knjiški moljac

Kako prevoditi poeziju?

ponedjeljak , 31.05.2010.

U Matičinu dvotjedniku Vijenac već duže vrijeme izlazi serija tekstova na temu 'Kako prevoditi poeziju' , autori kojih su ugledni hrvatski prevoditelji :

- tekst Tonka Maroevića čitajte ovdje

- tekst Petra Opačića čitajte ovdje

- tekst Predraga Jirsaka čitajte ovdje

- tekst Mate Marasa čitajte ovdje

- tekst Mirka Tomasovića čitajte ovdje

- tekst Mladena Machieda čitajte ovdje

14. Kvirinovi poetski susreti

nedjelja , 30.05.2010.

Sisak s pravom postaje gradom pjesništva i pjesnika, jer već četrnaest godina na Kvirinovim poetskim susretima okuplja ugledne hrvatske pjesnike i pisce.
Kvirinovi poetski susreti najznačajnija su pjesnička manifestacija u Hrvatskoj koju organizira Matica hrvatska Sisak kao jedan od najznačajnijih, uz časopis Riječi, vlastitih programa.
Ovogodišnji Susreti započet će u petak, 4. lipnja 2010. godine u Matici hrvatskoj Sisak (20 sati) dodjelom nagrade i razgovorima o književnom stvaralaštvu Tee Benčić Rimay, nastavit će se promocijom novog trobroja Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost, u kojem je tema broja posvećena dobitnici nagrade.
Susreti se nastavljaju u Siscia jazz clubu s pjesničko - glazbenom večeri na kojoj će nastupiti Damir Kukuruzović Gipsy Swing Quartet, dok će od pjesnika nastupiti
Stanka Gjurić, Božica Zoko, Darija Žilić, Dražen Katunarić, Franjo Nagulov, Milan Fošner, Marina Tomić, Ludwig Bauer, Nataša Nježić i Nikola Tadić.

Više o 14 Kvirinovim poetskim susretima na ovome linku

Jelena Đokić pobjednica natječaja Lapis Histriae 2010.

subota , 29.05.2010.

Žiri natječaja Lapis Histriae 2010. najveći broj bodova dodijelio je Jeleni Đokić. Nagrađena dobiva 1.000,00 eura (koje donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o.) i artefakt kipara Ljube de Karine.

Jelena Đokić (1986, Brus, Srbija), apsolventica studija dramaturgije u Beogradu, svoju priču Gradsko kazneno napisala je kao niz duhovitih, britkih scena iz velegradskog prijevoza. Svaka scena ima svoju razvojnu logiku koja je često nepridvidiva i „začinjena“ ironičnom poentom. Dotaknut je zaista širok raspon neuralgičnih točaka u suvremenom tranzicijskom društvu: spolni, generacijski, nacionalni, klasni sukobi. A sve to iz dinamične, žestoke, refleksivne pozicije mlade djevojke; jezikom gradske ulice, jezikom ekspresivne, a šture komunikacije. Kao osnovne vrijednosti ovog teksta žiri je istakao uvjerljivost i originalnost dijaloških scena, te očiglednu empatiju prema likovima s dna društvene ljestvice, empatiju koja je prožeta iskrenom, melankoličnom žudnjom za drugačijim svijetom, s manje nasilja i (jezičnih) oštrica.

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička.

U ediciji Mala knjižnica DHK-a izišla je nova knjiga pjesama Slavka Jendrička.

Miroslav Mićanović o knjizi veli :

Miroslav Mićanović

NE-PRIJATELJSTVO LICA U SVEMIRU

Slavko Jendričko: 'Diktatura ljubavi', Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.

Nove pjesme Slavka Jendrička nastavljaju se tematski i strukturalno na autorove opsesije opsesivnim (ponavljanje je namjerno) emocionalnim temama i njihovom metaforičkom razdiobom u stihovima i strofama. Mjesto govornikova iskaza izvana je snažno određeno okvirom diktature pisanja o neposrednom iskustvu vlastite prolaznosti i, istodobno, unutarnjim otporom, potrebom snažne dezintegracije očekivanih značenja. Ili, jednostavnije rečeno, na djelu je neprekidno prokazivanje i prozivanje svega onoga što se u neposrednom okružju doživljava, razumijeva i osjeća kao napast, kao napad, kao ne-prijateljstvo lica u svemiru: "Ptice lete oslobađajući/ zatomljeni nebeski smisao/ zabravljenog promatrača.// Meni se pak priviđa/ da prevoze traume svijeta."
Čitatelju snažni iskazi, emocionalni signali i udari, skeniranje stvarnosti u njezinim, samo naizgled, rudimentarnim oblicima, stanovita sumarnost pogleda, paradoksalno, ne otežavaju kretanje u prostoru pjesme. On se (čitatelj) kreće u kronotopu, koji istina jest neobičan i pomaknut u realnim dimenzijama visine, širine, u oznakama pravaca ili izgledu njemu od ranije poznatih likova i razumijevanju simbola, ali budući da govornik jest u monološkom stanju i suglasju jedino sa samim sobom – on konstruira predvidiv prostor nevolja i poraza, pobuna i optičkih varki.
Ali, da se ne bi izgubio u vlastitom glasu ili u pustoši i osami, on pronalazi adresata na rubu okvira stvarnog svijeta pjesme, piše posvete drugim pjesnicima i, vjerojatno, njihovim privatnim relacijama daje na važnosti i značaju, jer teško da bismo iz njegovih jednako stilski uobličenih pjesama smjeli i mogli pronalaziti i zajedničku poetičku sinergiju. Vjerojatno se više radi o poetskom i prijateljskom suglasju u ansamblu pjevača, pjesnika i prijatelja. Prijatelja po susretu i slogu.
Zatvaranje i prekid trajanja ritma zadnjim redom, zadnjim stihom u strofi događa se u poeziji Slavka Jendrička u skladu s dotaknutom i domišljenom maštom i stvarnošću, a interpretacijski račun kao da se svodi u završnim stihovima i oni zvuče kao komentar, zaključak i kao podvučena crta istodobno. Međutim, odmah nakon toga naizgled bezuvjetnog podvlačenja, kao nekoga oblika odustajanja, započinje se iznova u početnom rasporedu, s istog mjesta: snažno, pouzdano, sigurno kao da ga u međuvremenu ništa nije obeshrabrilo, uznemirilo. Reklo bi se, naprotiv, s više snage i volje. Snage i volje – za što – rekli bismo! Pitali!
Deklarirana namjera rastvaranja, dezintegracije stvarnosti i opasnosti koje iz nje proizlaze, posljedica je daleko jače potrebe da se pjesničko "ja" okupi oko nečega, ili u onome čega nema. Točnije, zatječe se na prošlim mjestima, na mjestu gdje se nije u bitnome promijenila konfiguracija prostora, ali su njegove vremenske dimenzije bitno drukčije. Vrijeme se, na žalost (ili na sreću) ne problematizira kao odsutnost ili kategorija jezika kojom se bitno utječe na snagu njegova iskaza.
Govornikovu trenutnu mjeru vremena i snage određuje njegov divlji i nesputani govor. Govor koji se odaje u vrlo određenim figurama, metaforama, ne mijenjajući značenjski kontekst i pjesničku strategiju: „U nekim stanovima/ katkada se događaju/ očekivano grozne stvari/ od kojih crvenimo šuteći.“ Ili: „Nema tomu tako davno/ sve što ti poželim reći/ dolazi brzim saonicama/ iz sjećanja preklanjskog snijega.“
Poteškoća za pjesnika zapravo i nema, problemi se sele u prostor pisanja i čitanja, jer govornik je taj koji neprekidno uspostavlja vlastiti monološki glas, vjerujući da je u dijalogu s drugima – što je istina samo ako su drugi u prostoru pjesme oni koje zatječe i oni koje proziva. Čitatelju je doznačena zaokružena i cjelovita poruka, koja u svojoj zalihnosti više govori o onome tko je šalje nego što se mi ne bismo i bez nje snašli: "Rutinski pijuckajući prvi viski/ jutros sam suviše stvaran.// Za jučer nisam/ nimalo siguran."
Krećemo se naprijed, ali zbog svoga nesigurnoga jučer, ne znamo ni što je naše danas ni što je naše buduće. Ima li veće radosti za onoga koji piše! I prije nego li zaustimo odgovor, nas će stići pjesma.

"Nauči psa trikovima" na Književnom petku

petak , 28.05.2010.

"Nauči psa trikovima" naziv je književnog prvijenca Danijele Stanojević Majerić, koji će biti predstavljen na novom Književnom petku, posljednjem prije ljetne stanke.
U spomenutom proznom uratku, autorica, obračunavajući se s licemjernošću društva, crkve i, u konačnici, međuljudskih (seksualnih, analnih i ost.) odnosa, pronalazi, ističe i slavi pozitivno u svim ljudima i situacijama, predrasudama i uvjerenjima unatoč. Nauči psa trikovima govori o urbanom životu i gubitku identiteta u suvremenom društvu. U mnoštvu informacija život koji se nudi je lagodan, ali s druge strane, često bez mogućnosti samorealizacije, intelektualnog razvoja te ostvarenja pojedinca u potpunosti. No postoji izlaz – ljubav...
Danijela Stanojević Majerić je novinarka, scenaristica, producentica, humanitarka i konačno, spisateljica - dobitnica FAK-ove prve nagrade za kratku priču 2001. Trenutačno radi na HTV-u kao i na novoj knjizi pod, kako sama kaže, sigurnim naslovom "Kako ubiti svekrvu?".
Na Književnom petku knjigu će, osim autorice, predstaviti Mario Kovač, Petra Radin, Dino Škare te voditelj Boris Perić.
Tribina će se održati 28. svibnja 2010. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, III. kat.

Svibanjsko 'Zagrijavanje': Hrvatsko-srpski književni odnosi

četvrtak , 27.05.2010.

Hrvatsko-srpski književni odnosi bolji su nego prethodnih godina, ali jesu li dovoljno dobri? Časopisi, knjige, pisci pa i nagrade prelaze granice, ali kako i kome ostaju? Mijenjamo li se i razmjenjujemo? Razumijemo li se i želimo li se razumjeti? Koliko jedni druge poznajemo, ili (možda umjesnije?) tko poznaje koga?

O prirodi, opsegu i dosegu razmjene između hrvatske i srpske književnosti nove generacije bit će govora na svibanjskom Zagrijavanju , koje će se održati u petak 28. svibnja 2010., u 20:00 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, uz sudjelovanje Vladimira Arsenića, Rade Jarka, Slađana Lipovca i Vanje Bjelić Pavlović.

Voditelj Roman Simić Bodrožić

Okrugli stol : Estradizacija kulture i uništavanje kritičkoga diskursa

Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas da sudjelujete na okruglom stolu "Estradizacija kulture i uništavanje kritičkoga diskursa".

Na okruglom stolu će o estradizaciji kulture i uništavanju kritičkog diskursa u javnosti i medijima govoriti: Zvonko Maković, Andrea Zlatar Violić, Nadežda Čačinovič, Branko Čegec i mnogi drugi.

Svi zainteresirani su pozvani ravnopravno se uključiti u raspravu!

Okrugli stol će se održati u petak 28. svibnja 2010. u 19 sati, u Velikoj dvorani Novinarskoga doma u Zagrebu (Perkovčeva 2).

Izvor: Moderna Vremena Info

Poezija Ivana Hercega i Slađana Lipovca besplatno na netu

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige dva nova naslova: zbirke poezije 'Snimke zemaljskih uzdaha' Ivana Hercega i 'Rijeke i mjesečine' Slađana Lipovca

Dvoznačno naslovljena Hercegova knjiga 'Snimke zemaljskih uzdaha' balansira između uzdaha kao posljedice erotske euforije i glasanja ljudskog očaja. Ivan Herceg pronašao je potentan poetički okvir u kojemu se plodno stihovno snašao ostajući dosljedan svojemu, i te kako već prepoznatljivome pjesničkom tragu u kontekstu recentne, najmlađe pjesničke produkcije u nas.

Poezija Slađana Lipovca uronjena je u suvremenost na koju se organski nastavlja autorovo zanimanje za krajolik: kao motiv u pisanju, kao vid iskaza, ali i kao način samopromatranja lirskog subjekta, jer taj subjekt, po autoru, ne postoji sam po sebi, nego se ostvaruje u određenoj interakciji i u određenom prostoru. Njegova poezija želi sudjelovati u određenom načinu gledanja svijeta koji se opisuje, kao složenog sustava u stalnom procesu, kretanju, promjeni, kako bi se sklopila određena slika o suvremenom čovjeku koji se neprestance kreće, putuje, živi na putu, između mjesta i bez čvrstih koordinata.

Herecegovu knjigu 1997. objavio je Meandar, a Lipovčevu deset godina kasnije Hrvatsko društvo pisaca i Durieux.

Čitajte ih na ovome linku

Izvor: Tportal

Finalisti nagrade roman@tportal.hr

Žiri književne nagrade roman@tportal.hr odabrao je pet naslova koji ulaze u finale natječaja za najbolji domaći roman objavljen u 2009. godini
Od 53 knjige prijavljene na natječaj, tportalov žiri u sastavu Katarina Luketić (predsjednica), Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić suzio je izbor na pet naslova. Svaki od članova žirija odabrao je pet favorita, a u izboru su ostali romani koji su dobili najveći broj glasova.

U natjecanju za najunosniju domaću književnu nagradu u iznosu od 100 tisuća kuna ostaju:

Ratko Cvetnić, Polusan (Mozaik knjiga),
Goran Gerovac, Razbijeni (Profil),
Dora Kinert Bučan, Duše od gume (Aora),
Sibila Petlevski, Vrijeme laži (Fraktura),
Zoran Žmirić, Blockbuster (VBZ).

Ovogodišnji dobitnik ili dobitnica bit će poznati sredinom lipnja.

Fabrika knjiga u Zagrebu

srijeda , 26.05.2010.

U četvrtak i petak
27. i 28.05.
u Zagrebu
gostuje
poznata beogradska
izdavačka kuća
sa svojim autorima.

Program dostupan na ovome linku

11. Forum Tomizza

Ovogodišnji,11. Forum Tomizza počinje 26. i traje do 29. svibnja; destinacije su dobro poznate: Kopar, Trst i Umag. Tema ovogodišnjeg simpozija i književnog natječaja glasi: Status quo... vadis? Also sprach Milan Rakovac: "Ta retorička doskočica u naslovu 11. izdanja Foruma Tomizza uključuje anamnezu i dijagnozu pograničnih prilika u stanju krize. Posrijedi je tvrdnja, ali ujedno i upit kao poziv na propitivanje nas samih, stanja kolektivnog duha, te autoironična sugestija za odbacivanje pretežućega „postignutog stanja“ koje ne „odlazi“ u dobrom smjeru. Forum Tomizza uvijek nastoji uočiti akutne društvene prilike pograničja, ukazati na elemente prijepora, sučeliti se s problemima. Tako i ove godine, u tri pogranična grada, u tri susjedne države, te šireg gravitirajućeg područja, kroz simpozijska izlaganja, poetske koncerte ArtIstra i 79 prispjelih literarnih radova, Forum ostaje locus kontakta i modus cooperandi susjednih kultura".

Za program zbivanja kliknite ovdje

3.riječki sajam knjiga i festival časopisa KIČMA

Riječki sajam knjiga i festival časopisa KIČMA, održat će se ove godine po treći puta. Kao programski partner i ove godine se pridružila Gradska knjižnica Rijeka koja će organizirati i realizirati dječji program.
Sajam će trajati od 27. 5. do 2. 6. 2010., a svakodnevno će biti otvoren od 10 do 22 sata. Većina programa te izložba knjiga i časopisa odvijat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku (Strossmayerova 1, Rijeka). Osim u prostoru atrija HKD-a i galerije Kortil, raznoliki i atraktivni programi održavat će se i na drugim lokacijama u Rijeci, kao što su kavana Filodrammatica, terasa kavane Cont, klub K.U.N.S. i Astronomski centar Rijeka.

Program događanja dostupan na ovome linku

TRIBINA: Kriza ljevice i ljevica u krizi

28.05.2010. u 19h
TRIBINA „lijeva (s)kretanja“
u rječkoj knjižari RIBOOK

tema: „Kriza ljevice i ljevica u krizi“
Dakle, s financijskom krizom 2008.,čije se posljedice osjećaju i danas, neoliberalizam je ponovno uzdrman. Međutim, ono što iznenađuje nije toliko kriza kapitalizma, koliko kriza ljevice. Paralelno s opadanjem ljevice, diljem Europe raste desničarski populizam (Italija, Mađarska, itd.).

Voditelj Srećko Horvat ugodtiti će filozofa Žarka Pajića i sociologa Tončija Valentića koji će pkušati dgovoriti na niz pitanja poput; možemo li govoriti o krizi ljevice, koja je uopće uloga ljevice u krizi i postoje li danas snažni ljevičarski pokreti?

Naravno, pozvani ste i vi na debatu bez obzira na spol, dob i zadah iz usta.

Dođite, 28.05.2010. u 19h jer petkom treniramo parlamentarizam.

Tribina 'SFera u Profilu' : 6. broj 'Ubiq-a' i 'Sf, fantasy ili ipak vampiri?'

utorak , 25.05.2010.

U četvrtak, 27. svibnja 2010, u 19h, SFera i Profil Megastore pozivaju vas na tribinu u "SF, fantasy ili ipak vampiri (od Harryja Pottera do Sumraka)" koju će, u sklopu predstavljanja Ubiq-a broj 6, održati Milena Benini, Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak u prostorijama Profil Megastorea (Bogovićeva 7, Zagreb).

Među poznavateljima fantastičkih književnih žanrova već se godinama vodi tradicionalna borba između znanstvene fantastike i fantasyja, pri čemu je SF smatran književnošću spoznajnog očuđenja, a fantasy prozivan za antimodernizam i eskapizam. U najnovije vrijeme taj se jaz produbio, s usponom medijske fantastike i proglasima o "smrti SF-a" - no da li će pobjedu ipak odnijeti igrač iz zavjetrine, vampirski podžanr koji upravo doživljava vrhunac svoje medijske popularnosti?

Na tribini povodom šestog broja književnog časopisa za znanstvenu fantatsiku Ubiq o tome govore spisateljica i prevoditeljica Milena Benini, urednik Ubiqa i pisac Aleksandar Žiljak te urednik Ubiqa Tomislav Šakić.
Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Književna večer Irene Lukšić u Novome Mestu

Knjižara Mirana Jarca u Novome Mestu (Slovenija)
u suradnji s Gradskom knjižnicom 'I.G.Kovačića' Karlovac
organizira

književnu večer s
Irenom Lukšić

u četvrtak, 27.05. s početkom u 18 sati
u knjižnici Mirana Jarca u Novom Mestu

Litteris predstavlja monografiju 'Mladen Pejaković'

Izdavačka kuća LITTERIS
u suradnji s Muzejom Mimara

predstavlja
monografiju
'Mladen Pejaković'

u srijedu, 26.05.2010. u 12 sati
u maloj dvorani Muzeja Mimara (prizemlje)

Sudjeluju
Marcel Bačić
Jagor Bučan
akademik Tonko Maroević
Jadranka Pintarić

Novi roman Frederica Beigbedera u hrv.prijevodu

Frederic Beigbeder
'Francuski roman'
izd. OceanMore
prevela Ita Kovač
meki uvez s klapnama
216. str
cijena 130.00 kn

Riječ izdavača

Cijeli sam život izbjegavao napisati ovu knjigu. To je priča o jednoj Emmi Bovary iz seventies, koja je za svog razvoda reproducirala šutnju prethodne generacije o nesrećama između dva rata. To je priča o muškarcu koji je postao bonvivan kako bi se osvetio što je bio ostavljen, o jednom ocu koji je bio ciničan jer mu je srce bilo slomljeno.

To je priča o jednom starijem bratu koji je učinio sve kako ne bi bio nalik svojim roditeljima, i o jednom mlađem bratu koji je sve učinio kako ne bi bio nalik svom starijem bratu. To je priča o dvoje djece koja su naposljetku ostvarila snove svojih roditelja kako bi osvetila njihovo ljubavno razočaranje. To je priča o dječaku melankoličnom jer je odrastao u zemlji koja se ubila, jer su ga odgojili roditelji deprimirani neuspjehom svoga braka. To je priča o smrti velike kultivirane buržoazije iz provincije i o ne- stajanju vrijednosti starog viteškog plemstva. To je priča o zemlji koja je uspjela izgubiti dva rata uvjeravajući da ih je dobila, a potom i izgubiti svoje kolonijalno carstvo praveći se da to ni po čemu ne mijenja njezinu važnost.

To je priča o jednoj novoj humanosti, ili o tome kako su katolici mo- narhisti postali mondijalizirani kapitalisti.

To je život koji sam proživio: francuski roman.

Sve jednostavno vrhunsko. Tim više nego osobnim djelom dobili smo zaista veličanstven roman o smislu koji se pridaje vlastitu životu i o težini svojih djetinjih snova. Istodobno za- nosnim i muzikalnim stilom, pisac kao da nam šapuće na uho, i potiče nas, poput dvojnika, brata, prijatelja, da se pomirimo s vlastitim djetinjstvom. Potresno.
LE MATIN

Petnaest godina života zapljuskuje ga žestinom plime što nadire na Mont-Saint-Michel, nadahnjujući ga na najljepše stranice dosad: precizne, stidljive, stilizirane, ironične, potresne.
L’HEBDO

Beigbeder se napokon ostavio svojih razmetljivih navika i vragolija melankoličnog veseljaka i izručio nam taj dirljivi roman, dirljiv zato što je neposredan i iz pera ranjiva čovjeka. A tu smo ga čekali.
LE FIGARO

... autor gradi uvjerljivu intimističku priču, često ganutljivu, koja stranicu za stranicom dobiva na intenzivnosti i uvjerljivoj snazi, stvarajući – osobito govoreći o odnosu s bratom te još više o životnom putu njegovih roditelja – trenutke lijepe i inteligentne ozbiljnosti.
TÉLÉRAMA

Ta knjiga krije predivne stranice... To što je izgubio na agresivnosti, dobio je na sofisticiranosti. Čak i u liričnosti... Duhovit kao i uvijek.
L’ExPRESS

Predstavljanje knjige Nikole Vončine 'Doba inovacija - Ljetopis hrvatske radiodrame od 1968.-1971.g.'

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb
poziva
na predstavljanje knjige

Nikole Vončine
'DOBA INOVACIJA
Ljetopis hrvatske radiodrame
od 1968. do 1971.'
(Biblioteka Hrvatski radio, Zagreb, 2008.)

O knjizi će govoriti:
dr. sc. Branimir Bošnjak, urednik knjige
dr. sc. Nikola Vončina, autor
Željka Turčinović, urednica Dramskog programa Hrvatskog radija

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

u DHK-u, u srijedu, 26. svibnja 2010. u 12 sati!

'Voci di donne della ex Jugoslavia'

ponedjeljak , 24.05.2010.

Početkom lipnja, u Italiji izlazi izbor iz pjesništva autorica s prostora bivše Jugoslavije.

Pjesme je na talijanski prevela Bojana Bratić.

Na ukupnih 85 stranica knjiga naslovljena 'Lo Specchio di Akkuaria - Collana di Poesia contemporanea: Voci di donne della ex Jugoslavia' donosi pjesništvo Dorte Jagić, Darije Žilić, Ane Brnardić, Antonije Novaković, Dubravke Đurić, Marije Andrijašević i Radmile Lazić.

Slovenski pisci u Zagrebu

- utorak, 25.05. 2010. u 20 sati, u Knjižnici B. Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, -
- srijeda, 26. 05.2010. u 11 sati, na Filozofskom fakultetu, I.Lučića 3, Zagreb,

U razmjeni pisaca između HDP-a i Društva slovenskih pisateljev nastupit će slovenski pisci mlađe i srednje generacije
pjesnik i publicist Esad Babačič,
pjesnik i kritičar Zoran Pevec,
prozna spisateljica i prevoditeljica Lili Potpara
i pjesnik, esejist, filozof i prevoditelj Primož Repar .

Moderatori Ivana Latković i Zvonko Kovač.

Dobrodošli!

Povijest se ponavlja...

Broj naslova koji se bore za Vjesnikovu književnu nagradu »Ivan Goran Kovačić« smanjen je na šest (tri romana i tri knjige eseja) na trećem sastanku Vjesnikova žirija koji je održan u petak. Žiri u sastavu Velimir Visković (predsjednik), Branka Džebić, Helena Sablić Tomić, Andriana Škunca i Zdravko Zima dao je zeleno svjetlo romanima »Polusan« Ratka Cvetnića, »April u Berlinu« Daše Drndić, »Unterstadt« Ivane Šojat Kuči te knjigama eseja »Uljanice i duhovi« Zorana Kravara, »Autotopografija« Aleksandra Flakera te »Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi« Dinka Telećana.

Velimir Visković predsjednik je žirija a knjiga eseja Zorana Kravara ''Uljanice i duhovi'' objavljena je u Profilovoj biblioteci koju uređuje upravo V.V., te edicija nosi naziv Velimir Visković bira za vas...

Predstavljanje knjige Mirka Tomasovića “Qual e colui che forse di Croazia…“

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića, 7/I, Zagreb

poziva na
predstavljanje knjige
Mirka Tomasovića
“Qual e colui che forse di Croazia…“
(Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2010.)
Dante, Paradiso, XXXI., 103-108
(Romanističke studije i eseji)

Govorit će:
Mate Ganza
Marko Grčić
akademik Zvonimir Mrkonjić
akademik Mirko Tomasović

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

u DHK-u, u utorak, 25. svibnja 2010. u 12 sati!

Novi "Rukopisi 33"

nedjelja , 23.05.2010.

Iz tiska su upravo izašli "Rukopisi 33" – Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora eks-Ju koji objavljuje pančevački Dom omladine. Ove godine na natječaj je radove poslalo oko sto dvadeset autora, najviše iz Srbije i Hrvatske, a zatim i iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Crne Gore. Natječaj je trajao do 10. veljače, a nakon toga su urednice, Jasmina Topić i Ana Ristović, odabrale 39 autora.
Uvršteni autori iz Srbije: Uroš Pajović, Ivana Milenković, Tamara Ćurčić, Nadija Rebronja, Milena Ilić, Ana Vučković, Damir Nedić, Maja Korolija, Jasmina Jovanović, Đorđe Đurica, Ana Zekonja, Nemanja Radovanović, Katarina Jovičić, Mirko Jovanović, Sonja Buić, Slađana Šimrak, Miljana Miletić, Uroš Bralušić, Ivana Maksić i Natalija Ž. Živković. Autori iz Slovenije su Janja Šmid i Lucija Mlinarič, a iz Makedonije Ivan Šopov, Mitko Gogov i Jasmina Runevska. Iz BiH uvršteni su: Elna Kurtović, Armin Huseinović, Ena Bajić, Enela Karić i Đorđe Krajišnik, a iz Hrvatske Iva Pejković, Nino Kovačić, Marko Gregur, Vinko Drača, Tihana Gambiraža, Ana Kodrić i Ana Zupčić. Jedini autor iz Crne Gore ove godine je Vladimir Đurišić.

,,Rukopisi" izlaze od 1976. godine kada su predstavljali zbornik poezije mladih Pančevaca, a od 1989. postaju jugoslovenski odnosno eks-jugoslovenski zbornik. Danas predstavljaju jedno od rijetkih izdanja gdje se mladi autori mogu susresti sa svojim kolegama iz susjednih država i objaviti poeziju i kratku prozu.
Radionica s autorima i promocija ovogodišnjih ,,Rukopisa" bit će održana 28. svibnja u ,,Studiju 21" Doma omladine Pančevo u Pančevu (Dimitrija Tucovića 2).

Izvor: Knjizevnost.org

INTERVJU: Petar Gudelj

U nas je gotovo normalno da književnici, osobito pjesnici, zavređuju biti poznati, a nisu. Ili su malo poznati jer nisu na pravi način prepoznati. Među takvima je i iznimni pjesnik Petar Gudelj, čija je poetika među mnoštvom posebna, samonikla. Izrasla iz zavičaja, Podbiokovlja i Imotske krajine, ostala je od mnogih neprepoznata ili je proglašena ruralnom, umjetnički nezanimljivom i suvišnom. Njegovo traženje i pronalaženje smisla i dubine čovječjega bitka i bića za mnoge naše kritičarske „veličine“ još je neprihvatljiva činjenica u koju se od straha ne usude ni zaviriti. Jer im nije do Gudeljeve poetike, jer je ne razumiju, smišljeno i druge udaljavaju od svih koji bi je mogli prepoznati i razumjeti.

Sve to kao i posljednja knjiga pjesama 'Duša tilu' bili su povod razgovoru s Gudeljom kojega možete čitati na ovome linku

4. izložba književnih prijevoda članova/ica DHKP-a i Okrugli stol

subota , 22.05.2010.

DHKP i ove godine organizira izložbu književnih prijevoda članova i članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca objavljenih tijekom 2009. i 2010. godine. Ovogodišnja, 4.po redu izložba biti će postavljena u izlozima Knjižnice Bogdana Ogrizovića i Medijateke Francuskog instituta, Preradovićeva 5. Otvorenje izložbe bit će upriličeno u Medijateci Francuskog instituta 24. svibnja 2010. u 18 sati, a izložba će se moći pogledati do 1. lipnja 2010.

Okrugli stol pod naslovom Vrhovi svjetske književnosti i vrhovi hrvatskog prevodilaštva održat će se 28. svibnja 2010. u 18 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Na ovom okruglom stolu, na koji su pozvani sudionici Dalibor Blažina, Iva Grgić Maroević, Tatjana Jukić, Irena Lukšić, Sead Muhamedagić, Božidar Petrač i Josip Užarević, željeli bismo propitati mjesto i ulogu biblioteke kao što je to (bila) Vrhovi svjetske književnosti u odupiranju isključivo tržišnoj regulaciji položaja knjige s djelima klasika, zatim promotriti koliko je kvalitete u deset godina svojega postojanja ova biblioteka donijela na planu književnih prijevoda, koje je klasike prvi put predstavila te ima li za takve ili slične biblioteke još mogućnosti opstanka u hrvatskim uvjetima.

Dobrodošli!

INTERVJU: Dacia Maraini

Povodom izlaska hrvatskog izdanja njezina romana 'Vlak posljednje noći' , poznata talijanska književnica Dacia Maraini je gostovala na Zagrebačkom sajmu knjiga.

Intervju s autoricom čitajte na ovome linku

Završen Međunarodni susret izdavača

petak , 21.05.2010.

Podjelom nagrada nagrađenim autorima, prevoditeljima i izdavačima u nedjelju, 16. svibnja, završen je u Pazinu dvodnevni, 14. po redu Međunarodni susret izdavača "Put u središte Europe".
Organizator je bio pazinsko Pučko otvoreno učilište, a pokrovitelji Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Pazin.
Među ostalim nagradama, jednomjesečni boravak u Grazu dobila je naša autorica, književnica i prevoditeljica Dorta Jagić za lanjsku zbirku priča «Kičma» i uspješan prevoditeljski rad s njemačkog
jezika.

Više o susretu pročitajte ovdje

Dvanaestoro hrvatskih pjesnika predstavljeno u Parizu

19. svibnja 2010. održalo se predstavljanje međunarodnog projekta separata časopisa 'Autre Sud' i 'Europskog glasnika' u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Parizu.
Sudjelovali su : Gordana Benić, Dražen Katunarić, Zvonimir Mrkonjić i Andriana Škunca.
Tijekom 2009. godine, zahvaljujući potpori Ministarstva kulture realiziran je projekt međunarodne suradnje izdavanja paralelne publikacije separata časopisa u obliku knjige, na francuskom i hrvatskom jeziku , dogovoren između Yvesa Broussarda, Gerarda Bluaa, urednika , direktora časopisa «Autre sud» i Dražena Katunarića, glavnog urednika časopisa «Europski glasnik». Riječ je izboru dvanaestoro hrvatskih pjesnika (S. Mihalić, V. Gotovac, D. Dragojević, Z. Mrkonjić, Lj. Mifka, L. Paljetak, A. Škunca, G. Benić, D. Katunarić, A. Žagar, H. Pejaković, D. Rešicki) koji su prevedeni i izdani na francuskom jeziku u okviru separata zajedno s dvanaestoro francuskih pjesnika ( : Alhau, G. Blua, Y. Broussard, M. Cosem, P. Dhainaut, D. Leuwers, J. Lovichi, B. Mahzo, J. Poncet, F. Temple, J-M. Tixier, A. Ughetto) kao što su francuski pjesnici izdati na hrvatskom jeziku. Časopis «Autre sud» izdao je hrvatske i francuske pjesnike na francuskom jeziku, a paralelno «Europski glasnik» na hrvatskom. Ta publikacija sadrži sveukupno izbor od dvadeset četiri pjesnika, zajedno s uvodom, fotografijama svakog pjesnika te bio-biliografsku bilješku o njemu na jednoj stranici, a dizajnirana je kao knjiga koja na naslovnoj stranici nosi logo časopisa. Izbor hrvatskih pjesnika i uvod za tu publikaciju napravila je danas pokojna dr. Tea Benčić Rimay, a izbor francuskih Gerard Blua. Veličina separata časopisa-knjige iznosi dvjestotinjak stranica s obzirom da je svaki pjesnik zastupljen sa sedam-osam pjesama. Prijevode francuskih pjesnika na hrvatski osigurala je Marija Bašić, dok je teži zadatak prevođenja hrvatskih pjesnika na francuski uspješno napravila Brankica Radić. Nakon obostranog zadovoljstva sadržajem i izgledom dviju knjiga, s francuske je strane pokrenuta inicijativa dvostruke promocije i javne prezentacije tih dviju knjiga u prisutnosti nekoliko pjesnika i priređivača - prvo predstavljanje u veleposlanstvu Republike Francuske u Parizu (projekt vodi gospodja Jasna Mileta) 19. svibnja 2010, a drugo u francuskom veleposlanstvu u Zagrebu (datum još nije određen). S obzirom da je hrvatska književnost, a pogotovu poezija slabo poznata u Francuskoj, zbog nedostataka prijevoda, projekt ove vrste dobra je prilika da se taj zatvoreni obzor proširi, a glas o ovoj vrijednoj publikaciji proširi dalje.

Hrvatski i njemački pjesnici u Booksi

Danas će se u Booksi , u 19:30 sati predstaviti knjige 'Bubanj pod kožom' (četvero njemačkih pjesnika) i 'Konzert für das Eis' (šestero hrvatskih pjesnika u prijevodu šestero njemačkih pjesnika).

U programu nastupaju njemački pjesnici Urs Allemann, Arnfrid Astel, Ann Cotten i Hans Thill, koordinatorica programa i prevoditeljica Alida Bremer, regionalna gošća Maja Vidmar iz Slovenije te hrvatski pjesnici Tomica Bajsić, Ivana Simić Bodrožić, Branko Čegec, Zvonko Maković, Delimir Rešicki i Tvrtko Vuković.

U nedjelju gosti odlaze u Split gdje će u ponedjeljak u 19.00 nastupiti u dvorani Književnog kruga Split, Ispod ure 3.

Projekt je ostvaren u suradnji:
Goranovo proljeće/SKUD Ivan Goran Kovačić
Poesie der Nachbarn/Künstlerhaus Edenkoben
Ministarstvo kulture RH
Klub Booksa
Udruga KURS (Split)
Centar za knjigu
Hrvatski P.E.N. centar

Moja nova kritika u 'Vijencu'

četvrtak , 20.05.2010.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana 'Afrikanac'
nobelovca J.M.G.Le Clezioa

Novi 'Vijenac još donosi:

- temat 'Filmski život književnih djela' sa opširnim tekstom Tomislava Šakića i razgovorima sa Goranom Tribusonom, Pavlom Pavličićem i Matom Matišićem
- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Vesne Hlavaček 'Tebi'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Unterstadt' Ivane Šojat-Kuči
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - pleonazam i epitet'
- tekst Ane Stanić o knjizi Federica Garcie Lorce 'Riba, zvijezda i naočale'
- tekst Marije Perice o knjizi 'Progonitelj i druge priče' Julia Cortazara
- tekst Tonka Maroevića 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Višnje Pentić o knjizi Jamesa Wooda 'Proza na djelu'
- poezija Mire Glavurtića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Rezidencijalni program "Marko Marulić"

Pokretanjem rezidencijalnog programa „Marko Marulić“ i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti suvremenim europskim autorima i prevoditeljima bolje upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom scenom.

Uz partnere u projektu: Grad Split, Ministarstvo Kulture RH i Traduki, Udruga Kurs je osigurala stipendije za autore i prevodioce u 2010. godini i smještaj u srcu starog grada .
Pisac u gostima koristi vrijeme stipendije za svoj rad, a pored toga će imati predstavljanja i upoznavanja s kulturnim životom Splita. U periodu boravka organiziraju se čitanja i sudjelovanja na tribinama u gradskoj knjižnici, školama i literarnim radionicama.

Stipendija uključuje organizirani smještaj u opremljenom stanu u centru grada u trajanju od četiri tjedna i pokrivanje troškova boravka u iznosu od 800 Eura.

Termini boravka: travanj, svibanj, rujan, listopad, studeni u 2010. godini
Termin boravka u maju mjesecu je od 27. maja do 27. lipnja 2010 godine.

Pozivaju se književnici i prevoditelji iz centralne i jugoistočne Europe, da se do 15.rujna 2010 prijave za sudjelovanje putem Natječaja za književne stipendije.

Prijava mora sadržavati:

1. curriculum vitae (na hrvatskom, engleskom ili njemačkom)
2. puna adresa (kontakt telefon i e-mail adresa)
3. popis objavljenih djela
4. kratak opis planova rada u Splitu
5. pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca

Aplikacije poslati na: Udruga KURS, A. Mihanovića 27, 21000 Split, Hrvatskaili na e-mail adresu: info@kurs.hr, www.kurs.hr.
Prijave će zaprimiti Odbor za dodjelu stipendije, te izvijestiti kandidate o izabranim autorima

Moj razgovor sa Julijanom Adamović

srijeda , 19.05.2010.

Vukovarska spisateljica Julijana Adamović, u razgovoru koji sam s njom vodio za portal Moderna Vremena Info, govori o svojim knjigama, recepciji svoje proze, nagradi Kiklop koju je dobila za svoju debitanstku knjigu ''Kako su nas ukrali Ciganima'' i nedavnoj optužbi "za korupciju" objavljenoj u Novom listu, ''ženskom pismu'', te odnosu izdavača prema autorima.

Intervju čitajte na ovome linku

Opet ja na HRT-u!!! (vol.56.)

TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: VESNA SOLAR, SANJA BESLAĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
TEMA: PROZA IVANE ŠOJAT KUČI, VLADISLAVA BAJCA I VEDRANE RUDAN
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 22.5.2010.
OD: 16 sati

Šutnja i prešućivanje misli i osjećaja glavna je značajka sudbine četiriju generacija žena o kojima pripovijeda roman „Unterstadt“ Ivane Šojat Kuči, u izdanju Frakture, a prikazuje ga Vesna Solar.

Sanja Beslać prikazuje roman „Hamam Balknaija“ Vladislava Bajca, u izdanju Frakture. U romanu se prepleću priča o jednoj povijesnoj ličnosti – Mehmed paši Sokoloviću i zapisi o autorovim susretima sa suvremenicima, a tema je romana – identitet pojedinca.

O romanu „Dabogda te majka rodila“ Vedrane Rudan, u izdanju VBZ-a i Večernjeg lista, piše Božidar Alajbegović.

Uredila Gordana Crnković

PROMOCIJA: Ivo Kalinski : 'Nemir podvornika Szerbe'

Knjižnice Sesvete
pozivaju nas
na predstavljanje
nove pjesničke zbirke

IVE KALINSKOGA
'Nemir podvornika Szerbe'

Sudjeluju:
mr. sc. Božica Pažur - urednica
dr. sc. Ivo Kalinski - autor
Ivan Babić - voditelj tribine

u Knjižnici Sesvete, Trg D. Domjanića 6,
u četvrtak, 20. 05. 2010. u 18,30 sati

Skup u povodu 70.obljetnice rođenja Vjerana Zuppe

utorak , 18.05.2010.

Srijeda, 19. svibnja 2010. u 11 sati,
Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb,

skup u povodu 70. obljetnice rođenja
VJERANA ZUPPE

Sudjeluju:
- Velimir Visković: Uvodna riječ
- Žarko Paić: Intelektualac i konstelacije
- Nataša Govedić: Suvereni stranac ili teorija subjektivnosti
- Nadežda Čačinovič: Portret teoretičara u mladosti
- Milan Mirić: Zuppa i Razlog
- Nenad Popović: Godine u Grafičkom zavodu Hrvatske
- Sibila Petlevski: Uvođenje pojma dramatologija: pohvalnica Zuppi
- Ante Armanini: Nietzsche, Souriau i dramatologija
- Ana Prolić Kragić: Situacija u situaciji
- Dubravka Crnojević Carić: Subjekt i Drugi
- Ljiljana Filipović: Subjekt teatra, teatar subjekta
- Goran Sergej Pristaš: Od svijeta i teatra
- Snježana Banović: Teorijska konceptualizacija studija dramaturgije
- Tomislav Brlek: Zuppina kritika pjesništva
- Tonko Maroević: Zuppa i poezija
- Vinko Brešić: Časopisi Vjerana Zuppe
- Boris Senker: Zuppa itd.
- Željko Ivanjek: Zuppa i intelektualno odrastanje moje generacije

Predstavljanje knjige 'Trenutak proze, hrvatska kratka priča'

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

RTD D.O.O. Zadar – “Zadarski List“
i Nakladnička kuća “Znanje“
imaju čast pozvati Vas na
predstavljanje knjige

'TRENUTAK PROZE
Hrvatska kratka priča'

Pozdravne riječi:
Damir Maričić, direktor “Zadarskog lista“
Tomislav Vintar, predsjednik Uprave nakladničke kuće “Znanje“
Davor Uskoković, glavni urednik „Znanja“
Nives Gajdobranski, urednica knjige

O knjizi će govoriti:
dr. sc. Lidija Dujić
prof. dr. sc. Stjepan Malović

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Glazbeni ugođaj:
Skladatelj Darko Hajsek odsvirat će kompoziciju
koju je posebno posvetio Planinama Petra Zoranića.

u DHK-u, u utorak, 18. svibnja 2010. u 12 sati!

Natječaj časopisa 'Ulaznica' za neobjavljene priče, pjesme i eseje

ponedjeljak , 17.05.2010.

Časopis 'Ulaznica' objavljuje

Književni konkurs
Ulaznica 2010
za NEOBJAVLJENE priče, pesme i eseje

Pravo učešća na književnom konkursu Ulaznica 2010. imaju svi autori koji pišu na bhsc jezicima.
Radovi se primaju do 15. septembra 2010. godine na adresu Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“, Trg slobode 2, 23000 Zrenjanin, Srbija sa naznakom: za Konkurs Ulaznica 2010.

Otkucani ili odštampani radovi potpisuju se šifrom, a rešenje šifre sa podacima, brojem telefona, adresom i e-mail adresom autora šalje se u posebnoj koverti koji se prilaže uz radove. Očekuje se da stigne najviše do 5 pesama, 3 priče i 3 eseja. Rukopise slati u tri primerka. Rukopisi se ne vraćaju.

Odluku o nagradama koje se sastoje od novčanog iznosa, diplome i objavljivanja u posebnom broju časopisa Ulaznica doneće žiri koji će imenovati redakcija časopisa. Proglašenje dobitnika i uručenje nagrada obaviće se na završnoj svečanosti u Gradskoj narodnoj biblioteci „Žarko Zrenjanin“, u Zrenjaninu u petak, 17. decembra 2010. godine. Tom prilikom biće promovisan broj Ulaznice u kojem će biti objavljeni nagrađeni radovi.

Za bliže obaveštenja obratite se na telefon +38123566210 ili na e-mail adresu ulaznica@zrbiblio.org

Redakcija časopisa ULAZNICA

Predstavljanje romana "Empedoklova cipela" Vjačeslava Kuprijanova

Edicije Božičević nas pozivaju na predstavljanje romana 'Empedoklova cipela' poznatog ruskog književnika Vjačeslava Kuprijanova u prijevodu Žarka Milenića.

Predstavljanje će se održati u utorak, 18. svibnja 2010. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, s početkom u 13 sati.

O knjizi će govoriti:
Jadranka Brnčić, urednica
i Vjačeslav Kuprijanov, autor

Predstavljanje će voditi Sanja Mahalec, prof.

Prevoditelj Žarko Milenić o knjizi kaže:

Vjačeslav Kuprijanov, najprevođeniji živi ruski pjesnik, usporedo piše i prozu (priče, romane i eseje) koja je nepravedno ostala u sjeni njegovog značajnog književnog opusa.
Nakon što sam preveo desetak pjesama Kuprijanova mislio sam da će prevođenje njegovog romana biti lakši zadatak. Prevario sam se. Kuprijanov piše prozu na isti način kao što piše poeziju. Njegova je proza suptilna, slojevita, refleksivna, on i te kako vodi računa o svakoj rečenici. Za mene je prevođenje ovog romana bio do sada najteži prevodilački zadatak s ruskog, nakon čega sam bio teško odahnuo, no bio sam zadovoljan što će i hrvatski čitatelji, nakon njemačkih moći čitati prijevod ovog sjajnog romana.
Kuprijanov u svom romanu "Empedoklova cipela" izvrsno povezuje poeziju, esej i prozu, on je u njemu ironičan, duhovit i mudar u najboljoj mjeri. Ovaj roman bi mogao biti, da je preveden na engleski, izvrsna ilustracija za studiju Davida Lodga "Načini modernog pisanja".
Iz ovog romana vidimo kako je Kuprijanov izvrstan poznavatelj ruske i svjetske književnosti, poznavatelj znanosti ali i obrazaca znanstvene fantastike, i stripa i još mnogo toga.
Pred nama je roman koji nas tjera da se zamislimo, roman koji traži da mu se opet vraćamo.
"Empedoklova cipela" je i satirični roman, a njegov glavni (anti)junak Pomereščenskij, pisac grandoman, zaslužuje da ga se uzme kao prototip književnog lika kakvi su, primjerice, Ostap Bender Iljfa i Petrova ili Ivan Čonkin Vladimira Vojnoviča. Kuprijanov je u svom romanu i sljedbenik Harmsa sa svojim anegdotalnim Pomereščenskim.
Nadam se da će nakon zbirke izabranih pjesama Kuprijanova u prijevodu Fikreta Cacana hrvatski čitatelji uživati u ovom nesvakidašnjem romanu.

Predstavljanje dviju zbirki pjesama Ivana Goluba

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

nas poziva na predstavljanje
dviju zbirki pjesama

Ivana Goluba
'Nasmijani Bog'
i 'Svjetlo i sjena'

Govorit će :
prof. dr. sc. Vinko Brešić
prof. dr. sc. Cvjetko Milanja
Marija Belošević
i autor

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

u DHK-u, u ponedjeljak, 17. svibnja 2010. u 12 sati!

Predstavljanje knjige Stjepa Martinovića 'Kap krvi s lovorova lista'

nedjelja , 16.05.2010.

Predstavljanje nove knjige Stjepa Martinovića: "Kap krvi s lovorova lista : Konavoske priče II", održat će se na Zagrebačkom sajmu knjiga, u ponedjeljak 17. svibnja 2010. u 12 sati.

Sudjeluju: Julijana Matanović, Borivoj Radaković, Nermina Husković i Stjepo Martinović.

Više o knjizi ovdje

Razgovor sa Živkom Prodanovićem

ponedjeljak, 17. 05. 2010. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

održat će se
razgovor sa Živkom Prodanovićem
(novinar na Radio Sljemenu, autor više knjiga poezije, te nagrađivanih znanstveno - fantastičnih pripovijesti i romana)

O njegovom književnom radu govorit će kritičar Tvrtko Klarić,
a pjesme će interpretirati spikerica Hrvatskog radija Rosanda Tometić.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić.

Razgovor o književnom prevodilaštvu

subota , 15.05.2010.

Mozaik knjiga
poziva nas na
razgovor o književnom prevodilaštvu
u dramskoj književnosti

povodom izlaska novih prijevoda
Moliere : 'Građanin plemić'/'Škrtac'
i Friedrich Schiller : 'Razbojnici'/'Maria Stuart'

Sudjeluju
Višnja Machiedo, Truda Stamać, Lidija Zazoli

ponedjeljak, 17.05. u Profil Megastoreu
s početkom u 17 sati

Rezultati natječaja 'Lapis Histriae 2010.'

U Rijeci, u nakladničkoj kući EDIT – Ente giornalistico editoriale , u petak 7. svibnja sastao se žiri Međunarodnog književnog natječaja za kratku prozu LAPIS HISTRIAE 2010: dr. sc. Elis Deghenghi Olujić (izv. profesor talijanske književnosti na Odjelu za studij na talijanskom jeziku Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), Nataša Petrinjak (kulturologinja iz Rijeke) i dr. sc. Marcello Potocco (docent na Odjelu za slovenistiku Fakulteta za humanističke studije Sveučilišta u Kopru). Natječaj je po peti put raspisan u okviru Međunarodnih pograničnih susreta FORUM TOMIZZA, koji će se ove godine održati od 26. do 29. 5. u Kopru, Trstu i Umagu. Tema natječaja bila je Status quo... vadis? - Perspektive (multi)kulturalnog aktivizma/Što ostaje nakon što se svjetla pozornice ugase?

Šest je kratkih priča u finalu: 'Predskazanje' Slobodana Bubnjevića (Pančevo), 'Gradsko kazneno' Jelene Đokić (Beograd), 'Svijet u ruševinama' Franje Janeša (Zagreb), 'Enaindvajseto nadstropje' Mihe Mazzinija (Ljubljana), 'Vrijeme koje nestaje' Zorana Pilića (Zagreb), 'Sei incontri sui monti dietro casa' Maria Schiavata (Rijeka).

Osim ovih tekstova, za knjigu Lapis Histriae 2010 koja će se pojaviti krajem godine u izdanju Gradska knjižnice Umag odabrano je još sljedećih šest priča: 'Opus magnum' Igora Grbića (Pula), A'na Martovšek trči posljednji krug' Bojana Krivokapića (Novi Sad), 'La custode: necrologio per un teatro in tre tempi' Sarah Zuhre Lukanić (Rim), 'Jezici, riječi' Sanje Pilić (Zagreb), 'Labirint' Zorana Tomića (Zagreb), 'Prozna madrigalkinja' Gordane Vlajić (Pančevo).

U konkurenciji je bilo 79 tekstova. Od jezika, zastupljeni su bili: hrvatski (38), srpski (19), slovenski (14), talijanski (6), bosanski (2). Najzastupljeniji gradovi i regije su: Zagreb (14), Ljubljana (7), Beograd (5); odnosno Istra (11) i Vojvodina (8).
Proglašenje pobjednika je u Umagu 28. 5. na '11. Forumu Tomizza'.
Nagrađeni dobiva 1.000,00 eura (koje donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o.) i artefakt kipara Ljube de Karine.

Šesti broj 'Ubiqa'

Iz tiska je izišao novi, šesti broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku Ubiq , koji donosi 11 novih kratkih priča i novela domaćih pisaca spekulativne fikcije - znanstvene fantastike, fantasyja, horora i njihovih žanrovskih hibrida. Među prozaicima koji predstavljaju svoje priče su Darko Macan, Milena Benini, Veronika Santo i Dario Rukavina, a svojom rijetku žanrovsku priču predstavlja i ugledni suvremeni hrvatski pisac Milko Valent. U prilozima za povijest hrvatske znanstvene fa
ntastike Ubiq 6 donosi pretisak Prologa Dugog Nosa Marina Držića s popratnom studijom o Prologu kao protoznanstvenofantastičnom tekstu, studije o cyberpunk filmu i Metropolisu, te pregled španjolske znanstvene fantastike iz pera Juliana Dieza.

Ubiq 6/2010.
Glavni urednici: Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak

Sadržaj:

NOVELE:
Milena Benini: Opera za tri ruke
Dario Rukavina: Školice, djevojčice
Ed Barol: Čovjek zvan tišina
Veronika Santo: Veliko more
Gordana Kokanović-Krušelj: Bestijarij (pet ljubavnih
komada)
Josip Ergović: Bizarna lucida polusna
Katarina Brbora: Starozavjetna
Marko Marciuš: Obred subotnjeg sastanka
Darko Macan: Bludnici
Danijel Bogdanović: Domaćica, jaje i ponorne zavrzlame
Milko Valent: Planet nezaposlenih = groblje gubitnika

Povijest hrvatske znanstvene fantastike
Marin Držić: Prolog Dugog Nosa (iz komedije Dundo Maroje)
Tomislav Šakić: Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti

Kritička praksa
Dejan D. Marković: Cyberpunk film – napuštanje 20. veka
Julian Diez: Španjolska znanstvena fantastika u 20. stoljeću
Ivana Krajačić: Znanstvena fantastika i Metropolis Fritza Langa

Bibliografski prilozi
Aleksandar Žiljak: Bibliografija hrvatske znanstvenofantastične novele i
kratke priče za 2008. i 2009. godinu

11 polufinalista za nagradu roman@tportal.hr

petak , 14.05.2010.

Žiri književne nagrade roman@tportal.hr odabrao je naslove koji ulaze u polufinale izbora za najbolji hrvatski roman objavljen u prošloj godini.

O kojih se 11 polufinalista radi saznajte ovdje

I ne kokodačite odmah, Jergovićeve Volge nema jer ju izdavač nije ni nomonirao. Pretpostavljam iz razloga što autor smatra da se radi o noveli, a ovo je natječaj za roman.

Nagradu, po meni, zaslužuje Tomislav Zajec.

Inače, sramotno je da na tportalu još uvijek nema književnih kritika. A njima je navodno jako stalo do književnosti, pa zato i dodijeljuju ovu nagradu...

No, nema književnih kritika ni kod njihovih najvećih konkurenata, na portalima net.hr i index.hr, ali oni ni ne fingiraju brigu za kulturu i književnost...

NOVO: Stjepo Martinović - 'Kap krvi s lovorova lista' (Hena com, 2010.)

Stjepo Martinović
'Kap krvi s lovorova lista'
izd. Hena com
meki uvez s klapnom
312 stranica
format: 14 x 21,5 cm
cijena 125 kn

Riječ izdavača

Novih dvanaest mediteranskih storija iz pera Stjepa Martinovića – književnih slika južnodalmatinskoga, dubrovačkog i konavoskog podneblja, vremenski protegnutih od antike do 21. stoljeća – nose osebujan zajednički nazivnik: iskustveno-vrijednosni i mentalitetski ambijent u kojem njihovi protagonisti žive svoje neponovljive i, u isti mah, arhetipske živote. Bilo da je riječ o propovjedniku trihotomije – hereze što, političkom manipulacijom, postaje ideologijom posljednje pobune Ilira protiv rimske vlasti u Dalmaciji – ili emigrantu iz druge polovice 20. stoljeća, njihov je sudbinski kod zajednički: riječ je o usudu koji istodobno nadahnjuje i fatalistički usmjerava, sputava svojim nepremostivim međama i oslobađa kreaciju kao odgovor na nevolju, prokletstvo, smrt samu... Stoga su Martinovićeve priče – koliko god im jezik i stil bili namjerno prilagođeni auri vremena u kojem se zbivaju – besprijekorno moderne, itekako čitljive u suvremenom kontekstu dilema pojedinaca i zajednica u svijetu posijanu ultimativnim kušnjama. U ime nas današnjih, a ne zaboravljenih sudionika kontroverznih zbivanja u dalekomu 17. stoljeću, njegov gospar Domenico Sorgo – razočaran neuspjelim hodočašćem u Santiago de Compostela – priznaje: „... kao da me Bog kaznio što sam se bahatio... otišao onamo kamo me On nije slao, preuzevši misiju u koju me On nije uputio. Nikakva ganuća, ni najmanjeg drhtaja u biću... kao da sam, poput jedva zainteresirana namjernika, zašao u hram nekakve posve mi strane vjere, a ne u svetište što mi se... godinama dok sam o njemu razmišljao i ne sluteći da će se jednom stvoriti razlozi da budem morao onamo... činilo poput točke u kojoj jadno ovozemaljsko čeljade obasjava svjetlost vrhunaravne istine, gdje se na hodočasnika slijeva slap spoznaje, gdje mu Svevišnji pruža prst kao Adamu na Michelangelovoj fresci Stvaranje čovjeka...“ Ovih dvanaest storija hommage su upravo Vječnom Mediterancu, homo prudensu i homo ludensu, tvorcu posve osebujne priče posve osobita dijela univerzuma, koji redovito ostaje bez orijentira u svijetu što ga sâm stvara od pradavnog praskozorja svoje civilizacije.

Stjepo Martinović (Duba Konavoska, 1945.), po obrazovanju filolog i politolog, a po vokaciji (i dvjema trećinama radne biografije) novinar, dugogodišnji reporter, komentator i urednik u izdanjima nekadašnje Vjesnikove kuće, beletristike se latio tek u ranima (svojim) šezdesetim – da ne bi, kako sâm objašnjava utjecanje Kaliopi i Polihimniji, nezabilježene ostale stotine priča što ih je čuo ili na druge načine o njima doznao, a koje je desetljećima “nosio u glavi” da bi im jednom (možda) podario pisano ruho. Već prvom zbirkom pripovjedaka Oči svete Lucije Martinović je – kako stoji u obrazloženju nagrade „Slavić“ za 2009. godinu – podigao literarni spomenik ljudima i regiji iz koje potječe, afirmirao slojevitost i kompleksnost konavoskog ambijenta... ispisavši iznimno vrijedan literarni prvijenac. Kap krvi s lovorova lista treći je njegov naslov – nakon prvih sedam “konavoskih priča” i romana Okovani snima – kojim autor ispisuje svojevrsnu dužničku poslanicu onima od kojih je zapisane i interpretirane priče čuo i koji su mu prenijeli strast prema (jednako izgovorenoj i napisanoj) mediteranskoj storiji u kojoj se prelamaju vječni srazovi erosa i tanatosa.

'Književni petak' : udruga Brutal

Na ovotjednom će Književnom petku biti predstavjen "Brutal". Riječ je o udruzi za promicanje kulture i umjetnosti, koju su 2005. godine osnovali Silvestar Vrljić, Ivan Šamija i Leonardo Kovačević. Jedan od prvih ciljeva udruge je povezivanje mlađe hrvatske pjesničke scene s inozemnom, što udruga ostvaruje projektom Međunarodnog festivala suvremene poezije, koji se održava jednom godišnje. O spomenutoj će udruzi govoriti Silvestar Vrljić, Ivan Šamija te voditelj Književnog petka Boris Perić.

Tribina će se održati 14. svibnja s početkom u 20 sati, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Pisci na netu

četvrtak , 13.05.2010.

Malobrojni hrvatski pisci mogu se pohvaliti vlastitim internetskim stranicama.

Koja naša književnica ima ponajbolji sajt saznajte u mom tekstu na ovome linku

NOVO: Zdravko Malić - 'Prema Krleži : (članci / rasprave, zapisi ...)' (Hrvatsko filološko društvo, 2010.)

Zdravko Malić
'Prema Krleži : (članci / rasprave, zapisi ...)'
Hrvatsko filološko društvo
10/2009.
168 str. , meki uvez
ISBN 978-953-296-014-3
cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača

Sažetak Malićevog trajnog zanimanja za život i djelo hrvatskog književnog velikana Miroslava Krleže. Uz svoju osnovnu polonističku djelatnost i privatnu književničko-prevodilačku aktivnost Zdravko Malić (1933.-1997.), najznačajniji hrvatski polonist XX stoljeća, bavio se cijeli život i Krležom.

O Krležu je Malić omjeravao svoje životne, ideološke i političke stavove i postupke, o njemu je namjeravao napisati i monografiju, a ova je knjiga autorov pogled na građu koju je skupio i zaključke koji su mu se nametnuli.

Publikacija se sastoji od tri dijela: u prvome, naslovljenome "Članci i rasprave", skupljeni su radovi koji s raznih aspekata tematiziraju Krležin "Banket u Blitvi" i "Balade Petrice Kerempuha" te ih smještaju u širi europski kontekst.

U drugome dijelu, koji nosi naslov "Dodatak", nalaze se dva kraća teksta o Krleži kao misliocu i zapisi iz radnih bilježnica koji Krležina djela dovode u vezu s najvažnijim svjetskim pojavama XX stoljeća.

Treći dio pak prezentira razgovor o Krleži s poljskim kroatistom Janom Wierzbickim.

Na kraju je pogovor priređivačice knjige, autorove supruge Dragice Malić.

Izvor : Moderna Vremana Info

Portret kritičara : Branko Maleš

četvrtak, 13.05.2010. u 13 sati,
u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb,

Portret kritičara: Branko Maleš
(Poetske strategije kraja 20. stoljeća, Lunapark, Zagreb 2009.)

Uz autora, govore Cvjetko Milanja i Ervin Jahić.

Gost 'Književnog salona': Rade Jarak

srijeda , 12.05.2010.

Na proljetni Književni salon SC-a, u četvrtak 13. svibnja u 20h, u goste nam dolazi samozatajni slikar medju piscima Rade Jarak. Dobitnik prošlogodišnje nagrade Jutranjeg lista za roman "Pustinje" predstavit će nam svoj novi uradak, roman “Tango: Studije o hrdjavo crvenom”.
Nikako ne propustite čuti kako se živi u Japanu, sto se radi u Buenos Airesu.
Kompozicija fikcije i života, proze i poezije, očekuje vas u prirodnom okružju slikara u Galeriji SC. Kao i uvijek, ulaz je besplatan!

Književni salon, uz potporu Kulture promjene, vodi i moderira Marko Pogačar.

Moj razgovor sa Strahimirom Primorcem

Strahimir Primorac od 1971.godine u Večernjem listu radi kao lektor i redaktor. Također, već se četiri desetljeća bavi i književnom kritikom, koju je objavljivao u brojnim časopisima, a trenutno u Vijencu objavljuje kritike domaće proze. Kako je Strahimir Primorac i urednik časopisa Most/The Bridge te član prosudbene komisije za nagradu VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman, u razgovoru koji sam s njim vodio za portal Moderna Vremena Info Strahimir Primorac, osim o stanju u hrvatskoj književnoj kritici, govori i o književnim nagradama, o sistemu po kojem žiri za VBZ-ovu nagradu odabire laureate, te o časopisu Most/The Bridge.

Intervju čitajte na ovome linku

Nomen est omen

utorak , 11.05.2010.

Za kulturni dodatak nedjeljnog Novog lista Davor Mandić je uredio temat o naslovima knjiga, koji je objavljen 09.05.2010. a osim Mandićeva opširnog teksta, sadrži i anketu u kojoj, o naslovima knjiga, govore Ivica Prtenjača, Darija Žilić, Damir Karakaš, Nela Milijić, Irena Lukšić, Marko Pogačar i moja malenkost.

Evo što sam na tu temu imao za reći:

Iako danas ono malo knjiga koje se uopće prodaju, ne prodaju njihovi naslovi već ime autora, naslov i dalje ostaje most između autora i čitatelja, obećanje nečega što nužno među koricama ne moramo naći, niti toga tamo mora biti, ali je naslov dobar ako nas ponuka na pomno
međukorično traganje, a knjiga je utoliko bolja ukoliko nas potakne na preimenovanje, pa joj dadnemo neki novi, svoj, intimni naslov, koji je takav samo iz nama znanih razloga, ali po kojemu je nastavljamo pamtiti, a nekad i preporučivati, na teške i uzaludne muke pritom sugovornika pri
tumaranju knjižarama i knjižnicama osuđujući. Loše knjige rijetko ostaju upamćene, osim možda po dobrom naslovu koji nije zaslužio tako lošu sadržinu i nevješta tvorca, a najuspjeliji su oni naslovi koji dožive parafraziranje, ali nažalost najčešće od strane onih koji pojma
nemaju što si to uzimaju za pravo u usta stavljati i svojom pljuvačkom začinjeno, iz istih prosipati (naravno, mahom su to političari, koji za Kunderu vjerojatno misle da je češki tenisač ali im "Nepodnošljiva lakoća postojanja" nepodnošljivo često iz neartikulirane gubice ispljuvavana biva). Naslov smije (a ako ima ambiciju biti dobar, onda i mora) biti enigmatičan, uz zrnce čarolije, a često je zapravo u službi mistifikacije, što mu nije mana, dapače, imenovatelju zbog tog slijedi naklon.
Uspjeli naslovi, hm, hm : "Dobro je, lijepo je", "Gdje se voda spaja s drugom vodom", "Inšallah, Madona, inšallah", "Sve što raste mora se
sastati", "Pisanje mlijekom", "Naivan. Super."...

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Novom listu, 09.05.2010.

Predstavljanje romana 'Sanjin' Mihaila Arcibaševa

ponedjeljak , 10.05.2010.

Disput i Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba
srdačno vas pozivaju na predstavljanje znamenitog romana
'Sanjin' ruskog pisca Mihaila Arcibaševa

u utorak, 11. svibnja 2010. u 17 sati na Zagrebačkom sajmu knjiga,
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb

Riječ je o djelu koje je svojedobno izazvalo niz sudskih procesa i osporavanja, ali i obožavanja i oponašanja diljem Europe. Ovo je prvi cjeloviti i necenzurirani prijevod na hrvatski jezik od 1907. godine, kad je roman prvi put publiciran.
O povijesti jednog od najvećeg književnog skandala XX. stoljeća i njegovoj inscenaciji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu govore:

teatrolog Boris Senker i prevoditeljica Irena Lukšić

RADIO - IGRA - Tena Štivičić: 'Dvije'

Hrvatski radio 3.program
10.05.2010. 18:00

RADIO - IGRA - Tena Štivičić: Dvije

Režija: STEPHANIE JAMNICKY

Njih dvije lutaju od partyja do partyja, gutaju ekstazije i smišljaju planove za budućnost. U jednom trenutku putevi im se susreću, a životne priče višestruko isprepliću. Da li slučajno ili je riječ o dobro smišljenom planu koji će krenuti u neočekivanom smjeru ostaje upitnim do samoga kraja ove najnovije drame mlade hrvatske spisateljice Tene Štivičić. "Dvije" su upečatljiva i gotovo dokumentaristički vjerna slika urbanog zagrebačkog miljea; slika blaziranosti i bezidejnosti, ispisana u živom govornom slengu generacije koja tek otkriva praznine i pukotine svijeta koji je okružuje.

Urednik: HRVOJE IVANKOVIĆ

Predstavljanje nove knjige Nikole Đuretića

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

pozivaju na predstavljanje
nove knjige
Nikole Đuretića
ZAVIČAJNI OBLOG
(zapisi, ogledi, feljtoni)(Naklada Đuretić, Zagreb, 2010.)

Sudjelovat će:
Tito Bilopavlović i autor

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

u DHK-u,
u srijedu, 12. svibnja 2010. u 12 sati!

Razmjena: srpski pisci u Zagrebu

nedjelja , 09.05.2010.

Ponedjeljak, 10. 05. 2010.
u 14 sati, Na FF-u, u Klubu studenata, I.Lučića 3, Zagreb;
u 20 sati, u Knjižnici B.Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb;
u razmjeni pisaca između HDP-a i Srpskog književnog društva
nastupaju:
aforističar Aleksandar Baljak, prozaik Goran Petrović
i srpsko – japanska pjesnikinja Kayoko Jamasaki Vukelić.
Moderator prof. Duško Marinković.

O autorima više ovdje

Predstavljanje romana Nicka Cavea 'Smrt Bunnya Munroa'

10. svibnja 2010. u 19h
u riječkoj knjižari RIBOOK

BORIS PERIĆ ugostiti će prevoditelja DENISA PERIČIĆA. Povod druženju je zadnji roman NICKA CAVEA „SMRT BUNNYA MUNROA“ u izdanju nakladničke kuće ŠARENI DUĆAN (naravno, Denisov prijevod).
Zanimljivost vezana uz ovu publikaciju je izlazak na anglofonskom i hrvatskom tržištu u isto vrijeme /svijetska premijera 100 na sat/.
Ovo je Caveova 4. knjiga /jedan roman - „I magarica ugledala anđela“ i dvije zbirke pjesama - „King Inki“ i „King Ink 2“, prevedene u Šarenom dućanu/ kojom je od strane književnih kritičara dobio otvoren prolaz u ozbiljne književne vode.
Nick Cave na našem području popularnost je stekao kao kultni rock glazbenik mračnog i buntovnog pogleda na svijet.
Roman o trgovačkom putniku koji od vrata do vrata prodaje kozmetičke proizvode. Bunny Munro je loš suprug i loš otac. Zbog njegove ovisnosti o seksu supruga će počiniti samoubojstvo. No niti nakon te tragedije on ne mijenja navike života.
Nastavak priče možete saznati u knjižari ako se odazovete pozivu.

Roklicer i Prtenjača zovu na kafenisanje

Pozivnica - citat: "Dragi prijatelji i neprijatelji, u nedjelju je na 'Kavi i kolačima' moj gost pisac i glumac Robert Roklicer, a povod je, između ostalih, njegova nova knjiga - 'Tamo gdje si ti nema paukova'.

Dakle, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u 19 sati, nedjelja, 9. svibnja, na adresi Preradovićeva 5, Zagreb, povest ćemo razgovor koji će malo koga ostaviti ravne duše. Trudit ćemo se da vam te duše posve iskrivimo, zapetljamo, ranimo i zaokupimo. O mnogočemu ćemo razgovarati, mogući su i kratkotrajni napadaji šutnje, ali za njih ne odgovaramo. Proljeće je i u vašem gradu.

Vidimo se."
(u potpisu: Ivica Prtenjača)

Izvor: Moderna Vremena Info

Pofuk vs Jarak, runda prva

subota , 08.05.2010.

Na ovome linku nalazi se tekst u kojemu Branimir Pofuk, član žirija koji je prošle godine Radetu Jarku dodijelio nagradu za najbolju proznu knjigu, istog tog laureata naziva nitkovom.

Jarkov odgovor Pofuku prenosim sa Knjigomata :

Odgovor gospodinu Pofuku

Zdravo poštovani gospodine, piše vam jedan „nitkov“.

Gospodine, objavio sam u zadnjih deset godina petnaest knjiga, između kojih sedam romana, ali svejedno me u ovoj sredini gazio tko je htio i kad je htio.

Pitam se, tko ste vi, gospodine Pofuk, u literarnom svijetu da vaš glas išta vrijedi, a kamoli se mjeri s mojim?

Dajte mi, molim vas, vaše književne kompetencije, biografiju?

Tko je gospodin Pofuk koji ipak ima priliku da arbitrira u dodjeli najznačajnije književne nagrade – dakle o stvarima o kojima ništa ne zna?

I onda, naravno, glasa za najlošiju od pet nominiranih knjiga.

Ali, eto može i to.

Gospodine Pofuk koja je uopće vaša uloga u svemu tome?

Kako se uopće usuđujete sa mnom polemizirati o književnosti?

Kako se uopće usuđujete išta napisati o performanceu?

P.S.
Kujicu Rozu (poput grčkog Žuće) nismo mogli povesti jer nam nisu dali. Morao sam moliti na ulazu. A dali su nam je natrag, vjerojatno tek kad je počela da cvili.

Napisao: Rade Jarak

SURFAJ!!!

Moji novi tekstovi
na portalu
za kulturu Kupus.net :

- kritika : Seksom opsjednuti Zekoslav na ovome linku

- blog : na ovome linku za birtijanere

Književna večer Katapulta : Marinko Koščec

petak , 07.05.2010.

Ove subote, 8.5. 2010.
riječka Udruga Katapult u goste dovodi
jednood najvažnijih imena
hrvatske književne scene,
Marinka Koščeca.

Književna večer će se održati s početkom u 20 sati u
prostoru Molekule (Delta 5, bivsi Ivex, Rijeka).

Voditeljica je Tea Tulić.

Vuk sit, ovce na broju

Uskoro počinje Profilov sajam na prezentaciji kojega je njegov direktor Dražen Dabić izjavio da ove godine u sklopu Sajma neće biti dodijeljena nagrada za najbolji domaći roman roman@tportal jer su, kako Dabić veli, neki mediji nezgodno povezivali tu nagradu sa Sajmom i izdavačkom kućom Profil.

Tim povodom donosim vam svoj tekst koji sam o toj nagradi napisao prije dvije godine za časopis 'Tema':

VUK SIT, OVCE NA BROJU ilitiga književne nagrade u Hrvata

Upravo ovih dana svjedočimo pokretanju nove književne nagrade – mislim na nagradu T-portala i Zagrebačkog sajma knjiga za najbolji hrvatski roman objavljen u protekloj godini – pa bi se o ovoj temi moglo reći nešto prema načelu pars pro toto. Naime, velik je broj hrvatskih književnih nagrada organiziran na način da je neki, u pravilu tržišno jak medij, suorganizator nagrade, dok je njezin pokretač književni izdavač (npr.V.B.Z.) ili neka književna manifestacija (npr.Sa(n)jam knjige u Puli), što je slučaj i kod nove nagrade (organizatori koje su jedan od najčitanijih internetskih portala + sajam knjige). Takva organizacija naravno nije produkt slučaja, već se iza toga kriju tržišni i marketinški motiv, odnosno odgovor na pitanje o vezi između književne nagrade i tržišta. Konkretan primjer : stručni i ugledni ljudi u žiriju koji su za laureata V.B.Z.-ove nagrade 2006. godine odabrali Hrvoja Šalkovića sigurno nisu bili nesvjesni niske kvalitativne razine njegova romana ali je pri odluci o nagradi presudio tržišni potencijal toga djela. Zašto? Zato što je bilo predviđeno da taj roman svoj život nastavi na kioscima gdje će se prodavati uz „Večernji list“, zbog čega je taj dnevnik i bio suorganizator nagrade. Dakle, jak medij kao suorganizator književne nagrade istoj donosi medijsku zastupljenost - što bi bilo vrlo pohvalno i dobrodošlo u situaciji deložiranja književnih tema iz medija čega smo žrtve zadnjih nekoliko godina, kad takva situacija ne bi utjecala i na odabir laureata. A kao što primjer Šalkovićeve pobjede pokazuje, tržišni potencijal ponekad ipak diktira i odabir laureata.
U tom je primjeru književna nagrada bila mehanizam plasiranja knjige na tržište, dok je npr. u slučaju nagrade „Kiklop“ i novoutemeljene T-portalove nagrade upravo nagrada instrument marketinške promocije sajma koji je (su)organizator dodjele te nagrade. Organizatorima nagrade je primarni cilj profit, odnosno veća posjećenost njihova sajma ali to ne znači da će se buniti ako fingiranom brigom za kulturu i književnost ostvare i nekakav, uvjetno rečeno „društveni ugled“; nagrađeni autor nada se mjestu u književnoj povijesti ili natuknici u nekoj od budućih enciklopedija, ako već zbog „štedljivosti“ izdavača veći honorar neće biti moguć; izdavaču će troškove proizvodnje naslova ionako pokriti Ministarstvo ali se možda ipak i proda poneki primjerak više, a profitirat će svakako i članovi žirija. Uz to što će primiti dodatni honorar za nešto što ionako rade – čitanje knjiga i njihovo vrednovanje – članovi žirija doživjet će i pokoji bljesak fotoaparata ili par minutica u „Pola ure kulture“ te će njihova imena prostrujati i slušnim aparatima onih koje književna kritika i oni koji je pišu ne zanima, ali koji budno prate medijski promovirane tzv. „evente“. Pa makar se oni ticali i nečega poput, fuj, knjige. Dakle, vuk sit, ovce na broju.
Kad smo već kod članova žirija, ove ćemo godine napokon doživjeti da Velimir Visković - koji je urednik nekoliko knjiga koje su u konkurenciji za nagradu „Jutarnjeg lista“ za najbolju proznu knjigu – neće odlučivati o dobitniku te nagrade. Mašala! No, o toj će nagradi ipak i dalje odlučivati Andrea Zlatar, iako je ona urednica kod izdavača (Algoritam) koji ima više naslova u konkurenciji. Naravno da mi je poznato kako ona ne uređuje domaću prozu kod tog izdavača, ali je urednikovanjem kod njega, interesno za njega ipak vezana. Međutim, njezinim deložiranjem iz žirija isti bi bio lišen svoga najkompetentnijeg člana, što baš i ne bilo zgodno. Ali nije zgodno ni to što je jedan od članova žirija novoutemeljene nagrade „roman@t-portal.hr“ (mislim na Romana Simića Bodrožića) urednik kod izdavača (Profil) koji ima više naslova u konkurenciji, a taj je izdavač (Profil) ujedno i organizator Zagrebačkog sajma knjiga, a upravo je taj sajam, gle čuda, suorganizator te iste nagrade. To je samo jedan od primjera incestuoznosti (je li uopće potrebno podsjećati na prošlogodišnji slučaj „Zdravko Zima – Vjesnikova nagrada“?) koja uzrokuje devalvaciju vrijednosti hrvatskih književnih nagrada, čiju nisku vrijednost potom još dodatno umanjuje „inflacija“ nagrada.
No, to je sve nevažno jer u nas je ionako već duže vrijeme tržišna vrijednost daleko ispred umjetničke vrijednosti. Situacija je takva da se svi zainteresirani subjekti (autor, urednik, izdavač…) nadaju kako će društvena legitimacija umjetničke vrijednosti knjige (čitaj: eventualna književna nagrada) doprinijeti povećanju njezine tržišne vrijednosti (čitaj: boljem plasmanu na tržištu, odnosno boljoj prodaji). Ukratko, u uvjetima primitivnog kapitalističkog slobodnog tržišta kakvoga živimo, književne nagrade nisu korektiv tržišne vrijednosti nego instrument njezina dosezanja.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u časopisu 'Tema'

Nevažno je je li na to utjecao ovaj moj tekst, ali Roman Simić Bodrožić iduće je godine napustio žiri za nagradu roman@tportal, baš kao što je i Velimir Visković uskoro napustio žiri za nagradu Jutarnjeg lista.

Inače, prošle je godine nagradu roman@tportal osvojio autor (Drago Glamuzina) koji je zaposlen na mjestu glavnog urednika u izdavačkoj kući (Profil) koja je suorganizator te nagrade, za roman koji nagradu svojom kvalitetom ne zaslužuje - moju kritiku romana 'Tri' Drage Glamuzine čitajte na ovome linku

INTERVJU: David Byrne

David Byrne, glazbenik, dizajner, fotograf, redatelj, pisac - svestrani umjetnik snažne karizme - još u razdoblju Talking Headsa 1980-ih izabrao je bicikl kao svoje glavno prijevozno sredstvo u New Yorku, a nakon što je prije dva desetljeća otkrio sklopivi bicikl, nosi ga sa sobom i na gostovanja (budući da nije samo glazbenik). I Zagrebom se tako, prije 15 godina, ležerno provozao biciklom, kada je u organizaciji Društva za unaprjeđenje kvalitete življenja, održao sjajan koncert u Lisinskom, a godinu dana poslije i izložbu svojih fotografija u Galeriji suvremene umjetnosti.

Ubrzo nakon što je počeo pedalirati New Yorkom i drugim svjetskim gradovima, otkrio je da mu bicikl pruža slobodu, daje energiju, te da je na taj način povezaniji sa životom na ulici nego što bi bio da sjedi u automobilu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu.

Povodom izlaska knjige "Biciklistički dnevnik", u izdanju Planetopije, nakladnik je osigurao razgovor s Davidom Byrnom, kojega možete pročitati na ovome linku

Moja nova kritika u 'Vijencu'

četvrtak , 06.05.2010.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana Carlosa Ruiza Zafona 'Anđelova igra'
i Alberta Sancheza Pinola 'Pandora u Kongu'

Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Roberta Roklicera 'Pivo ne ostavlja mrlje od kave'
- razgovor s Petrom Gudeljom
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Denisa Peričića 'Netopir i črni ljudi'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - afereza, apokopa, sinkopa'
- tekst Davora Šalata o knjizi Ljerke Car Matutinović 'Uzmi me na oblaku'
- tekst Snežane Ilić o knjizi Maria Bara i Tomislava Žigmanova 'Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti - osnovne činjenice'
- tekst Nikice Mihaljevića o knjizi Aleksandra Flakera 'Riječ, slika, grad, rat - hrvatske intermedijalne studije'
- tekst Petra Opačića 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Mladena Vukovića o znanstvenom programu 20.Marulićevih dana
- poezija Mirka Jirsaka

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

NOVO: Aleš Šteger - 'Berlin' (Meandarmedia, 2010.)

Aleš Šteger
'Berlin'
izd. Meandarmedia
Cijena 120,00 kn
broširano, šivano
158 str.

Riječ izdavača

U knjizi Berlin faktografiji je dodijeljena marginalna uloga, a ono što je istinski njezin sadržaj pripada autorovu jednogodišnjem boravku u gradu. Reći kako je knjigu moguće razumjeti i kao vrlo osoban dnevnik, ali s precizno lociranim zbivanjima, kako se opisi mjestâ koja se spominju dopunjuju intenzivno življenim iskustvom, možda ne bi bila sasvim pogrešna karakterizacija Štegerove knjige. Zaista, u knjizi Berlin najmanje treba vidjeti putopisne zapise ili prepričavanje nečega što je nekoć netko drugi govorio. Šteger u konkretan prostor upisuje sebe, upisuje svoje iskustvo i gotovo da inzistira na takvoj vrlo osobnoj vizuri. Nadalje, Berlin koji ovdje nalazimo Berlin je viđen i življen s početka 21. stoljeća. Tragovi vremena, vremana u kojemu je Berlin bio glavnim gradom, susreću se kao jasne referencije, ali ništa drugo. Autor nije niti sentimentalan, niti nostalgičan za vremenom koje je iza njega i koje pripada pozornici na kojoj se, igrom slučaja (...) zatekao. On nastoji pisati vlastite trenutke, a ne vrijeme. Trenutke senzibilnoga pisca koji prostor što ga okružuje i u koji uranja bez distance on misli i osjeća drugim jezikom.
(Zvonko Maković u Pogovoru)

Predstavljanje nove knjige pjesama Riccarda Staraja

srijeda , 05.05.2010.

Hrvatsko književno društvo
nas poziva na
12. KNJIŽEVNI SET
U četvrtak 06. 05. 2010.g u 19. h
u caffe bar ''S E T''- Verdijeva 11/A, (pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca)

na kojem će biti predstvaljena knjiga :

'VEDRO NEBO KROV JE MOGA HRAMA'
autora RICCARDA STARAJA,

Sudjeluju
RICCARDO STARAJ
JOSIP EUGEN ŠETA
VALERIO ORLIĆ
I GOSTI

Razgovor sa Seadom Muhamedagićem

U četvrtak 06. 05. 2010. u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24,
održat će se

Razgovor sa Seadom Muhamedagićem

Sead Muhamedagić ugledni je književni je prevodilac (specijalizirao se za austrijsku književnost), pjesnik i publicist.
U razgovoru bit će riječi o knjizi duhovno-književnih eseja „Miris
neba“ (Karista, Zagreb, 2009.) u kojoj autor piše o književnosti, glazbi, kazalištu i integraciji invalidnih osoba u društvo.
O književnom radu Seada Muhamedagića govorit će novinarka i
književnica Jasminka Domaš

Voditeljica Tribine dekonstrukcije
Darija Žilić

Tribina DHK-a : Zašto je istjeran humor iz medija?

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

Zašto u Hrvatskoj nema humorističkih časopisa kao nekada?
Novine su se, zbog karikature, uvijek čitale odostraga,
a danas za karikature ili aforizme više nema mjesta.
Zašto?
Što je razlog da danas, kada su “umrli“ režimi i rodila se sloboda, nema više interesa za humor kao prije?

O tome i svemu ostalom vezanom uz humor i smijeh raspravljat će se na Tribini ZAŠTO JE ISTJERAN HUMOR IZ MEDIJA?

Govorit će :
Pajo Kanižaj, književnik
Hrvoje Hitrec, književnik
Srećko Puntarić – Felix, karikaturist
Ivan Pahernik – Paha, karikaturist

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

Dobro došli u DHK,
u četvrtak 6. svibnja 2010. u 12 sati!

15. Dani Antuna Šoljana

utorak , 04.05.2010.

Od 7. do 9. svibnja 2010. u Rovinju održat će se 15. književno-znanstveni skup DANI ANTUNA ŠOLJANA s temom : Književni opus Ivana Slamniga.

Cjelovit program na ovome linku

Razgovor o knjizi Branimira Bošnjaka 'Izgubljen u internetu'

Četvrtak, 6. 5. 2010. u 13 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović,
Preradovićeva 5, Zagreb,

Razgovor o novoj knjizi pjesama
Branimira Bošnjaka
'Izgubljen u internetu'
( HDP, Zagreb 2009.)

Sudjeluju:
uz autora, Cvjetko Milanja, Ervin Jahić
i voditelj tribine HDP-a Branko Maleš.

NOVO: Mihail Arcibašev - 'Sanjin' (Disput i Hrv.filološko društvo, 2010.)

strong>Disput i Hrvatsko filološko društvo u svojoj biblioteci Na tragu klasika upravo su objavili jedno od najskandaloznijih djela svjetske književnosti XX. stoljeca, roman "Sanjin" ruskog književnika Mihaila Arcibaševa. Roman je prvi put objavljen 1907. godine u Sankt Peterburgu i vrlo brzo je sudski zabranjen (ne samo u Rusiji nego i u mnogim europskim zemljama gdje je preveden). Po motivima romana snimljeno je nekoliko filmova, od kojih su najpoznatiji "Lyda Ssanin" Friedricha Zelnika i "Sanin" Friedricha Fehera, dok je od iscenacija za nas najvažnija ona koju je 1929. napravio Milan Begović za HNK u Zagrebu. Roman je snažno utjecao na mnoge značajne pisce europskog modernizma, od kojih je svakako najvazniji D.H. Lawrence, autor čuvenog romana "Ljubavnik Lady Chatterley". Valja reći da je ime Sanjin uslo u modu kod nas upravo zahvaljujuči Arcibaševljevu romanu. No, "Sanjin" je hrvatskim čitateljima bio dostupan samo u kroatiziranom "prijevodu" D.P. Djordjevića te je upravo objavljena knjiga zapravo prvi pravi prijevod na hrvatski, cjelovit i necenzuriran!

Mihail Arcibašev, 'Sanjin'. S ruskoga prevela Irena Lukšić. Disput i Hrvatsko filološko društvo, biblioteka Na tragu klasika. Zagreb, 2010.

Prije nego li je postao «vlasnikom» jednog od najvećih književnih skandala XX. stoljeća ruski pisac Mihail Arcibašev imao je iza sebe reputaciju darovitog slikara i obećavajućeg pripovjedača. Ovaj novinar, potomak sitnoga plemstva iz Harkovske gubernije (danas Ukrajina) u Sankt Peterburgu se skrasio pred sam kraj XIX. stoljeća te ubrzo nametnuo kratkim romanom Landeova smrt (1904). Samo nekoliko godina kasnije postao je jedan od najpopularnijih ruskih pisaca. Proslavio ga je, naime, Sanjin, roman o novom tipu «suvišnog čovjeka», odnosno jakog pojedinca. No, nije sve išlo tako jednostavno: Arcibašev je rukopis pod naslovom Jurij Svarožič završio na samom početku novoga, XX. stoljeća namjeravajući ga predati jednom peterburškom izdavaču. Ali, dogodilo se da je baš tada prognan iz grada zbog sudjelovanja u demonstracijama te je s izdavačem izgubio kontakt, a časopis «Mir Božij», kojemu je nakon toga ponudio rukopis, odbio ga je tiskati zbog «dekadentnosti» i nesuglasja s «aktualnim političkim prilikama». Nakon toga autor je djelo malo doradio i sad s naslovom Sanjin dao ga časopisu «Sovremennyj mir», koji ga je počeo objavljivati u nastavcima 1907. godine. Zanimljivo je da je periodik po orijentaciji bio marksistički, ali se uredništvo nije petljalo u odabir književnih tekstova. Međutim, pojava Sanjina izazvala je burne reakcije «izvana», poglavito od kritike i crkve koji su roman proglasili jeftinim i opscenim. Pritom je najubojitiji bio Kornej Čukovski koji je isticao da mana teksta nije «mnoštvo obnaženih tijela i slika sladostrašća», nego promidžba nemorala. Uvrijeđeni Arcibašev nato je izazvao Čukovskog na dvoboj, no ovaj je to odbio. Iste godine Sanjin je izašao i kao knjiga, a sljedeće, 1908. godine, nakladnik Žizn' objavio je drugo izdanje koje je ubrzo prevedeno na francuski, njemački, talijanski, danski, bugarski, mađarski i japanski. Roman je izazvao niz sudskih procesa u Rusiji i inozemstvu da bi naposljetku bio obilježen kao pornografski, a autor prognan iz gradova u kojima se liječio od tuberkuloze. Godine 1910. Sinod je pisca optužio za širenje pornografije, a Glavna uprava za tisak (cenzura) zabranila je oba izdanja koja su prodana u iznimno velikoj nakladi. Uza sve to ugledni odvjetnik Oskar Gruzenberg odbio je braniti pisca, što je izazvalo negodovanje Maksima Gorkog koji je tvrdio da roman sadrži i «darovite stranice», dok je publicist Dmitrij Filosofov uvjeravao da je sporno raspoloženje zapravo obična «seksualna tjeskoba».. U obranu Arcibaševa stali su velikani poput Aleksandra Bloka i Lava Tolstoja. Zanimljivo je da je u toj galami Maksim Gorki isprva roman proglasio «antirevolucionarnim», što je pridonijelo negativnoj recepciji autora u ruskoj kulturi te naposljetku i njegovome izgonu iz sovjetske književnosti, da bi potom shvatio koliko je ta kvalifikacija bila brzopleta i štetna. Već krajem 1917. «otac socrealizma» pokušao se iskupiti zalaganjem za ponovno izdavanje Sanjina, ali u tome nije uspio. Stigmi «antirevolucionarnog djela» pridružila se i optužba za «pornografiju» i to je bilo dovoljno da se Arcibaševljevo ime postupno izbriše iz oficijelne književnosti.

NOVO: Constantin Von Barloewen - 'Knjiga znanja' (Meandarmedia, 2010.)

ponedjeljak , 03.05.2010.

Constantin Von Barloewen
'Knjiga znanja'
izd. Meandarmedia
Cijena 199,00 kn
179,10 kn
broširano, šivano
618 str.

Riječ izdavača

Kamo sreće da danas raspolažemo najvažnijim snimkama razgovora s Andréom Gideom, Henryjem Jamesom, Marcelom Proustom, Waltom Whitmanom... Tako se pojavila ideja o "interkulturnoj biblioteci" koja bi za buduće naraštaje sačuvala razgovore s velikim umovima naše epohe, riječi su njemačkog antropologa i kulturologa Constantina von Barloewena, autora ovoga babilonskog projekta nazvanog 'Knjiga znanja', za čiju je realizaciju bilo potrebno gotovo deset godina. Adonis, Boutros Boutros-Ghali, Erwin Chargaff, Régis Debray, Carlos Fuentes, Nadine Gordimer, Stephen Jay Gould, Samuel Huntington, Philip Johnson, Leszek Kolakowski, Julia Kristeva, Claude Lévi-Strauss, Federico Mayor, Yehudi Menuhin, Czeslaw Milosz, Oscar Niemeyer, Amos Oz, Raimon Panikkar, Kardinal Paul Poupard, Ilya Prigogine, Arthur Schlesinger, Michel Serres, Wole Soyinka, Edward Teller, Tu Weiming, Paul Virilio i Elie Wiesel unutar ovih korica ostvaruju polilog, polifonijski multikulturni dijalog u kojemu se nižu i isprepleću razmišljanja o Kur´anu, arhitekturi, Ujedinjenim Narodima, Einsteinu, Auschwitzu, DNK, Don Quijoteu, cyber prostoru, konfucijanizmu, hidrogenskoj bombi, poeziji, Darwinu, zemljama Trećega svijeta, feminizmu, GMO hrani, utopiji...

Radionica kreativnog pisanja POEZIJE

Centar za kreativno pisanje Sarasan organizira radionicu kreativnog pisanja POEZIJE, pod voditeljskom palicom Branka Čegeca.

Što je lirika? Koje su njezine rodne posebnosti? Jezik lirike, lirske teme i motivi, tradicionalni lirski oblici, lirika u moderno doba, suvremena lirika, pjesničke figure? Kako napisati pjesmu? Kako čitati pjesmu? Pjesma u prozi - lirika ili epika?

Pjesnička radionica pokušaj je da se iz različitih očišta upoznaju najvažniji elementi književnog roda lirike te da se svladaju osnovne tehnike za njezino pisanje i čitanje. Pjesništvo je nerijetko najhermetičniji i najnekomunikativniji od svih književnih izraza pa je zbog toga posebno intrigantan, ali i posebno složen. Radionica je dobra prilika da se poteškoće u pristupu lirici prebrode, a ljubav prema njoj osnaži.

Voditelj: BRANKO ČEGEC

Centar za kreativno pisanje poziva sve one koji, međusobnim čitanjem, komentiranjem, razgovorom, pisanjem i vježbanjem žele pronaći odgovore na ova i još mnoga druga pitanja.

POČINJEMO USKORO!

Za sve obavijesti o Radionici, pošaljite mail na centar.kreat.pisanja@hi.t-com.hr ili zovite
na tel. 01 2431 071 ili 091 5675140

Izvor: Moderna Vremena Info

Tribina 'Grički dijalog' : "mnogi naši književni velikani često su napuhane veličine"?

subota , 01.05.2010.

Ciklus tribina «Grički dijalog» u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoru.
U središtu i na rubu: "mnogi naši književni velikani često su napuhane veličine"?

U spomen na Branimira Donata

=U kojoj je mjeri i zašto hrvatska književnost i dalje neistražena i nepročitana?
=Što danas podrazumijevamo pod Barčevom sintagmom "veličina malenih"? Može li se i danas primjenjivati njegova metodologija?
=Jesmo li ispravili nepravde prema "neotkrivenim", zanemarenim i zaboravljenim ili pak zbog ideologije prešućenim piscima?
=Moramo li se i možemo li u tome poslu oslanjati samo na akademsku zajednicu i kroatističke katedre ili ipak tražiti alternativne oblike istraživanja?
=Treba li hrvatskoj književnosti "alternativni institut za povijest hrvatske književnosti" kakav je želio osnovati, ali i kakav je svojim radom utjelovljivao Branimir Donat?
=Zbog čega suvremeni književni fenomeni nisu poticaj novom čitanju povijesti hrvatske književnosti? Zašto se prošlost doživljava kao "dosadna", a mladi misle da žanrovi i "stilski" izričaji počinju s njima?
=Je li istina da "univerzalnost isključuje pogled, a možda i brigu za vlastito dvorište" (Donat)?
=Kakva bi danas trebala biti koncepcija povijesti nacionalne književnosti?
=Kamo su nestali književni znatiželjnici koji su u paralelnoj karijeri funkcionirali kao esejisti, kritičari, urednici, povjesničari književnosti i marljivi istraživači arhiva i knjižnica?
=Tko su i što nam znače pisci koje i dalje ne bilježe službene povijesti hrvatske književnosti, poput Viktora Tauska, Rudolfa Habeduša Katedralisa, Dunje Robić i slični?
= Jesmo li na vlastitu tradiciju i kulturnu baštinu ponosni samo deklarativno, u promotivne i prigodničnarske svrhe?

O tim i drugim pitanjima u ponedjeljak, 3. 5. 2010. u 19 sati u Profil Megastoru raspravljat će moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik

i njihovi gosti:
Sibila Petlevski, Tomislav Brlek, Tonko Maroević, Ivica Matičević i Milivoj Tatarin

Kako prevoditi poeziju?

14. Kvirinovi poetski susreti

Jelena Đokić pobjednica natječaja Lapis Histriae 2010.

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička.

"Nauči psa trikovima" na Književnom petku

Svibanjsko 'Zagrijavanje': Hrvatsko-srpski književni odnosi

Okrugli stol : Estradizacija kulture i uništavanje kritičkoga diskursa

Poezija Ivana Hercega i Slađana Lipovca besplatno na netu

Finalisti nagrade roman@tportal.hr

Fabrika knjiga u Zagrebu

11. Forum Tomizza

3.riječki sajam knjiga i festival časopisa KIČMA

TRIBINA: Kriza ljevice i ljevica u krizi

Tribina 'SFera u Profilu' : 6. broj 'Ubiq-a' i 'Sf, fantasy ili ipak vampiri?'

Književna večer Irene Lukšić u Novome Mestu

Litteris predstavlja monografiju 'Mladen Pejaković'

Novi roman Frederica Beigbedera u hrv.prijevodu

Predstavljanje knjige Nikole Vončine 'Doba inovacija - Ljetopis hrvatske radiodrame od 1968.-1971.g.'

'Voci di donne della ex Jugoslavia'

Slovenski pisci u Zagrebu

Povijest se ponavlja...

Predstavljanje knjige Mirka Tomasovića “Qual e colui che forse di Croazia…“

Novi "Rukopisi 33"

INTERVJU: Petar Gudelj

4. izložba književnih prijevoda članova/ica DHKP-a i Okrugli stol

INTERVJU: Dacia Maraini

Završen Međunarodni susret izdavača

Dvanaestoro hrvatskih pjesnika predstavljeno u Parizu

Hrvatski i njemački pjesnici u Booksi

Moja nova kritika u 'Vijencu'

Rezidencijalni program "Marko Marulić"

Moj razgovor sa Julijanom Adamović

Opet ja na HRT-u!!! (vol.56.)

PROMOCIJA: Ivo Kalinski : 'Nemir podvornika Szerbe'

Skup u povodu 70.obljetnice rođenja Vjerana Zuppe

Predstavljanje knjige 'Trenutak proze, hrvatska kratka priča'

Natječaj časopisa 'Ulaznica' za neobjavljene priče, pjesme i eseje

Predstavljanje romana "Empedoklova cipela" Vjačeslava Kuprijanova

Predstavljanje dviju zbirki pjesama Ivana Goluba

Predstavljanje knjige Stjepa Martinovića 'Kap krvi s lovorova lista'

Razgovor sa Živkom Prodanovićem

Razgovor o književnom prevodilaštvu

Rezultati natječaja 'Lapis Histriae 2010.'

Šesti broj 'Ubiqa'

11 polufinalista za nagradu roman@tportal.hr

NOVO: Stjepo Martinović - 'Kap krvi s lovorova lista' (Hena com, 2010.)

'Književni petak' : udruga Brutal

Pisci na netu

NOVO: Zdravko Malić - 'Prema Krleži : (članci / rasprave, zapisi ...)' (Hrvatsko filološko društvo, 2010.)

Portret kritičara : Branko Maleš

Gost 'Književnog salona': Rade Jarak

Moj razgovor sa Strahimirom Primorcem

Nomen est omen

Predstavljanje romana 'Sanjin' Mihaila Arcibaševa

RADIO - IGRA - Tena Štivičić: 'Dvije'

Predstavljanje nove knjige Nikole Đuretića

Razmjena: srpski pisci u Zagrebu

Predstavljanje romana Nicka Cavea 'Smrt Bunnya Munroa'

Roklicer i Prtenjača zovu na kafenisanje

Pofuk vs Jarak, runda prva

SURFAJ!!!

Književna večer Katapulta : Marinko Koščec

Vuk sit, ovce na broju

INTERVJU: David Byrne

Moja nova kritika u 'Vijencu'

NOVO: Aleš Šteger - 'Berlin' (Meandarmedia, 2010.)

Predstavljanje nove knjige pjesama Riccarda Staraja

Razgovor sa Seadom Muhamedagićem

Tribina DHK-a : Zašto je istjeran humor iz medija?

15. Dani Antuna Šoljana

Razgovor o knjizi Branimira Bošnjaka 'Izgubljen u internetu'

NOVO: Mihail Arcibašev - 'Sanjin' (Disput i Hrv.filološko društvo, 2010.)

NOVO: Constantin Von Barloewen - 'Knjiga znanja' (Meandarmedia, 2010.)

Radionica kreativnog pisanja POEZIJE

Tribina 'Grički dijalog' : "mnogi naši književni velikani često su napuhane veličine"?

Opis bloga

Izdavači

Blogovi