponzoruše, srednjovječni parovi u bračnom nezadovoljstvu.
Scena iz predstave s plakata ispred kazališta
Predstava iako vrlo smiješna i zanimljiva, potiče nas da preispitamo društvo u kojem živimo i vlastite vrijednosti za kojima se povodimo. Vjerojatno smo scene iz predstave već osobno doživjeli u svom životu ili životu ljudi oko nas, pa tako ovo nije samo zabava društvu, nego i društvena kritika.
Rene i Tarik kao dvije srednjoškolke
Sam naziv predstave- Spektakluk nastao je od dvije riječi. Spektakl označava javni događaj, kazališnu predstava u kojoj sudjeluje veliki broj izvođača s naglašenim vanjskim efektima u koje je utrošeno mnogo novca, luk je dodatak riječima koji pojačava njihovo negativno značenje (prostakluk, bezobrazluk, seljakluk, lopovluk).
Tako ovaj Spektakluk podsjeća na prve predstave koje su organizirale putujuće kazališne družine i u isto vrijeme zabavljale i ismijavale društvo u kojem se nalaze.
Glumači dvojac u punoj dvorani
Najveći dojam ostavili su glumci koji su odigrali po 11 uloga, te su predstavu režirali uz Zorana Lazića. Najviše su me zadivili u sceni u kojoj se predstavlja daljinski upravljač na kojem se mogu mijenjati jezici kojima glumci govore na televiziji. Dvojac scenu izvodi na hrvatskom, srpskom, slovenskom i makedonskom i u svaki put postižu isti efekt- oduševljavaju publiku.
komentiraj (0) * ispiši * #
04
nedjelja
prosinac
2011
Što nudi Advent u Zagrebu?
Prosinac je počeo. Centrom grada svjetlucaju one iste lapice kao i prošlih godina. Što nam novog nudi Advent u Zagrebu?
Adventski vijenac oko Manduševca, na kojem gore već dvije svijeće. Božić se bliži!
Na Trgu je postavljen tradicionalni veliki šator, s unutarnjom pozornicom i bogatom ponudom vina. Velika pozornica služi za predstavljanja brojih kulturnih društava, zborova i raznih drugih izvođača koje očekujemo ovog prosinca. Nakon nastupa mnogi ostaju u središtu grada i nastavljaju se zabavljati.
KUD Mala Mlaka okupio Zagrebčane
Program Adventa u Zagrebu nudi izbor svim generacijama. Također nudi priliku da u gužvi na ulicama, mladi glazbenici pokažu što znaju i zarade nešto.
Trojac- dvije violine i violončelo, oduševili svirajući Viva la Vida , grupe Coldplay
Na glavnim ulicama koje okružuju Trg, nalazimo puno štandova sa domaćom hranom, najčešće kobasicama i fritulama. Neizbježno je kuhano vino, rakija. Osim hrane i pića štandovi su puni suvenira, prigodnih božićnih poklona i ukrasa, lampica, unikatnog nakita.
Štand hrvatske vinarije, s domaćim proizvodima
Advent na Zrinjevcu
Atmosfera s Trga širi se dalje do Zrinjevca. Posebno je okićen i do njegovog središta vodi niz štanova.Subotnje večeri gužva je bila velika. Najviše je bilo obitelji s malom djecom koja su trčala uokolo dok su stariji razgledavali štandove.
Gužva na Zrinjevcu
Nude se palačinke, fritule, kobasice, rakije, vina, kave.
Unikatni ukrasi i adventski vijenci na štandu
Štand obitelji koja proizvodi domaće proizvode od lavande
Licitari, autentični suveniri Zagreba, kao božićni ukrasi
Zrinjevac djeluje bajkovito, a za taj dojam zaslužna je i kočija s dva bijela konja, jedino što mu fali je snijeg.
Bijele sanjke čekaju na snijeg
Što je Božić bliže, program je raznovrsniji i Zagreb posjećuje sve više i više ljudi. Detaljan program možete vidjeti na službenoj stranici Adventa.
http://www.adventzagreb.com/
Možda najveselije raspoloženje može nam prenijeti dječji zbor s veselim Zvončićima.
Uz veselu pjesmu zapjevali su i zaplesali svi okupljeni
komentiraj (0) * ispiši * #
27
nedjelja
studeni
2011
Autoportret kao životopis ili životopis kao autoportret
U Galeriji Klovićevi dvori traje izložba koja prikazuje tradicionalna kiparska djela i multimedijalne postmodernističke autoportrete.
"Od kipa do ispovijedi" postavljena od 29. rujna do 30. studenog, a posjetiteljima nudi širi sferu shvaćanja autoportreta.
Portret glave sa znakom Mcdonald'sa
Autor niže portrete na čelu stigmatizirene određenim simbolima od ideologija do vjera. Ovaj je označio simbolom Mc'donaldsa, te tako prikazao suvremenog potrošača.
U ovim autoportretima, možemo pronaći nešto svoje, neko iskustvo, raspoloženje ili naviku. Prvi put vidim ovakvu izložbu autoportreta, koja nije prikaz idealnih, zamrznutih likova ili profila, već je dinamični, životopisni prikaz.
"Vječni ples" , Ivane Resić Šore
Časnik i ja u "vječnom" plesu
Da bi nam to dočarali autori kocepta izložbe, Ive Šimata Banova i Dalibora Prančevića, postavili su djela različitih autora.
Autoportreti suvremene umjetnosti, daju slobodu čovjeku da bude ono što je, bez potrebe za uzvišenošću, time nas ova izložba zove da se uživimo u uloge koje nudi i sami pronađemo svoje trenutno stanje i razmislimo o životopisnom portretu, kojim bi se mi prikazali.
Biram između izložene odjeće, od kojih svaka predstavlja ulogu žene
Monodrama Mejre Mujičić...
komentiraj (0) * ispiši * #
19
subota
studeni
2011
Vukovar ne zaboravi!
Grafit simbola obrane Vukovara i svijeće oko njega
U Zagrebu je spomen sjećanje na vukovarsku tragediju 17.11. započelo paljenjem svijeća uzduž Ulice grada Vukovara. Vraćamo se 20 godina unazad i otvaramo bolne rane vukovarskih majki, kako bi odali počast svim poginulima, nestalima i mučenima za slobodu domovine. Okupljanje u Vukovarskoj organizirao je Klub veterana 148. brigade hrvatske vojske, Zagreb-Trnje.
Mladić sa hrvatskom zastavom-simbolom državnosti
Svečani početak mimohoda započeo je Lijepom našom.
Uslijedili su pozdravi okupljenima, u gustoj magli i na temperaturi ispod nule. Okupili smo se zajedno u tišini i molitvi i na trenutak smirili užurbani grad. Potresno je bilo svjedočasntvo Kate Šoljić, čija su četiri sina život dala za Vukovar.Iako je grad ispunila svjetlost svijeća, ova noć činila se kao najhladnija ove jeseni. Zamislili smo se nakon svjedočanstva i pjesmi posvećenih Vukovaru.
"Ljubav prema domovini nema granica, a sloboda nema cijene," poručila je svim okupljenima voditeljica programa, Lejdi Oreb.
Djevojčica ispred križa i natpisa Vukovar, napravljnih od bijelih svijeća
Zajedno smo zapjevali "Rajska Djevo, kraljice Hrvata" i time pokazali da je put vjere, put hrvatskog naroda.
komentiraj (0) * ispiši * #
13
nedjelja
studeni
2011
Strast i bunt u Hrvatskoj
Uploaded with ImageShack.us
Podni plakat postavljen na izložbi
Izložba
Prošloga tjedna završila je izložba "Strast i bunt- ekspresionizam u Hrvatskoj", koja je bila postavljena dva mjeseca u Galeriji Klovićevi dvori. Sa tristotinjak izložaka, prikazala je posjetiteljima kako je ekspresionizam ulazio u područja kulturnog djelovanja u Hrvatskoj.
Uz to je to i prva prikazana integrirana cjelina ekspresinonističkog djelovanja u hrvatskom i širem srednjoeuropskom kulturnom kontekstu.
Autor koncepta izložbe je Zvonko Maković,šef Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Uploaded with ImageShack.us
Labirint ekspresinonističkih slika
Ekspresionizam u Hrvatskoj
Autori izložbe su povezali ekspresionizam u Hrvatskoj s atentatom na Stjepana Radića, time ulaze u srž ekspresionizma koji pokazuje unutarnji svijet umjetnika, pa vidimo njihovo viđenje svijeta. Ekspresionističke slike su uglavnom pesimistične i katastrofične, pod utjecajem nemilosrdnog vremena nakon prvog svjetskog rata i bijede društva.
Tako i u Hrvatskoj, na koju utječe preko veza s austrijskom i njemačkom kulturom, u kojoj ekspresionizam i nastaje u prvoj polovici 20. stoljeća.
Posebno je vidljiv u slikarstvu i kiparstvu, grafici, književnosti, kazalištu, likovnom oblikovanju, pa i na filmu i u suvremenom plesu.
"Žalosni anđeli"
Uploaded with ImageShack.us
"Žalosni anđeli", Ivan Meštrović
Drveni reljef "Žalosni anđeli", Ivana Meštrovića, njegovo su djelo iz 1916. godine. Ovaj svjetski priznat, kipar i arhitekt, rođen je u slavonskom selu Vrpolju, djetinstvo proveo u Dalmaciji, gdje samo gledanje na splitske građevine ima utjecaj na njegov kasniji rad. Živio je i djelovao od Beča, Beograda, Pariza do Rima. Nakon atentata na austrijskog prijestolonasljedika Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914. , htio se vratiti u Split, ali zbog političkih pitanja to nije ostvario. Ekspresionističko djelo "Žalosni anđeli" nastaje dvije godine od toga događaja.
"Angelo"
Osim bogatog slikarskog,kiparskog i grafičkog izričaja, na izložbi je predstavljena filmska umjetnost ekspresionizma u Hrvatskoj.
Ekspresionistički nijemi film "Angelo", misterij Zmajgrada, autora i režisera Franje Ledića, prikazan je na izložbi u sačuvanim fragmentima. Franjo Ledić, prepoznat je i kao prvi filmski režiser u Jugoslaviji i jedan od pionira ekspresionizma na filmu.
Kazališna umjetnost
Dramski tekstovi hrvatskog ekspresionizma ( Miroslav Krleža, Milan Begović,..) nastali su uglavnom ranije od datuma svojih praizvedbi, pa je tako kazališni ekspresionizam započeo 1922., kada je u Europi već završavao. Kao predvodnik isticao se Tito Strozzi, koji je uz to izdaje i ekspresionistički časopis Krik.
Posebno mjesto na kazališnim daskama zauzimaju adaptacije Krležinih drama, kao izvornici ekspresinonističkog vremena, a njihov utjecaj se širi na čitav europski kontinent.
U njihovom uprizorenju kao čest režiser se pojavljuje Branko Gavella, utemeljitelj Dramskog kazališta Gavella i preustrojitelj Akademije dramskih umjetnosti.
Uploaded with ImageShack.us
Kiparski prikaz vihora
komentiraj (0) * ispiši * #
04
petak
studeni
2011
Prijatelji mora u Ciboni
Što god da samo očekivali od sinoćnjeg koncerta klape Cambi povodom 25 godina djelovanja , njihov nastup je ponudio više. Dijelom zbog prijatelja mora, kako su "cambelovci" nazvali Vannu, Meri Cetinić, Nenu Belana, Tonija Cetinskog i Massima, a dijelom zbog neosporne kvalitete njihove izvedbe i šarma kojim su ispunili Cibonu.
Zagreb je na ovu klapsku predstavu čekao pet godina, pa su se organizatori potrudili pružiti dva i pol sata čiste pisme.
Uploaded with ImageShack.us
Iščekivanje klape u punoj Ciboni
Koncertom je klapa promovirala svoj posljednji album "Zar više nema nas", na kojem se nalaze njihovi zapaženi singlovi i obrade najvećih hitova hrvatske glazbe, već proslavljenih autora i izvođača, kao što su Gibonni, Oliver, Zdravko Ćolić ili Mate Mišo Kovač.
Tako su se sinoć poslastice u izvedbi klape i gostiju samo redale.
Cambi je koncert otvorio pjesmom "Kristina" Zdravka Ćolića, zatim su slijedile "Rijeka snova" i "Tempera". Meri Cetinić je pokazala zašto je toliko dugo na sceni, i koliko su vječne njezine balade "Jubav si moja zauvik" i " U prolazu". Nakon klapske izvedbe "Igre bez granica" i "Ti me vodi preko voda", duetom im se pridružila Vanna i sama otpjevala nekoliko pjesama.
Slijedili su možda manje poznati singlovi s promoviranog albuma, nakon kojih je Neno Belan pozdravio pjesmom sve divojke s juga. Massimo je nastupio u svom klasičnom stilu i oduševio, dok je Tony u duetu s klapom zapjevo "Kad žena zavoli". Publika je na prve taktove Cesarice, klapu nagradila pljeskom i s njom zapjevala.
Uploaded with ImageShack.us
Klapa Cambi & Meri Cetinić
Prijatelji mora zaključili su koncert zajedničkim "More, more", a klapa je još dva puta pjevala bis, što je pravi izraz želje publike za klapskom pjesmom. Tako je nizanje bisera hrvatske glazbe završilo.
Klapa Cambi nastala 1986. u Kaštel Kambelovcu, osvojila je mnoge nagrade na festivalima dalmatinske pjesme, nadamo se da nam ima još puno toga pokazati. Iako se tokom godina sastav klape mijenjao, klapa Cambi, kako je ovaj koncert u zagrebačkoj Ciboni pokazao, priznata je i cijenjena od publike i estrade koja ju je podržala. Ovakvo dalmatinsko osvježenje uvijek je dobro došlo u Zagrebu.
Uploaded with ImageShack.us
Scenski efekti tijekom koncerta
komentiraj (0) * ispiši * #
29
subota
listopad
2011
Lux aeterna
Mozartov Requiem
U ušima mi osim najzvučnijih taktova Mozartovog Requiema, još uvijek odzvanjaju ovacije publike, koja je sinoć u KD Vatroslav Lisinski na nogama ispratila cijelu postavu koja je mističnu skladbu izvela.
Pod vodstvom dirigenta Uroša Lajovica postavu redom čini Zagrebačka filharmonija, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, koji vodi dirigent Luka Vukšić, te solisti Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović Mušović, Martin Sušnik i Luciano Batinić.
Dio postave sam i ja, kao alt od 2009. u Az IGK. Sudjelovanje u ovakvom spektaklu poseban je doživljaj kako za publiku tako i za izvođače, a kao izvođač imam posebnu priliku biti dio procesa nastanka nečeg tako prekrasnog kao što je bio sinoćnji koncert održan povodom blagdana Svih Svetih i kao sjećanje na košarkaškog Mozarta- Dražena Petrovića.
Uploaded with ImageShack.us
Odloženi istrumenti nakon generalne probe
Requiem, misa za mrtve
Nastao je kao narudžba grofa, koji je od Mozarta zatražio da napiše djelo koje bi on izveo povodom obljetnice smrti svoje žene. Mozart je Requiemu posvetio posljednje mjesece svog života, ali mu ni to nije bilo dovoljno da ga dovrši, već ga je dovršio njegov učenik i prijatelj Sussmayr, uz Mozartovu viziju, skice i određene dionice već ranije zapisane.
Na kraju Requiem čini 14 stavaka i 7 dijelova, koji prenose skladateljevo duboko zadiranje u sebe samog i suočavanje sa smrću.
Mozartova smrt
Sama Mozartova smrt je mistična. Mozart zadnje dane u postelji sa samo 35 godina, smatrao je da je otrovan. Iz razgovora s dirigentom Lajovicem saznajemo da je Mozart, sam sebe otrovao, uzimajući nepravilne doze lijeka za liječenje upale bubrega od koje je bolovao.
Upravo dirigent Lajovic svojim fascinantnim iskustvom, znanjem i šarmom učinio je sinoćnji koncert tako snažnim. U našim zborskim redovima izazivao je divljenje, a vjerujem da je tako bilo i među publikom.
Uploaded with ImageShack.us
Cure iz IGK s maestrom Lajovicem
Posebne čestitke dobio je i naš dirigent Luka Vukšić, kojeg je publika obasipala pohvalama, među kojima je najčešća bila da tako dobru izvedbu Goranovaca dugo nisu čuli. Mi smo prema sebi ipak kritičniji, pa bivši članovi zbora koji su sjedili u publici prililazili su nam, kako sa čestitkama tako i s dobronamjernim kritikama.
Uploaded with ImageShack.us
Cure iz IGK s maestrom Vukšićem
Kao poziv posebno mlađoj publici da zaviri u tajne klasične glazbe i posjeti KD Lisinski, pogledajte video snimljen na jednoj od posljednjih proba s dirigentom Lajovicem.
Dies irae iz Requiema
komentiraj (1) * ispiši * #
