27
nedjelja
studeni
2011
Autoportret kao životopis ili životopis kao autoportret
U Galeriji Klovićevi dvori traje izložba koja prikazuje tradicionalna kiparska djela i multimedijalne postmodernističke autoportrete.
"Od kipa do ispovijedi" postavljena od 29. rujna do 30. studenog, a posjetiteljima nudi širi sferu shvaćanja autoportreta.
Portret glave sa znakom Mcdonald'sa
Autor niže portrete na čelu stigmatizirene određenim simbolima od ideologija do vjera. Ovaj je označio simbolom Mc'donaldsa, te tako prikazao suvremenog potrošača.
U ovim autoportretima, možemo pronaći nešto svoje, neko iskustvo, raspoloženje ili naviku. Prvi put vidim ovakvu izložbu autoportreta, koja nije prikaz idealnih, zamrznutih likova ili profila, već je dinamični, životopisni prikaz.
"Vječni ples" , Ivane Resić Šore
Časnik i ja u "vječnom" plesu
Da bi nam to dočarali autori kocepta izložbe, Ive Šimata Banova i Dalibora Prančevića, postavili su djela različitih autora.
Autoportreti suvremene umjetnosti, daju slobodu čovjeku da bude ono što je, bez potrebe za uzvišenošću, time nas ova izložba zove da se uživimo u uloge koje nudi i sami pronađemo svoje trenutno stanje i razmislimo o životopisnom portretu, kojim bi se mi prikazali.
Biram između izložene odjeće, od kojih svaka predstavlja ulogu žene
Monodrama Mejre Mujičić...
komentiraj (0) * ispiši * #
19
subota
studeni
2011
Vukovar ne zaboravi!
Grafit simbola obrane Vukovara i svijeće oko njega
U Zagrebu je spomen sjećanje na vukovarsku tragediju 17.11. započelo paljenjem svijeća uzduž Ulice grada Vukovara. Vraćamo se 20 godina unazad i otvaramo bolne rane vukovarskih majki, kako bi odali počast svim poginulima, nestalima i mučenima za slobodu domovine. Okupljanje u Vukovarskoj organizirao je Klub veterana 148. brigade hrvatske vojske, Zagreb-Trnje.
Mladić sa hrvatskom zastavom-simbolom državnosti
Svečani početak mimohoda započeo je Lijepom našom.
Uslijedili su pozdravi okupljenima, u gustoj magli i na temperaturi ispod nule. Okupili smo se zajedno u tišini i molitvi i na trenutak smirili užurbani grad. Potresno je bilo svjedočasntvo Kate Šoljić, čija su četiri sina život dala za Vukovar.Iako je grad ispunila svjetlost svijeća, ova noć činila se kao najhladnija ove jeseni. Zamislili smo se nakon svjedočanstva i pjesmi posvećenih Vukovaru.
"Ljubav prema domovini nema granica, a sloboda nema cijene," poručila je svim okupljenima voditeljica programa, Lejdi Oreb.
Djevojčica ispred križa i natpisa Vukovar, napravljnih od bijelih svijeća
Zajedno smo zapjevali "Rajska Djevo, kraljice Hrvata" i time pokazali da je put vjere, put hrvatskog naroda.
komentiraj (0) * ispiši * #
13
nedjelja
studeni
2011
Strast i bunt u Hrvatskoj
Uploaded with ImageShack.us
Podni plakat postavljen na izložbi
Izložba
Prošloga tjedna završila je izložba "Strast i bunt- ekspresionizam u Hrvatskoj", koja je bila postavljena dva mjeseca u Galeriji Klovićevi dvori. Sa tristotinjak izložaka, prikazala je posjetiteljima kako je ekspresionizam ulazio u područja kulturnog djelovanja u Hrvatskoj.
Uz to je to i prva prikazana integrirana cjelina ekspresinonističkog djelovanja u hrvatskom i širem srednjoeuropskom kulturnom kontekstu.
Autor koncepta izložbe je Zvonko Maković,šef Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Uploaded with ImageShack.us
Labirint ekspresinonističkih slika
Ekspresionizam u Hrvatskoj
Autori izložbe su povezali ekspresionizam u Hrvatskoj s atentatom na Stjepana Radića, time ulaze u srž ekspresionizma koji pokazuje unutarnji svijet umjetnika, pa vidimo njihovo viđenje svijeta. Ekspresionističke slike su uglavnom pesimistične i katastrofične, pod utjecajem nemilosrdnog vremena nakon prvog svjetskog rata i bijede društva.
Tako i u Hrvatskoj, na koju utječe preko veza s austrijskom i njemačkom kulturom, u kojoj ekspresionizam i nastaje u prvoj polovici 20. stoljeća.
Posebno je vidljiv u slikarstvu i kiparstvu, grafici, književnosti, kazalištu, likovnom oblikovanju, pa i na filmu i u suvremenom plesu.
"Žalosni anđeli"
Uploaded with ImageShack.us
"Žalosni anđeli", Ivan Meštrović
Drveni reljef "Žalosni anđeli", Ivana Meštrovića, njegovo su djelo iz 1916. godine. Ovaj svjetski priznat, kipar i arhitekt, rođen je u slavonskom selu Vrpolju, djetinstvo proveo u Dalmaciji, gdje samo gledanje na splitske građevine ima utjecaj na njegov kasniji rad. Živio je i djelovao od Beča, Beograda, Pariza do Rima. Nakon atentata na austrijskog prijestolonasljedika Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914. , htio se vratiti u Split, ali zbog političkih pitanja to nije ostvario. Ekspresionističko djelo "Žalosni anđeli" nastaje dvije godine od toga događaja.
"Angelo"
Osim bogatog slikarskog,kiparskog i grafičkog izričaja, na izložbi je predstavljena filmska umjetnost ekspresionizma u Hrvatskoj.
Ekspresionistički nijemi film "Angelo", misterij Zmajgrada, autora i režisera Franje Ledića, prikazan je na izložbi u sačuvanim fragmentima. Franjo Ledić, prepoznat je i kao prvi filmski režiser u Jugoslaviji i jedan od pionira ekspresionizma na filmu.
Kazališna umjetnost
Dramski tekstovi hrvatskog ekspresionizma ( Miroslav Krleža, Milan Begović,..) nastali su uglavnom ranije od datuma svojih praizvedbi, pa je tako kazališni ekspresionizam započeo 1922., kada je u Europi već završavao. Kao predvodnik isticao se Tito Strozzi, koji je uz to izdaje i ekspresionistički časopis Krik.
Posebno mjesto na kazališnim daskama zauzimaju adaptacije Krležinih drama, kao izvornici ekspresinonističkog vremena, a njihov utjecaj se širi na čitav europski kontinent.
U njihovom uprizorenju kao čest režiser se pojavljuje Branko Gavella, utemeljitelj Dramskog kazališta Gavella i preustrojitelj Akademije dramskih umjetnosti.
Uploaded with ImageShack.us
Kiparski prikaz vihora
komentiraj (0) * ispiši * #
04
petak
studeni
2011
Prijatelji mora u Ciboni
Što god da samo očekivali od sinoćnjeg koncerta klape Cambi povodom 25 godina djelovanja , njihov nastup je ponudio više. Dijelom zbog prijatelja mora, kako su "cambelovci" nazvali Vannu, Meri Cetinić, Nenu Belana, Tonija Cetinskog i Massima, a dijelom zbog neosporne kvalitete njihove izvedbe i šarma kojim su ispunili Cibonu.
Zagreb je na ovu klapsku predstavu čekao pet godina, pa su se organizatori potrudili pružiti dva i pol sata čiste pisme.
Uploaded with ImageShack.us
Iščekivanje klape u punoj Ciboni
Koncertom je klapa promovirala svoj posljednji album "Zar više nema nas", na kojem se nalaze njihovi zapaženi singlovi i obrade najvećih hitova hrvatske glazbe, već proslavljenih autora i izvođača, kao što su Gibonni, Oliver, Zdravko Ćolić ili Mate Mišo Kovač.
Tako su se sinoć poslastice u izvedbi klape i gostiju samo redale.
Cambi je koncert otvorio pjesmom "Kristina" Zdravka Ćolića, zatim su slijedile "Rijeka snova" i "Tempera". Meri Cetinić je pokazala zašto je toliko dugo na sceni, i koliko su vječne njezine balade "Jubav si moja zauvik" i " U prolazu". Nakon klapske izvedbe "Igre bez granica" i "Ti me vodi preko voda", duetom im se pridružila Vanna i sama otpjevala nekoliko pjesama.
Slijedili su možda manje poznati singlovi s promoviranog albuma, nakon kojih je Neno Belan pozdravio pjesmom sve divojke s juga. Massimo je nastupio u svom klasičnom stilu i oduševio, dok je Tony u duetu s klapom zapjevo "Kad žena zavoli". Publika je na prve taktove Cesarice, klapu nagradila pljeskom i s njom zapjevala.
Uploaded with ImageShack.us
Klapa Cambi & Meri Cetinić
Prijatelji mora zaključili su koncert zajedničkim "More, more", a klapa je još dva puta pjevala bis, što je pravi izraz želje publike za klapskom pjesmom. Tako je nizanje bisera hrvatske glazbe završilo.
Klapa Cambi nastala 1986. u Kaštel Kambelovcu, osvojila je mnoge nagrade na festivalima dalmatinske pjesme, nadamo se da nam ima još puno toga pokazati. Iako se tokom godina sastav klape mijenjao, klapa Cambi, kako je ovaj koncert u zagrebačkoj Ciboni pokazao, priznata je i cijenjena od publike i estrade koja ju je podržala. Ovakvo dalmatinsko osvježenje uvijek je dobro došlo u Zagrebu.
Uploaded with ImageShack.us
Scenski efekti tijekom koncerta
komentiraj (0) * ispiši * #
