Strast i bunt u Hrvatskoj

Uploaded with ImageShack.us
Podni plakat postavljen na izložbi

Izložba

Prošloga tjedna završila je izložba "Strast i bunt- ekspresionizam u Hrvatskoj", koja je bila postavljena dva mjeseca u Galeriji Klovićevi dvori. Sa tristotinjak izložaka, prikazala je posjetiteljima kako je ekspresionizam ulazio u područja kulturnog djelovanja u Hrvatskoj.
Uz to je to i prva prikazana integrirana cjelina ekspresinonističkog djelovanja u hrvatskom i širem srednjoeuropskom kulturnom kontekstu.
Autor koncepta izložbe je Zvonko Maković,šef Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.




Uploaded with ImageShack.us
Labirint ekspresinonističkih slika


Ekspresionizam u Hrvatskoj

Autori izložbe su povezali ekspresionizam u Hrvatskoj s atentatom na Stjepana Radića, time ulaze u srž ekspresionizma koji pokazuje unutarnji svijet umjetnika, pa vidimo njihovo viđenje svijeta. Ekspresionističke slike su uglavnom pesimistične i katastrofične, pod utjecajem nemilosrdnog vremena nakon prvog svjetskog rata i bijede društva.
Tako i u Hrvatskoj, na koju utječe preko veza s austrijskom i njemačkom kulturom, u kojoj ekspresionizam i nastaje u prvoj polovici 20. stoljeća.
Posebno je vidljiv u slikarstvu i kiparstvu, grafici, književnosti, kazalištu, likovnom oblikovanju, pa i na filmu i u suvremenom plesu.



"Žalosni anđeli"




Uploaded with ImageShack.us
"Žalosni anđeli", Ivan Meštrović

Drveni reljef "Žalosni anđeli", Ivana Meštrovića, njegovo su djelo iz 1916. godine. Ovaj svjetski priznat, kipar i arhitekt, rođen je u slavonskom selu Vrpolju, djetinstvo proveo u Dalmaciji, gdje samo gledanje na splitske građevine ima utjecaj na njegov kasniji rad. Živio je i djelovao od Beča, Beograda, Pariza do Rima. Nakon atentata na austrijskog prijestolonasljedika Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914. , htio se vratiti u Split, ali zbog političkih pitanja to nije ostvario. Ekspresionističko djelo "Žalosni anđeli" nastaje dvije godine od toga događaja.

"Angelo"

Osim bogatog slikarskog,kiparskog i grafičkog izričaja, na izložbi je predstavljena filmska umjetnost ekspresionizma u Hrvatskoj.
Ekspresionistički nijemi film "Angelo", misterij Zmajgrada, autora i režisera Franje Ledića, prikazan je na izložbi u sačuvanim fragmentima. Franjo Ledić, prepoznat je i kao prvi filmski režiser u Jugoslaviji i jedan od pionira ekspresionizma na filmu.




Kazališna umjetnost

Dramski tekstovi hrvatskog ekspresionizma ( Miroslav Krleža, Milan Begović,..) nastali su uglavnom ranije od datuma svojih praizvedbi, pa je tako kazališni ekspresionizam započeo 1922., kada je u Europi već završavao. Kao predvodnik isticao se Tito Strozzi, koji je uz to izdaje i ekspresionistički časopis Krik.
Posebno mjesto na kazališnim daskama zauzimaju adaptacije Krležinih drama, kao izvornici ekspresinonističkog vremena, a njihov utjecaj se širi na čitav europski kontinent.
U njihovom uprizorenju kao čest režiser se pojavljuje Branko Gavella, utemeljitelj Dramskog kazališta Gavella i preustrojitelj Akademije dramskih umjetnosti.




Uploaded with ImageShack.us
Kiparski prikaz vihora