Međunarodni natječaj za autore do 27 godina

ponedjeljak , 31.12.2007.




Pančevački Dom omladine i ove godine je raspisao natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju - ,,Rukopisi 313.
Natkečaj će biti otvoren do 4. veljače 2008. godine, a pravo sudjelovanja imaju sve djevojke i mladići od 15 do 27 godina koji pišu na jezicima bivših ex-Ju republika.

Treba poslati tri pjesme ili tri priče dužine do pet kucanih stranica, potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom, brojem telefona i e-mail adresom (ukoliko je imate) na adresu: Dom omladine, Svetog Save 10, 26000 Pančevo, Srbija, odnosno na e-mail: zbornikrukopisi@gmail.com.

"Rukopisi 313 izaći će iz tiska do travnja 2008. Autorima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije koji ne budu bili u mogućnosti doći na promociju Zbornika, primjerci će biti poslani poštom.



Web fanzin za poeziju traži suadnike

nedjelja , 30.12.2007.



Web fanzin za poeziju Poezin.net čiji je pokretač i urednik Milan Mijatović iz Beograda, poziva na suradnju :



Pjesnici mogu slati poeziju na mail: slanjepesama@poezin.net

Pjesme se šalju u Word dokumentu (.doc) ili u Open Office Writer dokumentu (.odt). Uz fajl sa pjesmama poslati i fotografiju kao jpg fajl. Osobni podaci neće biti objavljeni na sajtu ali poželjno je da pjesnik pošalje u drugom fajlu ukratko podatke o sebi i kontakt mail.

Sve što se pošalje, ne znači da će biti i objavljeno na sajtu.

***

Spoljni suradnici zanimljive priloge o poeziji mogu slati na mail:
vremeplov@poezin.net

Prilozi ne smiju sadržavati aktualnosti u vezi poezije, vec povijesne podatke (o pjesnicima, pokretima, pravcima itd…)

***

Pisci književnih kritika mogu svoje tekstove slati na mail:
knjizevnakritika@poezin.net

Književna kritika mora biti o poeziji (recenzije knjiga pesama, o pjesnicima,
pjesmama itd…)

***

Suradnici koji su raspoloženi raditi intervjue sa pjesnicima, mogu
priloge slati na mail: intervju@poezin.net

Intervju mora biti originalan i zanimljiv i obavezno mora sadržavati
fotografiju intervjuirane osobe.

--
Milan Mijatović
Beograd
EMail: mijatovicm@gmail.com




INTERVJU : David Albahari





Dva glavna junaka novog romana Davida Albaharija "Ludvig" su dva pisca. Jedan se zove Ludvig, a drugog je isti taj Ludvig krstio slovom S, iako u njegovom imenu tog slova zapravo nema. S je opsjednut svojim kolegom piscem. David Albahari, baveći se pre svega problemom odnosa pisca prema društvu i obrnuto, te svim problemima javnog, kulturnog, književnog života, koji podrazumijeva i problematiku ozbiljne i žute štampe, skandala, ogovaranja, sujeta i slično, ali i razlikama između poetika, realizma i postmodernizma, odlično spaja glavne junake sa trećim - Beogradom.

Albahari za Plastelin.com govori o novom romanu, Kanadi, Beogradu i Zelenom vencu na ovome linku



Uskoro na kioscima cyberpunk roman Danila Brozovića

subota , 29.12.2007.


Bookaleta najavljuje :



U srijedu, 2. siječnja na 250 prodajnih mjesta diljem Istre i Kvarnera, na kioscima, u trafikama, u supermarketima i svugdje drugdje gdje se prodaje Glas Istre, u prodaju se pušta roman Danila Brozovića BOJNO POLJE ISTRA u izdanju Naklade ZORO.
Povijesni je to događaj, jer je BOJNO POLJE ISTRA domaći SF-roman s najvećom početnom nakladom svih vremena, a nadamo se da će tako postati i najprodavaniji te najčitaniji domaći SF roman svih vremena. Potražite roman BOJNO POLJE ISTRA na istarskim i riječkim kioscima po cijeni od svega 39 kuna!

S backgroundom pisca izvrsnih i nagrađivanih cyberpunk priča, Brozović se ovaj put predstavlja cyberpunk romanom čija se radnja događa pedesetak godina u budućnosti, u ozračju RATA ZA OTCJEPLJENJE ISTRE OD HRVATSKE.

S veseljem vam najavljujemo promotivnu turneju s čak tri predstavljanja romana BOJNO POLJE ISTRA, i to:

PAZIN - četvrtak, 3. siječnja 2008. u 18 sati u maloj koncertnoj dvorani Spomen doma; sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović, politolog Emil Soldatić, nakladnik Zoran Filipović

RIJEKA - petak, 4. siječnja 2008. u 12 sati u MMC-u Školjić (Centar za tehničku kulturu, adresa Školjić 6); sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović, kulturolog Ernie Gigante Dešković, nakladnik Zoran Filipović

PULA - petak, 4. siječnja 2008. u 21 sat u cafe-baru P-14 (Preradovićeva 14); sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović.

Svi ste pozvani!

Na kioscima u Istri i Rijeci knjiga će biti u prodaji dva tjedna, tek nakon toga počinje distribucija za ostatak Hrvatske.



Druženje sa Slavenkom Drakulić i Rujanom Jeger





U subotu 29. prosinca 2007. u 12 sati, u knjižari Profil Megastore u Zagrebu, održati će se druženje s autoricama koje su obilježile Profilovu 2007. godinu, druženje s majkom i kćeri, Slavenkom Drakulić i Rujanom Jeger.

Slavenka Drakulić je 2007. godinu obilježila uspjehom svojeg romana o Fridi Khalo , «Frida ili o boli» (Profil, 2007.), dok je Rujana srca ženske čitateljske publike razoružala svojom novom zbirkom kolumni «Opsjednuta» (Profil, 2007.).

Upoznati ih možete u subotu, u Profilovom Megastoreu u Bogovićevoj 7. u Zagrebu, i saznati sve što povezuje ove dvije žene, i koja je sila svemira namijenila i jednoj i drugog da postanu glasovi svoje generacije.

Svi ste pozvani!



Izvor : MVinfo.hr

Novi broj časopisa 'Fantom slobode'

petak , 28.12.2007.





Iz tiska je izašao najnoviji broj časopisa Fantom slobode , izd.Durieux, 70,00 kn u svim boljim knjižarama


Iz sadržaja:

Vještice
JASNA BABIĆ - Posljednja lomača za vještice

Poezija
CHRISTOPHER REID - Katerina Brac

Fikcije
ALEKSANDAR BEČANOVIĆ Delphine
DALIBOR ŠIMPRAGA - Č
DARIJA ŽILIĆ - O snu i trudnoći
DARIJA ŽILIĆ - Vrisak
YVES–ALEXANDRE TRIPKOVIĆ - Adrijadranski trokut

Intervju
Dušan Marinković - Čitati Crnjanskog u Zagrebu

World according to Trumbetaš
NENAD POPOVIĆ - World according to Trumbetaš

Mladen Stilinović
MLADEN STILINOVIĆ - Nemam vremena

Park
BOTHO STRAUSS - Park




NOVO : Josip Mlakić - 'Tragom zmijske košuljice' (V.B.Z.,2007.)



Josip Mlakić:
'Tragom zmijske košuljice'

roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez : tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 164
Cijena : 160,00 kn

Riječ izdavača


Pojava Josipa Mlakića iznova je potvrdila kako književni povjesničari moraju biti strpljivi u pronalaženjima sličnosti između pisaca prošlosti i suvremenosti. Prepoznavati u novih autora andrićevske motive i smislove, godinama je značilo davati značaj književnosti koju živimo. Svako spominjanje velikog pisca vrijednosni je sud koji se, onima koji literaturu vole, i ne mora pojašnjavati. A da smo prije dva ili tri desetljeća slutili da će se na samom početku 2000. pojaviti ovaj Andriću toliko blizak pisac, ne bismo se iscrpljivali u potragama koje su plodovima rodile ispro-vocirane samo našim željama.

U idealnoj knjižnici glavnoga junaka romana “Kad magle stanu” nalazi se i roman “Prokleta avlija”. Briljantan opis; tragovi u snijegu viđeni iz samostanske ćelije, uska pruga prtine ispod koje izbija ilovača i nepravilno savijen krug. Samo nekoliko Andrićevih rečenica govori sve. Atmosfera novog Mlakićeva romana posve je ista. Fojnički fratar Ivo Lašvanin, svjedok i slušatelj priča, naj-važnijim vijestima koje je u životu primio označava vijesti o dvije smrti; fra Petra koji je nad njim bdio i Katarine, žene koju je volio. Njegov život popunjavao je tragove što su ih oni ostavili. Priča o snijegu koji ne uspijeva sve prikriti, o konkretnom zločinu i pravdi koja redovito stiže prekasno, o krugovima koji ponavljaju iste živote, o zemlji Bosni u kojoj se zlo plitko zakopava i u kojoj se pamti dugo i ustrajno, priča o pričama koje se, okamenjene u svojoj jednostavnosti, ne mijenjaju stoljećima, najsnažnije je književno svjetlo naše scene. Recimo to bez uvijanja, crnim tragom ostavljenim na koricama.



NOVO : Vladimir Nabokov - 'Očaj' (V.B.Z., 2007.)



Vladimir Nabokov:
'Očaj '

roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 12 x 20
Broj stranica: 180

Riječ izdavača


Objavljivanje romana “Očaj” u hrvatskome prijevodu sedamdesetak godina nakon pisanja djela (1935./1936. na ruskome, godinu kasnije na engleskome) baca udicu i prouča-vateljima suvremenih (i/ili postmodernističkih) narativnih strategija: tekstualnim labirintom “Očaja” odjekuje nukleus aluzija na nizove djela ruske i svjetske književnosti 19. i 20. stoljeća. Intertekstualne veze, kojima Puškin, Gogolj, Turgenjev, Dostojevski, Oscar Wilde i Conan Doyle premrežuju narativno polje književnom parodijom, skrivenom polemikom i igrom s podtekstualnim aluzijama, usložnjavaju sadržajnu potku krimi-nalističke priče. Istodobno s otkrivanjem tko će na koncu pasti od pripovjedačeve ruke, čitatelj u pokušaju da se provuče kroz intertekstualne iluzije obrazovanoga i načitanoga, mudroga i prepredenoga Hermanna navlači odoru Sherlocka Holmesa. I na toj je razini zahvalnije zaboraviti što se učilo u školama ili na fakultetima: jer Hermann, odnosno Nabokov, piše, kako navodi zapadnjačka kritika, parodiju na kršćanski oprost koji implicite zahtijeva Dostojevski, na romantično buntovništvo Puškinovo te lirični optimizam Turgenjevljev. Pogibija (rus. gibelj) ruske književnosti – koju će eksplicite krajem 20. stoljeća, u stilskome razdoblju eklektičnoga anything goes postmodernizma, tema-tizirati ruski pisci poput Andreja Bitova, Viktora Pelevina, Vladimira Sorokina ili Viktora Jerofejeva – Vladimir Nabokov s pripovjedačem Hermannom nagovještava u trenucima u kojima modernizam izvodi svoj labuđi pjev.

Relativnošću koja svrgava prirodne znanosti, sumnjičavošću koja dekonstruira teološki dogmatizam, Nabokov je u “Očaju” prorok budućnosti pred kojim drvene lutke prošlosti plešu kako umjetničko savršenstvo njegova pera svira. I tada se ostvaruje najveći autorov (i čitateljev) san, onaj, naime, kojim se čitatelj pretvara u – promatrača.
Danijela Lugarić




SysPrintovo reizdanje kultne trlogije 'Njegove tamne stvari'

četvrtak , 27.12.2007.


Zbog euforije oko Harryja Pottera, možda vam je promakla trilogija Philipa Pullmana, po mom sudu puno kvalitetnija od sedmoknjižja J.K.Rowling.
Srećom, stiže nam reizdanje, a povodom skorašnjeg filma u kinima :



Trilogija Philipa Pullmana 'Njegove tamne stvari' koja se sastoji od romana 'Polarno svjetlo', 'Tanki bodež' i 'Jantarni dalekozor' oduševila je svojom literarnom kvalitetom, maštovitošću i originalnošću sve zaljubljenike u žanr fantasy za djecu i odrasle diljem svijeta.
'Polarno svjetlo' objavljeno je prije 12 godina, a trilogija je u svijetu prodana u više od 15 miliona primjeraka. Pullmana je za trilogiju 2005.godine švedska vlada nagradila nagradom Astrid Lindgren za najbolje djelo za djecu, a proglašena je i najboljom knjigom za decu i mlade u posljednjih 70 godina.

Priča prati doživljaje djevojčice Lyre koja živi u svijetu uvelike nalik našem, ali po mnogočemu i različitom: između ostaloga, ljudi tamo imaju i daemone, životne suputnike u životinjskom obliku, a znanstvenici su otkrili i tajanstveni Prah, koji naročito privlače ljudska bića, posebice odrasli. Lyra sa svojim daemonom, uz pomoć rijetke sprave koja odgovara na sva pitanja, kreće u potragu za prijateljem kojeg su oteli tajanstveni Proždrljivci. Ta će je potraga dovesti u polarne krajeve, a pritom će joj pomoći živopisni narod Gipćana, kraljica Serafina Pekkala sa svojim vješticama sa sjevera te prognani kralj oklopljenih medvjeda.

Trilogiju je u Hrvatskoj prvi put objavio SysPrint, a od istog je izdavača izašlo i reizdanje počevši sa prvim dijelom trilogije 'Polarno svjetlo', po kojem je snimljen nadolazeći kino hit 'Zlatni kompas'. U glavnim ulogama su Nicole Kidman, Daniel Craig i Dakota Blue Richards, a film u hrvatska kina stiže u siječnju 2008.

Novo izdanje knjige može se kupiti na kioscima od 15.12.2007. a više o autoru i njegovim fantastičnim svjetovima možete saznati u novom broju časopisa 'Drvo znanja', za mjesec prosinac. Posebni dodatak časopisu je i besplatni DVD koji sadrži isječke iz filma



Inače, Sysprint je ovih dana objavio cijeli niz novih naslova : osim na ovom mjestu već spominjanih knjiga Alaina De Bottona : 'Seks, šoping i roman' te kultnog romana Ernesta Sabata 'O junacima i grobovima' to su redom :
- Bruce Chatwin – 'Pjevane staze'
- William S.Burrughs – 'Priznanica koja je ekslodirala'
- Margriet De Moor – 'Kreutzerova sonata'
- Antonio Lobo Antunes – 'Draženje krokodila'


O svakoj od tih knjiga pojedninačno, uskoro...


NOVO : P. F. Thomése - 'Dijete sjene' (Fraktura, 2007.)

srijeda , 26.12.2007.



P. F. Thomése
'Dijete sjene'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 108
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: Anita Bračun i Johannes Hendrik Verschoor
Cijena: 119,00 kn
Cijena s popustom : 107,10 kn

Riječ izdavača



Riječ koja nedostaje. Žena koja pokopa svog muža naziva se udovica, čovjek koji ostane bez svoje žene, udovac. Dijete bez roditelja je siroče. No kako se zovu otac i majka umrla djeteta?
Književni spomenik tugovanju. Bez patetike i uljepšavanja.
Handelsblad

Strahovito visoka cijena morala je biti plaćena za ovu briljantnu malu knjigu. To je jedina misao koja nas sprečava da o njoj pišemo s oduševljenjem.
Maarten Asscher

'Dijete sjene' ogoljeno je i lišeno senti­men­talnosti i zbog toga još točnije po­gađa cilj. Ni okorjeli cinik ne može ga čitati a da ne zaplače.
Elsevier

Pjesma nad pjesmama pisana u molu.
de Volkskrant

Knjiga o Isi, njegovu mrtvu djetetu sjene, zastrašujući je, briljantan književni do­kument, pljuska onima koji tvrde da je neizdrživo iskustvo previše neugodna tema za modernu književnost.
Iris Radisch, Die Zeit

'Dijete sjene' pripovjedni je esej u najzgu­snu­tijem obliku: duboko osoban... gigantsko djelo apstrakcije.
Tagesspiegel



Besplatno poglavlje ovdje

Zimi u inat : 'Ljeto u gradu'

utorak , 25.12.2007.




KRITIKA : Zoran Lazić - 'Ljeto u gradu' ( AGM, 2004.)

«Ljeto u gradu» romaneskni je koloplet razbarušenih priča povezanih zajedničkim mjestom i vremenom zbivanja (Slavonski Brod, ljeto ratne 1992.) kao i pojedinim likovima koji se iz priče u priču prošetavaju. Ta druga po redu prozna knjiga 27-godišnjeg Zorana Lazića (poznatog nam kao jednog od pokretača i urednika prerano upokojenog «Nomada» ) svojom eklektičnošću, žanrovskom i stilskom raznolikošću, lovin'-spoonfulovskim naslovom kao i brojnim pjesmama čijim je sampleovima Lazić svoj rukopis nadogradio (od Beatlesa, The Flaming Lips i Pips, Chips & Videoclips preko Radiohead, Bjork i Paula Simona sve do Broadcast ili The Boo Radleys) uvelike je nalik onome što se u terminologiji glazbene (rock) kritike naziva konceptualnim albumom (najpoznatiji predstavnici bili bi albumi «Pet sounds» Beach Boysa ili «Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band» slavne liverpulske čupave četvorke).

Baš kao što su Beatlesi na spomenutom albumu psihodeliju nadogradili simfonijskim pasažima, kabaretske elemente pomiješali sa soulom a etno sa klasičnom glazbom, da bi sve sastojke obuhvatili zajedničkim konceptualnim (tematskim) okvirom, tako je i Lazić svoje stilski i žanrovski krajnje heterogeno štivo (u kojemu strip stoji uz bok sa ljubavnom melodramom i nijemim filmom, znanstvena fantastika korice dijeli sa vesternom i ratnom prozom, a bajka se naslanja na surovi realizam) objedinio u romaneskni okvir (koncept) koji tematizira ratnom stihijom zahvaćeni rodni mu Slavonski Brod.

Roman se sastoji od ukupno devet različitih narativnih cjelina povezanih pričom o 16-godišnjoj Ivoni koja besciljno luta ratom poharanim ulicama Slavonskoga Broda. Ivonine putešestvije gradskim ulicama pratimo u nastavcima a autor ih u obliku kratkih uvoda smješta ispred svake od preostalih devet cjelovitih priča, i iako su sve te priče, kao što je već naglašeno, žanrovski i stilski posve raznorodne, svaka se od njih bavi stanovnicima Slavonskoga Broda, običnim malim ljudima (prognanici, profesori, sitni kriminalci, ratni invalidi, djeca, samohrane majke, bivši narkomani, svećenici, liječnici...) koje ratna nepogoda baca u neobične stuacije.

Baš kao i u pričama iz svoje debitantske zbirke «Miss Krampus» , Lazić i ovdje zbilji pristupa s odmakom i nemalom dozom ironije te je ponovo izrazito sklon očuđavanju stvarnosti. Fabule su mu i ovdje prepune elementata fantastike i bajkovitosti, a likove često smješta u nadrealne i apsurdne situacije (ostarjeli rocker kojega posjećuju vanzemaljci, profesori koji se u slobodno vrijeme pretvaraju u osvetnički nastrojene stripovske super-heroje ili seljak koji svijetom hoda misleći da je mrtav). Mada je ponovo vrlo dojmljiv u epizodama kod kojih zbivanja pratimo iz dječjeg, infantilnog očišta (priča «Dizel balada»), najumješnijim se ovoga puta ipak pokazao u realističnoj mračnoj priči o svećeniku-ratnom profiteru ( «Prva pričest»). Te se dvije cjeline kvalitativno izdvajaju svojom pomnom dorađenošću i zaokruženošću; «Srest ćemo se opet» osvaja emocionalnim nabojem; «Valkira» efektno apostrofira cikličnost i repetitivnost zla na ovim prostorima, dok u «Everlandu» autor osnovnu fabulu nadograđuje zanimljivim potpričama te ju garnira finom istančanom introspekcijom. Nažalost, preostalih nekoliko narativnih cjelina nešto su niže kakvosne razine, pa se tako najlošijom i ustvari posve suvišnom ispostavlja banalna i na lošem humoru bazirana, dijaloški koncipirana «Zadnja runda», dok dionice naslovljene «Osvetnici» i «Mak i čudesno uho» ostavljaju osjetan dojam konfuznosti i nedorađenosti.

No, i unatoč tome što su narativne cjeline prelabavo međusobno povezane pa je rukopis lakše okarakterizirati zbirkom priča negoli romanom, i premda dionice kvalitetom prilično osciliraju (jer je Lazić još uvijek nedovoljno iskusan da bi baš u svakom od brojnih žanrova za kojima je posegnuo bio «na svome» ), «Ljeto u gradu» ipak ćemo, prije negoli po manama, pamtiti po inventivno zamišljenoj kompleksnoj strukturi, fabularnoj, stilskoj, motivskoj i žanrovskoj raznovrsnosti, te iznimnoj maštovitosti autora kojemu je uspjelo nagraditi nas velikim brojem dugopamtljivih efektnih epizoda i nesvakidašnjih likova.
Elem, «Ljeto u gradu» u svakom slučaju zaslužuje pažnju i zauzima zasluženo mjesto u gornjem domu domaće prozne produkcije 2004. godine, ali i potvrđuje kako je 'drukčije' još uvijek bitna odrednica koja karakterizira recentne uratke mnogih slavonskih autora (po sklonosti apsurdu i očuđavanju zbilje Gordan Nuhanović je Laziću vrlo blizak, a «drukčijim» se svakako može okrstiti i interdisciplinarnost Stanka Andrića, sklonost Davora Špišića horroru kao žanru, kao i nesvakidašnja struktura Rizvanovićeva romana «Dan i još jedan» ).

(Napisao Božidar Alajbegović, kolovoza 2005.
objavljeno u časopisu 'Nova Istra')


Otkrijte što danas za ženu znači biti – samo svoja


skupina autorica:
'SAMO SVOJA'

[zbirka priča]
izd. Algoritam
prijevod: A.Batinić, B.Jakovlev, V.Jurić, A.Šupraha, M.Valen
ilustracija: Marina Leskovar
stranica: 196
uvez: meki
cijena : 59,00 kn

Riječ izdavača



Gotovo svaka žena kako se približava tridesetoj neizostavno iza sebe ostavlja viziju bezbrižne, mlade djevojke i pomalo uviđa kako životne mogućnosti više nisu tako bezbrojne. Sjetite se samo Bridget Jones, Ally McBeal pa čak i vječno mladih cura iz Sexa i grada. Čak je i njih na kraju balade dostigla želja za obitelji, djecom i smirenijim životom.
Za mnoge žene to je razdoblje podvlačenja crte i razmišljanja o vlastitim životnim izborima: jesmo li mogle više i bolje? Do koje smo mjere ostvarile snove iz djetinjstva, jesmo li zaista našle svojega princa, postoji li on uopće ili nas je bajka o Pepeljugi navela na sasvim krivi put? Jesmo li se zadovoljile tihim kompromisom i zadovoljavanjem društvenih normi ili pak krenule svojim putem?

'Samo svoja' zbirka je pripovijedaka i eseja deset autorica (Marisa de los Santos, Imogen Edwards-Jones, Emma McLaughlin i Nicola Kraus, Elizabeth Buchan, Meg Cabot, Emily Giffin, Lionel Shriver, Lauren Weisberger, Lisa Tucker, Curtis Sittenfeld)koje ste mogli upoznati kroz romane objavljene u biblioteci Anima. Biblioteci namijenjenoj modernim survivericama, djevojkama koje pronalaze svoj vlastiti životni put i to ne nužno uvijek u okvirima očekivanja. Ženama koje često posrću, ponekad padnu, ali na kraju uvijek izađu kao pobjednice.
U današnjem svijetu nudi nam se bezbroj izbora: moderna žena može odabrati hoće li potpisom na list papira odrediti svoj život, hoće li se sama izboriti za svoj društveni položaj, hoće li i kada imati djecu. No s velikim izborom mogućnosti dolazi i velika odgovornost i ogroman osobni ulog – pročitajte kako se s tim “teretom”, svaka na svoj način strastveno, stimulativno i iznenađujuće, nosi deset uspješnih, pametnih i osjećajnih žena.

Otkrijte što danas za ženu znači biti – samo svoja.





Umjesto čestitke...

ponedjeljak , 24.12.2007.




- O knjizi eseja Jose Ortega y Gasset - 'Dehumanizacija umjetnosti' koja je prije desetak dana objavljena u nakladi zagrebačkog Litterisa a koja se smatra nezaobilaznom za razumijevanje moderne umjetnosti između ostaloga i zato jer obrazlaže čovjekovu neprepoznatljivost na slikarskim platnima dvadeseteog stoljeća, vrlo nadahnuto piše Rade Jarak na ovome linku

- Dr.Lebowski nastavlja sa serijom intervjua : na pitanja ovoga puta odgovara Lebov idol Ante Tomić - čitaj tute




Porto pobijedio na još jednom natječaju!




Booksa je na svom portalu organizirala natječaj ('zadaćnicu') za pisanje tekstova na temu božićnih i novogodišnjih blagdana a poradi borbe protiv histerije shoppinga.

Pobjedio je Dario Rukavina s pričom 'Djevojčica s handsfree uređajima' koju možete pročitati ovdje .

Drugo mjesto : Domagoj Rogulj, trećeplasirana : Marija Tomić

Više o natječaju ovdje Molimo pričekajte, učitavam blogeditor...






NOVO : Zvi Jagendorf - 'Wolfy i njegovi' (Fraktura, 2007.)



Zvi Jagendorf
'Wolfy i njegovi'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 204
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: Giga Gračan
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom: 125,10 kn

Riječ izdavača


'Wolfy i njegovi' roman je koji s mnogo finoga humora pripovijeda o odrastanju senzibilnog dječaka i životu židovskih izbjeglica u Engleskoj.
Neposredno prije Drugog svjetskog rata, bježeći pred nacizmom, u London se doseljavaju Wolfy i njegovi: otac, pomalo neprilagođen novom načinu života, teško bolesna majka, koja ubrzo umire, tetka, koja se savršeno snalazi u novoj ulozi gla­­ve obitelji, melankolični tetak te bratić opsjednut dječačkim smicalicama. Život Wolfyja i njegovih neraskidivo je povezan s tradicijom koju su donijeli iz Beča, ali ih s vremenom život suvremenog Londona osvaja i mijenja.
'Wolfy i njegovi' roman je o stapanju dvaju svjetova, o odrastanju, nacizmu, holokaustu, a sva složenost življenja, političke prilike i egzil ocrtani su izvrsnim stilom i nadasve duhovito.
Roman 'Wolfy i njegovi' bio je u širem izboru za nagradu Booker 2001. godine, a sljedeće je godine dobio nagradu Wingate.

Wolfyja i njegove čitamo poput vrijedne mješavine W. G. Sebalda i Woo­dyja Allena.
Independent

Knjiga je pisana prelijepim profinjenim i suzdržanim stilom koji uspijeva, ponekad i na istoj stranici, obuhvatiti tragičnost i komičnost života.
Peter Gilbert

Nadasve dojmljiv roman, prepun pripovjedne snage i nezaboravnih opisa.
Martyn Goff, The Jewish Chronicle



Besplatno poglavlje ovdje

Novi broj 'Književne smotre' posvećen vodi





Izašao je tematski broj časopisa za svjetsku književnost 'Književna smotra' - posvećen vodi (Voda: nacrt za jednu enciklopediju). Časopis objavljuje Hrvatsko filološko društvo, uređuje Irena Lukšić.
Novi broj zamišljen je kao nacrt za jednu posve nekonvencionalnu leksikografsku natuknicu o prirodi i društvu u kojoj se voda pojavljuje kao vezivno sredstvo i temelj života.

U tekstovima koji su ponuđeni kao razmišljanje na temu vode 'svuda oko nas' moguće je čitati prostor, vrijeme prošlo i sadašnje, sustav znakova i simbola, popis junaka, umjetničke postupke, jezik i vrijeme buduće. Moguće je čitati vodu kao krug koji se beskrajno širi.

Cjelovit sadržaj časopisa ovdje



NOVO : Grozdana Cvitan - 'Psi rata i druge beštije' (DHK, 2007.)

nedjelja , 23.12.2007.

U izdanju Društva hrvatskih književnika upravo je izašla zbirka priča Grozdane Cvitan 'Psi rata i druge beštije' :



Zbirka priča Grozdane Cvitan 'Psi rata i druge beštije ' sastoji se iz osam priča ispričanih, kao što i naslov sugerira, na temu rata. Ipak, niti su psi rata ono što sintagma poručuje niti su druge beštije samo beštije.
To su priče o tjeskobnom vremenu, graničnim situacijama i traumama koje se u ritmičkim razmacima ponavljaju na određenim prostorima.

Dok sedam priča izvire iz Domovinskog rata i poraća, jedna je iz Drugog svjetskog rata i potvrđuje misao o ratovima koji su svi isti.

Duhovita ali i cinična, Grozdana Cvitan piše iz vremena koje i u ratu predstavlja tiho vrijeme: ono između akcija, stradanja, pred ili nakonvelikih zbivanja, piše o krvi koja se već sasušila na rani ili o životinjama koje je rat izbezumio kao i ljude.

Pisana u trećem "promatračkom" licu zbirka ima i jedan izuzetak: posljednja priča ispisana je u prvom licu i svojevrsnaje osobna ispovjedna slika u funkciji potvrde.
Naime, priču I Žuti je neko ime (Ratni put) moguće je shvatiti i kao ilustrativnu stvarnost i ljudi i životinja koji su se razišli tko zna gdje pa možda i u literaturu.

Grozdana Cvitan, pjesnikinja, esejistica, kritičarka i novinarka. Školovala se u Šibeniku, u Zagrebu diplomirala filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu. Objavila dvije zbirke poezije, knjige eseja, kritike, putopisa. Autorica priloga u raznim zbornicima. Surađuje u časopisima, piše književne kritike za novine, eseje za Treći program Hrvatskog radija, autorica i suautorica nekoliko radio-drama, uredila nekoliko zbornika i knjiga razgovora.
Posljednjih godina zamjetno je zanimanje za literaturu o ratu te posljedice ratnih trauma na društvo (razgovori, temati, zbornici). Stalna suradnica i članica uredništva prvotnog Vijenca potom Zareza. Urednica književnog programa Međunarodnog festivala djeteta i voditeljica male novinarske radionice Nora, urednica u AGM-u.

Objavila: 'Atlantida', Zagreb 1977; 'Lica čekanja', Zagreb 1982; 'z. p. Raj (Etičko čišćenje)', Šibenik 1997; 'Od čizama do petka (D)opisi rata', Zagreb 2002; 'Užalo se bižat', Zagreb 2004.



Izvor : Net.hr

INTERVJU : Slavenka Drakulić

subota , 22.12.2007.




O svojoj knjizi 'Frida ili o boli', o Puli i tamošnjem sajmu knjiga i o još ponekoj temi, za Glas Istre govori Slavenka Drakulić

Čitaj ovdje

Promocija knjige "Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj"




Promocija knjige "Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj" (Queer Zagreb, 2007) održati će se u subotu 22. 12. 2007. u 'BP Clubu' u Zagrebu s početkom u 12 sati .

Ova knjiga, temeljena na svjedočanstvima 25 osoba, na 256 stranica i sa preko 150 fotografija, po prvi puta sustavno istražuje povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj.

Više o knjizi ovdje


INTERVJU : Emir Imamović Pirke




Na ovome linku u prilici ste pročitati intervju u kojemu 'ispitanik' Emir Imamović Pirke, autor nedavno objavljenog romana 'Tajna doline piramida', svoga 'isljednika' Renata Baretića savjetuje da posjeti liječnika.


Blogovi poznatih bosanskohercegovačkih pisaca

petak , 21.12.2007.




Semezdin Mehmedinović, jedan od najboljih suvremenih bosanskohercegovačkih pjesnika sredinom godine u Sarajevu je pokrenuo novu izdavačku kuću, nazvanu Ajfelov most, prema poznatom sarajevskom mostu autorstvo kojega se pripisuje slavnom arhitekti (iako za to nema stvarnih dokaza).

Izdavač Ajfelov most već je objavio prvu peterosveščanu ediciju, koja između ostalih naslova sadrži i romane 'Freelander' Miljenka Jergovića (moja kritika tog romana uskoro izlazi u Vijencu) i 'Tranzit, kometa, pomračenje' Muharema Bazdulja.

Izdavač ima i svoj web sajt (vidi ovaj link ) na kojemu ste, osim podataka o autorima i knjigama, u mogućnosti čitati i blogove Ivana Lovrenovića, Semezdina Mehmedinovića, Muharema Bazdula i Miljenka Jergovića. Dok se prvi tekstovi potonjeg pisca još očekuju, Lovrenović, Bazdulj i Mehmedinović na svoje su blogove već uvrstili priličan broj tekstova.
Čitati ih možete na ovome linku, a ovom bih prilikom posebno izdvojio Bazduljeve prijevode poezije Brodskog, Audena i Larkina.







KRITIKA : Daša Drndić - 'Sonnenschein' (Fraktura, 2007.)


Na pulskom sajmu knjige, nagradu 'Kiklop' za najbolju proznu knjigu dobila je, po mom sudu sasvim zasluženo, Daša Drndić za roman 'Sonnenschein'. Tim povodom slijedi moja kritika tog romana :



KRITIKA : Daša Drndić - 'Sonnenschein' (Fraktura, 2007.)

Totalitarizam, nacionalna, rasna i vjerska nesnošljivost, nacistički zločini, koncentracioni logori, stravično eksperimentiranje ljudima, emigracija i egzil – opsesivne su teme kojima se Daša Drndić bavi u gotovo svim svojim djelima, a u najnovijemu, osmome po redu, romanu 'Sonnenschein' rečenu tematiku autorica uobličava na dosad najdojmljiviji način. Daša je Drndić uz Slavenku Drakulić, Dubravku Ugrešić i Ivanu Sajko najangažiranija domaća autorica, s opusom koji se uporno opire trivijalizaciji, a ozbiljnost dokazuje kako na sadržajnoj i tematskoj tako i na oblikovnoj, formalnoj razini. Većinu proza, a tako i novi roman 'Sonnenschein', Daša Drndić gradi tehnikom kolažiranja, osnovnu fikcijsku narativnu liniju, fragmentarno oblikovanu, nadograđuje i premrežuje dokumentarističkim non–fiction dionicama, od raznih citata, stenograma zvučnih zapisa sa suđenja, pisama, fotografija, enciklopedijskih i biografskih fusnota, pa sve do obiteljskih, rodoslovnih stabala. Njezina je proza literatura sa stavom, čvrstim moralnim stavom koji ona argumentira dokumentima, a u novome romanu u tome ide tako daleko da čak donosi stotinjak stranica dug popis sa oko devet tisuća imena i prezimena Židova ubijenih u Italiji tijekom druge svjetske klaonice. Ipak, to se ne nadaje stranim tijelom ili suviškom u rukopisnom tkivu nego, naprotiv, dodatno podcrtava i naglašava provodni moto knjige – »iza svakog imena krije se priča« – izražen nekoliko puta u romanu.

Roman započinje scenom u kojoj glavna junakinja romana, Haya Tedeschi, prekopava po memorabilijama svoga života; u devetom desetljeću života Haya »razgrće šipražje svoga sjećanja« te prevrćući i proučavajući pisma, fotografije, razglednice i isječke iz novina uređuje svoje postojanje kako bi se, šezdesetak godina prekasno, suočila sa vlastitom savješću i napokon otvorila oči koje bijahu širom zatvorene dok su joj susjedi i sugrađani odvođeni u logore i ubijani, istovremeno dok je ona širila noge pod nacističkim oficirom Kurtom Franzom. Tako, osim kao svjedočanstvo i osudu organiziranoga masovnog istrebljivanja jedne etničke skupine 'Sonnenschein' valja čitati i kao osudu tzv. bystandera – tihe, šutljive većine koja pred zločinima ravnodušno okreće glavu, aktivno odbijajući suosjećati, uporni u samozavaravanju u čijoj se ljušturi veselo baškare kao larve, nestrpljivo čekajući da ta dosadna zbrka prođe pa da napokon izrastu u prekrasne leptire poraća i novoga doba. Pišući o bystanderima Drugoga svjetskog rata Daša Drndić dakako piše i o dobrovoljnom sljepilu pred zločinima Srebrenice, Vukovara i Lore, Pakračke poljane, Ahmića i Medačkoga džepa, Manjače, Bagdada i Darfura, kao i o svim bivšim, ali i budućim larvama začahurenima u nevinost vlastitog neznanja, koje omogućavaju zlu da se lakše raširi i sveudilj rasprostre svoje ubilačke pipke.

No, osim o zatvaračima očiju pred zločinima 'Sonnenschein' problematizira i zataškavanu, slabo poznatu činjenicu Drugoga svjetskog rata – projekt nazvan Lebensborn, koji se sastojao od otimanja djece roditeljima i njihovu odgajanju da postanu arijevci, »rasno i biološki nezamjenjivi sinovi i kćeri nacije«. Riječ je o dugo skrivanoj trećerajhovskoj tajni, populacijskom pokretu jačanja i širenja ibermenšovske sorte, o čemu autorica progovara u sudbini Antonija, sina Haye Tedeschi i nacističkog krvnika iz Treblinke Kurta Franza. Antonio je bio otet od Haye još kao petomjesečno dojenče, te je rastao i bio odgajan u arijevskoj obitelji Traube, pod imenom Hans. Na posljednjih osamdesetak stranica romana upravo Hans preuzima ulogu naratora pripovijedajući kako je – nakon što mu majka Martha Traube na samrti otkriva da nije njezin sin te da se rodio kao Antonio Tedeschi – punih osam godina bjesomučno tragao za tim Antonijem, koji je sve vrijeme čučao u njemu, disao s njim, živio sa njim, sanjao s njim. 'Sonnenschein' se tako pri kraju pretvara u mukotrpnu potragu za identitetom, odnosno pokušaj prekida života u laži, u slučaju Lebensborn-djece – nametnute laži, za razliku od laži bystandera koja je bila – samozavaravajuća laž.
Tragajući za samime sobom, odnosno za Antoniom Tedeschijem – tim »patuljkom koji već 62 godine čuči u mraku njegove lubanje i tmini njegova želuca, čekajući da odraste i dobije nekakvu biografiju« – Hans Traube upoznaje brojnu drugu djecu Lebensborna, koja, također u potrazi za vlastitim korijenima, baš kao i Hans, nailaze na minska polja ljutnje, osude, boli i krivnje zbog grijeha nepoznatih im očeva, živeći kao zatočenici povijesti, dok im u prsima bjesni tornado.

U svome romanu Daša se Drndić s mnogo ironije i sarkazma dotiče i brojnih drugih ozbiljnih tema poput sramotne uloge Katoličke crkve tijekom Drugoga svjetskog rata, licemjernih postupaka Međunarodnog Crvenog križa, neutralnosti Švicarske i uloge njezinih banaka u službi Hitlerovu režimu, a kao što u prethodnom romanu 'Leica format' piše o Rijeci, tako u novome romanu autorica donosi povijest Gorizije, nesretna, shizoidnoga grada, raskomadana i podijeljena iznutra na one koji sudjeluju, pate i ginu i one koji istodobno žive iluziju, u toplini svojih domova i tami kinodvorana.
Iako naizgled hladan, izričaj Daše Drndić prepun je strasti i osude, ogorčen i bijesan, a rečenice bujne i razgranate, s čestim ponavljanjima već izrečenoga, što sve zaziva opuse Bore Ćosića i Thomasa Bernharda, kojima je autorica i svjetonazorno, ali i izabranom tematikom, iznimno bliska. Riječ je o zahtjevnoj, vrlo mračnoj i jetkoj književnosti; o potresnoj, beskompromisnoj prozi koja postavlja pitanja i uznemiruje; riječ je o umjetnosti u službi etike i humanizma te o prozi koja udara u pleksus kako bi čitatelj »uparloženog palanačkog duha« ishraknuo barem djelić raznim ideologijama i mržnjama zatrovana taloga iz svoje nutrine. Ukratko, 'Sonnenschein' je neprijeporan vrhunac dosadašnjeg opusa Daše Drndić, ali i maestralni vrh ovogodišnje domaće prozne produkcije.

(Napisao Božidar Alajbegović
Objavljeno u 'Vijencu', broj 356, listopad 2007.)



NOVO : Dana Han - 'Vitezovi Arijadnine niti' (Tonimir, 2007.)

četvrtak , 20.12.2007.

Za ljubitelje domaćih napetica :



Dana Han
'Vitezovi Arijadnine niti'

roman
izd. Tonimir, Vradinske Toplice
2007.
tvrdi uvez, 127 str.

U hrabrom pokušaju prezentacije novih pisaca na hrvatskoj književnoj sceni, izdavačka kuća ''Tonimir'' iz Varaždinskih Toplica, izdala je prvijenac Dane Han ''Vitezovi Arijadnine niti''.
Suprotno romantičnom nazivu radi se, u stvari, o krimiću inspiriranom stvarnim dogadjajem. Šokantnom smrću u podmorju i pitanjima tko?kad? i najvažnije, zašto? spisateljica nije imala namjeru napisati djelo koje bi predstavljalo ''biser hrvatske književnosti'' i , na sreću čak nije ni kolumnistica pa nije imala ''must done'' potrebu da izdaje svoju zbirku novinskih umotvorina o svakodnevnim ili tjednim ubojstvima, već je uz pomoć svoje mašte razradila moguću pozadinu uzroka tog smrtnog slučaja, opisujući obične ljude naše svakodnevnice, sa svim njihovim, svima nama tako poznatim problemima, koji se ne tiču ni nacionalnih manjina, ni rata, ni dijaspore, niti ne raspredaju o posljedicama davnih političkih odluka. Vrijeme radnje je, moglo bi se reći, sadašnje, a problemi i životna pitanja o kojima se raspreda su ona sa kojima se baš svatko od nas susreo. Dakle apsolutno ''neangažirano'' djelo, za ljude koji žele provesti nekoliko sati u napetom čitanju i u pokušaju, vjerujte uzaludnom, da otkriju tko je mogući ubojica.



Evo, budući da se Davor žali na slabu posjećenost : Bookaletinu kritiku ove knjige pročitajte ovdje

NOVO : Donna Woolfolk Cross - 'Papisa Ivana' (Naklada Ljevak, 2007.)


Donna Woolfolk Cross
'PAPISA IVANA'

roman
Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 477
Format: 13,5x21 cm
Uvez: meki
Cijena : 149,00 kn

Riječ izdavača


Naklada Ljevak upravo je objavila međunarodni bestseler koji oživljava legendu o prvoj ženi koja je postala papa - Papisi Ivani - u istoimenom romanu američke spisateljice Donne Woolfolk Cross.

Stotinama godina nijekalo se da je postojala - papisa Ivana, žena koja se preodjenula u muškarca i napredovala do vrhovnog kršćanskog poglavara. Ovaj izuzetan roman oživljava legendu o njoj, portretirajući nezaboravan lik žene koja se svom dušom bori protiv društvenih ograničenja. Kad njen stariji brat pogine u napadu Vikinga, briljantna mlada Ivana preuzima njegov identitet i odlazi u benediktinski samostan gdje se, pod imenom Ivan Engleski, obrazuje kao svećenik i liječnik. Napustivši samostan, otputi se u Rim, gdje se upliće u opasno kolo moći, strasti i politike, neprestano riskirajući život dok se uspinje prema najvišem prijestolju Zapadnog svijeta. U ovom uzbudljivom međunarodnom bestseleru, autorica ponovno oživljava Tamno doba u svom brutalnom sjaju i donosi nam priču o ženi koju hrabrost čini bezvremenskom heroinom.

"Fascinantan roman o neobičnom životu neovisne, inteligentne i hrabre žene koja je nadvladala surove društvene zakone i predrasude okoline te se uzdigla do papinskog položaja - najmoćnijeg položaja onog doba."
San Francisco Chronicle

"Izvanredan zaplet... Papisu Ivanu prožimlju svi elemente vrsnog romana: ljubav, religijska simbolika, dvoličnost i prastare tajne"
Los Angeles Times

* Po knjizi 'Papisa Ivana' u svibnju 2008. se počinje snimati i visokobudžetni igrani film!


NOVO : Igor Grbić - 'U doba vremena' (Durieux, 2007.)

Zagrebački Durieux upravo je objavio knjigu eseja Igora Grbića pod naslovom 'U doba vremena' :

Igor Grbić
'U doba vremena'

izd. Durieux
Format: 13 x 20 cm, 351 str., tvrdi uvez
Cijena: 160 kn / 20,8 Eur

Riječ izdavača


Eseji Igora Grbića su zapanjujući uvid u jednu intelektualnu i literarnu radionicu o kojoj hrvatska literarna scena malo zna. Visoko obrazovan, najšireg obzora i ujedno intelektualno gibak i ironičan, Grbić „za sebe“, mimo neke eksplictne javne debate, piše i komentira književnost, kulturno stanje, jezik, fenomene tzv. trivijalne svakodnevnice na najvišem stilističkom i mentalnom nivou. Uvjerljivost, suveremenost, originalnost i sasvim posebno mjesto unutar suvremenog hrvtaskog literarnog esejizma osiguravaju mu njegovi najširi filološki, književni i kulturno-komparativni uvidi, kao i, vjerojatno, život i pisanje u ekscentru: u Puli, a ne u Zagrebu ili Splitu gdje se u posljednjih petnaestak godina formira i artikulira njegova književna generacija.

Igor Grbić rođen 1970. u Puli. Nakon svršenog studija engleskog jezika i indologije akademsku godinu 1997./1998. proveo kao prvi gostujući lektor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u New Delhiju. Piše poeziju, prozu, esejistiku i znanstvene članke te prevodi s engleskog, talijanskog, njemačkog, francuskog i hindskog. Svoje književne radove i prijevode dosad objavio na Trećem programu Hrvatskog radija te u raznim časopisima i novinama (Čemu, Filmski ljetopis, Glas Istre, Istarska Danica, Književna Rijeka, Kolo, Književna smotra, La Battana, Libra, Nova Istra, 15 dana, Quorum, Republika, Scrinia Slavonica, Vijenac, Zarez).
Piše i na engleskom i talijanskom: uključen u Whispering Muse, međunarodnu antologiju mlađih pjesnika na engleskom, dok je na regionalnom natjecanju Istria Nobilissima godine 2004. nagrađen za kratku prozu na talijanskom, a 2005. i za poeziju na talijanskom.
Godine 2005. zagrebačka izdavačka kuća Ceres objavila je njegovo književno-znanstveno djelo Istrija glagoljušta, za koje iste godine dobiva nagradu Kiklop za najbolje debitantsko ostvarenje, a 2006. i knjževnu stipendiju za jednomjesečni boravak u Grazu.
Dobitnik međunarodne nagrade Lapis Histriae 2006., za najbolju kraću prozu na štokavici.
Preveo preko 20 knjiga (Rushdie, Atwood, Vivekananda, Thoreau…), od kojih je neke popratio bilješkama i pogovorom/predgovorom.
Sudjelovao u stvaranju Leksikona svjetske književnosti i Leksikona svjetskih pisaca Školske knjige, obradivši desetak natuknica iz indijske književnosti.
Doktorand teorije i povijesti književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Istarskog ogranka DHK-a.
Živi i radi u Puli, gdje na Filozofskom fakultetu predaje sanskrt, a na Visokoj učiteljskoj školi englesku književnost.



Književna večer : 'Na vrh jezika/Prozac'


SPLIT, 21. 12. od 20 h, u klubu "Ghetto" večer: 'Na vrh jezika/Prozac '

Predstavit će se pjesmom i novim knjigama: Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar & special guest star Marija Andrijašević,dok će prozu čitati Marijana Ogresta & gost/šća iznenadjenja



*EKSKLUZIVNO!!!

TIJEKOM VEČERI BIT ĆE SLUŽBENO PROGLAŠENI OVOGODIŠNJI DOBITNICI NAGRADA "NA VRH JEZIKA" & "PROZAC", DOZNAT ĆETE IMENA AUTORA/ICA KOJE ĆETE DOGODINE IMATI PRILIKU ČITATI U IZDANJU ALGORITMA. ZA SADA JE SIGURNO DA ĆE NAGRADA ZA PROZU OTIĆI U DALMACIJU, A ZA POEZIJU U SLAVONIJU



INTERVJU : Miljenko Jergović





Na ovome linku nalazi se razgovor Branimira Pofuka s Miljenkom Jergovićem, povodom izlaska novog Jergovićevog romana 'Srda pjeva, u sumrak, na Duhove'.
Inače, ovo web izdanje intervjua sadrži i jedno pitanje (i odgovor, dakako) kojega nema u tiskanom izdanju.



NOVO : Mirko Kovač - 'Grad u zrcalu' (Fraktura, 2007.)

Mirko Kovač:
'Grad u zrcalu'

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 352
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 179,00 kn
Cijena preko weba izdavača: 161,10 kn

Riječ izdavača



'Grad u zrcalu' maestralan je krešendo svih dosadašnjih proza Mirka Kovača u kojima se ovaj suvremeni klasik bavi svojim zavičajem – surovim i predivnim krajem na razmeđi Mediterana i Balkana i sudbinama njegovih stanovnika. U 'Gradu u zrcalu' glavni je junak književnik koji ispisuje svoje odrastanje, obitelj i krajolike djetinjstva. Poput junaka svih Kovačevih romana pripovjedač je blag i okrutan istovremeno, kao što su uostalom i ljudi njegova kraja.
U 'Gradu u zrcalu' Kovač lista stranice jedne obiteljske kronike, ispisujući veličanstvenu posvetu zaboravljenom vremenu u kojem su čuda još bila moguća. No, prije svega ovo je roman o ocu i očevima kakvih više nema. Grad u zrcalu koji sanja junak ove knjige je Dubrovnik, grad koji je savršen, istodobno blizak i dalek, vječno mjesto čežnje i žudnje.
'Grad u zrcalu' je magnum opus Mirka Kovača, krunski biser u nizu njegovih djela, roman koji je vrijedilo čekati jer u njemu se u cijelosti ostvaruje misao da je naš život ono čega se sjećamo, a ne ono što smo proživjeli.



Pročitaj poglavlje ovdje


PROMOCIJA: 'Ima boljih stvari od suhe odjeće - mali inventar suvremenog ženskog stiha' (Zigo/Katapult, 2007.)

srijeda , 19.12.2007.



U četvrtak 20. 12. na Arci fiumani u Rijeci, s početkom u 20 sati, udruga Katapult održat će posljednju književnu večer u ovoj godini na kojoj će predstaviti novu knjigu iz edicije Katapult pod nazivom 'Ima boljih stvari od suhe odjeće - mali inventar suvremenog ženskog stiha'.

Riječima urednika Envera Krivca: "Upravo zbog toga ovaj "mali inventar suvremenog ženskog stiha" i nosi ovakav naslov, stih "ukraden" iz jedne od Čargonjinih pjesama. To je poruka mladosti, neopterećenosti i činjeničnog stanja da "suha odjeća" kao simbol sigurnosti i predvidljivosti nikako ne predstavlja uzbudljivu i otkrivačku stranu života, stranu po kojoj poeta mora hodati kako bi bio poeta, stranu koja omogućuje ovim pjesnikinjama da, kao i vojske i vojske ratnika "radosti, bola i čuda s daškom rječnika" prije njih, "zavrte svijet" i "zavrte sebe" u potrazi i za svijetom i za sobom. Bez onih koji idu kroz kišu ne brinući za neugodnost mokre odjeće i svega što ona u svijetu svakodnevne praktičnosti života znači, za nas koji nosimo kišobrane ne bi bilo nikog tko će nas podsjećati da slobodu treba njegovati i pokušati je naći ispod mnogih slojeva te je dotjerati ili pozvati na površinu. One su tu da bi nas podsjećale na našu ako ne zaspalu onda drijemajuću bit."

Knjigu će predstaviti urednik i autorice: Marija Crnjac, Sestre Cvečić, Petra Čargonja, Iris Ćiković, Željka Horvat, Lana Predojević, Jelena Tondini i Matija Vukušić.

Prije i nakon književne večeri nazočne će zabavljati već legendarni DJ dr. Heywood Floyd.



NOVO : Grupa autora (Utorkaši) - 'Naši sprovodi' (Fraktura/Udruga Sa(n)jam knjige u Istri, 2007.)

Grupa autora (Utorkaši)
'Naši sprovodi'

izd. Fraktura i Udruga Sa(n)jam knjige u Istri
180 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


«Naši sprovodi» treća je u nizu knjiga koju su slavni splitski Utorkaši napisali za 'Sa(n)jam knjige u Istri'. Ovoga puta odabrali su tužnu, vrlo intimnu temu, smrt i sprovode. Priče u «Našim sprovodima» potresne su i smiješne, bolne i ironične, auto­biografske i fikcionalne, ali prije svega iskrene.

Trinaest autora ponovno je ostvarilo jedinstvenu zbirku, u kojoj na čudesan način dočaravaju i upotpunjuju misterij ispraćaja na onaj svijet, prikazujući bez zadrške i nedokučivo i svakodnevno.

Živko Skračić: «OD BABINA DO KARMINA»
Renato Baretić: «NEBO SPREMNO ZA DODIR»
Alem Ćurin: «VRIJEME GRLICA»
Zlatko Gall: «BLAŽENA AMNEZIJA»
Milorad Bibić: «SMIJ NA SPROVODU BARBA PERE PAVLOVA»
Boris Škvorc: «ROCKWOOD EXPRESS»
Dražen Čulić: «PUTOVANJE»
Ivica Ivanišević: «PUŠI PROPALO»
Željko BariŔić: «KAD BI ME JOŠ SAMO JEDNOM DOZVALA»
Jurica Pavičić: «JUŽNI SPROVOD»
Ante Tomić: «NE DAO IM BOG DA ME POKOPAJU BEZ GLAZBE»
Boris Dežulović: «MI, UTORKAŠI»
Goran Zloić: «MBAVA»




Izvor : MVinfo.hr


NOVO : Gustave Flaubert - 'Rječnik uvriježenih mnijenja' (Hrv.filološko društvo/disput, 2007.)



Gustave Flaubert
'RJEČNIK UVRIJEŽENIH MNIJENJA'

izd. Disput/Hrv.filološko društvo
S francuskoga preveo i opremio Stanko Andrić
264 str, 14 x 20,5 cm, tvrdi uvez
Knjižarska cijena: 140,00 kn

Riječ izdavača


Gustave Flaubert već je u djetinjstvu započeo raditi na ' Rječniku uvriježenih mnijenja', bilježeći još kao dječak gluposti što ih je izgovarala stara gospođa koja je posjećivala njegovu majku. Iz njegove obilne korespondencije vidi se da ga ta zamisao nije napuštala čitava života, no u stvarnosti taj projekt ostaje na rubu njegovih preokupacija sve do posljednjeg desetljeća života, do 1870-ih, kada s prekidima piše roman 'Bouvard i Pécuchet' koji je piščeva smrt ostavila nedovršenim. U ostavštini je tada pronađeno nekoliko svežnjeva listića poredanih abecednim redom pod zajedničkim naslovom Le Dictionnaire des idées reçues, koji su objavljeni prvi put tek 1910. kao dodatak romanu Bouvard i Pécuchet, a 1913. kao zasebna knjiga.
Čitajući ' Rječnik...' vrlo često ne znamo treba li se smijati ili povlađivati. Čitavo se vrijeme pitamo: Tko govori? Nejasna nam je pozicija autora. U nekim se natuknicama osjeća njegova kritička nazočnost; drugdje nam naprosto posreduje misaone bisere svog Egzemplarnog Mediokriteta; u trećima naziremo neko skriveno lukavstvo. Kao da ni Flaubertu nije do kraja jasna namjena tog priručnika. Je li to svojevrsni indeks zabranjenih po-misli ili, baš naprotiv, priručnik za uspješne kozere? Raspolaže se navodima koji idu u prilog i jednom i drugom odgovoru. U pismima pak sâm Flaubert ovako opisuje svoj Rječnik: “Djelo na kojem radim moglo bi nositi podnaslov Enciklopedija ljudske gluposti...”, uređeno je “tako da čitatelj ne zna šalimo li se na njegov račun...”, ono tvori “povijesnu glorifikaciju svega što se odobrava... Tu ću pokazati da su većine uvijek imale pravo, a manjine krivo; prinijet ću velikane kao žrtvu svim idiotima, mučenike svim krvnicima... Tu će se dakle naći, u abecednom nizu, o svim mogućim predmetima, sve ono što treba govoriti u društvu kako bi vas se smatralo pristojnim i ljubaznim...”






Lebov intervju sa Zrinkom Pavlić






Dr.Lebowski odlučio je skinuti svoj intervju-junf, a to je obavio sa Zrinkom Pavlić , aktualnom dobitnicom 'Kiklopa' za najbolju debitantsku knjigu ('Svijet i praktična žena').

Zrinka se pokazala vrlo duhovitom i iskričavom sugovornicom - evo jednog primjera :

P: Je li bilo nagrada (književnih ili bilo kakvih drugih) koje su ti izmakle? Jesi li poželjela zapaliti žirije nakon toga ili si iskreno čestitala dobitnicima?
Koliko se sjećam, nisam se natjecala ni za jednu drugu književnu nagradu osim Kiklopa, ali je mojoj grupi iz osmog a O.Š. "Otokar Keršovani" 1983. za dlaku promaklo prvo mjesto u natjecanju "Tito, revolucija, mir". Uvjerena sam da su članovi druge, pobjedničke ekipe podmitili Tita. Ili su se jebali s revolucijom. U mir se ne bih uplitala da mu se ne zamjerim baš sad, pred blagdane.


Cjelovit intervju dostupan ovdje



Opet ja na HRT-u!!! (vol.26.)




HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS, ANA BRNARDIĆ, BORIS POSTNIKOV, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
UREDNICA: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 22.12. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA
Premda su sadržajno i stilski vrlo heterogene, sve priče Sime Mraovića sakupljene u zbirci 'Bajke za plažu' u izdanju Durieuxa objedinjuje autorov duhovit pristup, hinjena neozbiljnost, ironija te sklonost banaliziranju i apsurdu, tvrdi u svojoj kritici Svjetlana Janković Paus.
O romanu 'Nula Nemo' Svjetlane Gjoni, ovogodišnjem dobitniku VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – piše Božidar Alajbegović.
O debitantskom romanu 'Garaža' Zdenka Mesarića u izdanju Algoritma piše Boris Postnikov.
Ana Brnardić prikazuje peti broj časopisa Ka/Os koji izlazi u nakladi Kluba studenata komparativne književnosti «K» zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Uredila Gordana Crnković







Dortina 'Kantata o kavi'

utorak , 18.12.2007.





'' Kantata o kavi? O kavi se ne kanta, nego se pomoću kave čovjek-stroj razbuđuje, radi, uči. Čovjek-dijete dokoličari, dangubi. Za razliku od vina, uz kavu se ne kanta već se misli, priča, pripovijeda. Čak toliko da danas «kava» u govoru služi samo kao poziv na kavanski razgovor uz sok. Ma šta pijuckali, koncept kave je jeftina sirovina za nadugo i naširoko razglabanje, mudrovanje, prepričavanje, ogovaranje, kukanje, zabadanje, nedajbože gatanje. Pod crnim se okom iz šalice sklapaju poslovi, raspravlja o tajnama postojanja, o šopingu i putovanjima. Sve dok se kavopijama ne počnu tresti ruke a srce im se uzlupa na trećoj rundi, pa se zaklinju da neće više nikad. Studenti i noćni čuvari zadrhte tek nakon pete.
Ali malo bića zasmeđenog jezika na kavi priča priče o kavi. A takvih se legendi i svjedočanstava nataložilo mnoštvo, baš koliko je argumenata njezinih protivnika i pobornika. Neke su kavene legende smišljane dok se pila, a neka je burna zbivanja zabilježila trijezna povijest koja ništa ne cuga, samo piše. I to krvlju.''

Želite li pročitati cjelovit, fenomenalan tekst Dorte Jagić 'Kantata o kavi' (kojega su prethodni reci uvod), kliknite na ovaj link, i uživajte...




PROMOCIJA: Danijel Vuinac - 'Caffetin' (Mense medio, 2007.)



Izdavačka kuća Mense medio predstavit će svoju prvu knjigu, autora Danijela Vuinaca nazivom 'Caffetin' 19. prosinca s početkom u 18 sati, u Profil Superstoreu (Centar Joker) u Splitu.

Knjiga je rezultat natječaja nakladnika Mense medio na koji su pristigla 32 pristigla rukopisa a između kojih je Komisija na čelu sa urednikom Nebojšom Lujanovićem za pobjednika i objavu romana odabrala mladog neafirmiranog autora Danijela Vuinaca i njegov roman 'Caffetin'.

O autoru:
Danijel Vuinac ima 29 godina, živi u Splitu, trenutno nezaposlen. Napisao je više priča i tekstova (dakle, ne samo prozu), od kojih su mu neki objavljeni u Vijencu, Slobodnoj Dalmaciji, Njoku (bilten za mlade, čiji je bio urednik) i u Večernjaku. Napisao je nekoliko kratkih priča za Internet-natječaje, jedna mu je objavljena u Ekran priče 06 (Zastor od trske), a trenutno radi na svom drugom romanu koji nosi radni naslov Suho zlato i povremeno objavljuje kolumne za net-magazin Nogonet, pod nazivom Sudac u zaleđu.

O izdavaču:
Tvrtka Mense medio će i nakon objavljivanja knjige pomagati autoru u plasiranju njegovog djela, tako da će u razdoblju od četiri mjeseca nakon objavljivanja teksta zajedno s autorom organizirati nekoliko promocija i javnih nastupa. Prva velika promocija i prvo predstavljanje knjige bit će održano 19. prosinca 2007. u Profil Superstoreu (Centar Joker) u Splitu, a druga u Gradskoj knjižnici u Solinu. Nakon toga bi uslijedile promocije sa suradnicima u Rijeci, te u Zagrebu u sklopu književnih večeri u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, klubu Močvara i Studentskom centru. Tijekom navedenih promocija i predstavljanja knjige će biti dostupne svim posjetiteljima.



INTERVJU : Zoran Ferić



Zoran Ferić već nekoliko godina u zagrebačkom knjiškom klubu Booksa vodi radionicu pisanja proze, a u razgovoru za njihov portal između ostaloga veli : 'Ne valja precjenjivati ulogu talenta, ali kreativno se pisanje može naučiti'.
Kako i na koji način, saznati možete pročitate li cjelovit intervju na ovome linku



Vrlo zanimljiv broj časopisa 'Kolo'




Matičin časopis 'Kolo' u zimskom broju 2006. svoj je temat posvetio Antunu Vrdoljaku, u povodu njegova 75.rođendana. Među zastupljenim autorima koji obrađuju Vrdoljakovo stvaralaštvo je i Miljenko Jergović čiji opširan tekst 'Ne moći prešutjeti' možete pročitati na ovome linku.

Uz nekoliko književnih kritika i ogleda te većeg broja tekstova posvećenih 'Staroj hrvatskoj svakodnevici', najaznimljivijom rubrikom 'Kola' ispostavila se rubrika 'Književnost' koja donosi nekoliko pripovijesti Wolfganga Bauera (1941–2005), autora je čija su djela anticipirala književne postupke i umjetničke nazore koje kasnije nalazimo obuhvaćene zbirnim pojmovima postmoderne i poststrukturalizma.
Osim Bauerovih pripovijesti časopis donosi i cijeli niz kratkih proznih zapisa Antona Vujića.

Pripovijesti Wolfganga Bauera čitajte ovdje, a kratke prozne zapise Antuna Vujića na ovome linku





Alvaro Mutis





Izdavačka kuća Vuković&Runjić dosad je objavila dvije knjige kolumbijskog pjesnika i prozaika Alvara Mutisa, iz njegovog romanesknog ciklusa o morskom pustolovu zvanom Maqroll el Gaviero - 'Posljednje pristajanje starog teretnjaka' i 'Ilona stiže s kišom'.

Na ovome linku u prilici ste pročitati opširan intervju s Alvarom Mutisom te esej Erika Davisa koji analizira Mutisovo pisanje.

Međunarodni natječaj za autore do 30 godina

ponedjeljak , 17.12.2007.



Srđan Papić javlja iz Beograda :



Studentski kulturni centar Beograd, redakcija Forum, objavljuje treći po redu regionalni konkurs za projekat REČ U PROSTORU, koji će biti se realizovan u okviru Aprilskih susreta 2008. godine

- Pravo učešća na konkursu imaju autori starosti do 30 godina
- Na konkursu će ravnopravno učestvovati radovi autora iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, BiH, Hrvatske i Slovenije
- Autori mogu da se prijave za učešće sa najviše tri rada (poezija ili kratka proza do 1000 karaktera dužine)
- Uz radove autori treba da pošalju i svoju biografiju.
- Radove slati e-mailom na skctribine@gmail.com ili na adresu
Studentski kulturni centar
redakcija Forum
ul. Kralja Milana 48
11 000 Beograd.


Konkurs je otvoren do 30. decembra 2007. godine.

Izabrani radovi sa prethodna dva konkursa prikazani su kao galerijska plakatna postavka u okviru Aprilskih susreta 2006. i 2007. godine u SKC-u. U okviru projekta „Umrežavanje kulturnih institucija regiona“ radovi su izlagani u Skopju i Mariboru. A grupa mladih umetnika osmislila je i realizovala DVD prezentaciju prošlogodišnjeg konkursa koja će biti prikazana u okviru Aprilskih susreta 2008. godine.



INTERVJU : Robert Perišić




'Naš čovjek na terenu' naslov je romana Roberta Perišića koji ovih dana izlazi iz tiska, u izdanju zagrebačkog Profila.

Što o svom romanu Perišić govori u razgovoru za Jutarnji list , provjeriti možete ovdje

Književna večer Slavenke Drakulić





U ponedjeljak, 17. prosinca 2007. u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu, održati će se književna večer Slavenke Drakulić, u organizaciju HDP i Hrvatsko - Hispanskog društva/Sociedad Hispano - Croata.

O njezinom romanu «Frida ili o boli» govoriti će književna kritičarka Jagna Pogačnik



Izvor : MVinfo.hr



NOVO : Claudio Magris - 'Naslijepo' (Durieux, 2007.)






U izdanju zagrebačkog Durieuxa iz tiska je izašla nova knjiga tršćanskog autora Claudija Magrisa, pored Umberta Eca najznačajnijega intelektualnoga glasa Italije.
Knjigu 'Naslijepo' (tvrdi uvez, 381 str., 160,00 kn) talijanska je kritika već proglasila monumentalnim romanom. Opisuju je kao mračnu, duboko pesimističnu knjigu U središtu priče nalazi se 2.000 talijanskih radnika koji su nakon Drugog svjetskog rata ostavili sve za sobom kako bi u Jugoslaviji pomogli u izgradnji komunizma. Godinu dana poslije, od Tita proglašeni staljinistima, postaju previše opasni te bivaju deportirani i zlostavljani u raznim logorima na otocima sjevernog Jadrana. Nakon povratka u Italiju, tamošnja policija se prema njima odnosi kao prema opasim komunistima sa Istoka, a za komunističku partiju su nepoželjni kao svjedoci komunističkih zlostavljanja. Magris ističe da ga već godinama zanimaju žrtve povijesti koji se uvijek nađu na krivom mjestu.

Ton Magrisove knjige je mračan te podsjeća na 'Srce tame' Josepha Conrada, a autor je opisuje kao hommage denunciranom humanizmu.




Veselin Gatalo

nedjelja , 16.12.2007.



Nekom greškom još uvijek niste upoznati sa stvaralaštvom mostarskog književnika Veselina Gatala?

Praznine u znanju popunite ovdje

Natječaj 'Dobriša Cesarić'


Za ovo imate vremena još nekoliko dana :



Grad Požega
i Društvo hrvatskih književnika
(ogranak slavonjsko-baranjsko-srijemski)

raspisuju

NATJEČAJ
'DOBRIŠA CESARIĆ'
ZA NEOBJAVLJENU ZBIRKU PJESAMA


Na natječaj se šalje cjelovit, neobjavljen pjesnički rukopis (s kratkom biografijom) napisan na hrvatskom jeziku i otipkan na pisaćem stroju ili PC-u, u tri primjerka.
Rukopisi se ne vraćaju.
Nagrada 'Dobriša Cesarić' sastoji se od objavljivanja pjesničkog rukopisa, priznanja i novčanog iznosa od 15.000,00 kuna a dodjelit će se na '6.Danima Dobriše Cesarića' u Požegi, 11.01.2008.godine

Rukopise slati na adresu :
Gradsko poglavarstvo, Trg Sverog Trojstva 1, 34000 Požega



Natječaj prenosim iz novog broja 'Zareza' kojega svesrdno preporučujem, kako zbog izvrsnog intervjua sa Disputovim urednikom Josipom Pandurićem tako i zbog izbora ironijom nasaftanih super-super-kratkih priča Davida Gaffneya te eseja slovenskog filozofa Mladena Dolara i razgovora s Ivanom Kraljem, organizatorom Festivala novog cirkusa.

'KaLibriranje Dalmacije'






KaLibriranje Dalmacije, tourneja, 20-22. prosinca
predstavljanje novih Algoritmovih naslova koje uređuje Kruno Lokotar

ŠIBENIK, 20. 12. od 19 h, u caffeu "Park" kod crkve sv. Frane,
predstavljanje knjige
EMIRA IMAMOVIĆA PIRKEA
'Tajna Doline piramida (u potrazi za dokazima da su Bosni i Hercegovini zivjela inteligentna bića)'

Sudjeluju: autor, Mirko Sekulić, Renato Baretić, Kruno Lokotar

SPLIT, 21. 12. od 20 h, u klubu "Ghetto" večer: Na vrh jezika
Predstavit će se pjesmom i novim knjigama: Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar & special guest star Marija Andrijašević,dok će prozu čitati Marijana Ogresta & gost/šća iznenadjenja

SPLIT, 22. 12. od 19 h, Pučko otvoreno učilište (iznad pizzerije "Zlatna vrata"), Dioklecijanova 7,
predstavljanje knjige
ZORANA TOMIĆA: 'Nebo su prekrili galebovi (štafeta priča osviještenog komunalca)'
& EMIRA IMAMOVIĆA PIRKEA 'Tajna Doline piramida (u potrazi za dokazima da su Bosni i Hercegovini živjela inteligentna bića)'

predstavit će: Ivica Ivanišević, Marko Pogačar, Belmondo Miliša, autori i urednik





SURFAJ!

subota , 15.12.2007.



Rubrika SURFAJ! u kojoj, na portalu za kulturu i nekulturu Kupus.net, predstavljam zanimljive blogove, osvježena je mojim novim tekstom.

Na ovome linku u prilici ste provjeriti je li moj izbor možda pao upravo na vaše blogersko čedo.

'Srda pjeva, u sumrak, na Duhove'





Kratko nakon što je u knjižare dospjela njegova novela 'Freelander', Miljenko Jergović objavio je novi roman.

'Srda pjeva, u sumrak, na Duhove', je roman o djevojci iz neutvrđene istočnoeuropske zemlje, koja je posljednji put viđena u sumrak na Duhove, 15. svibnja 2005., na raskrižju Držićeve i Vukovarske avenije. Nemili događaj zauvijek će promijeniti sudbine petorice ljudi koji su se međusobno jedva i poznavali.

Autor hitova „Sarajevski Marlboro“, „Mama Leone“, „Dvori od oraha“ i još mnogo drugih svoje je najnovije djelo namijenio isključivo vjernim čitateljima 'Jutarnjeg lista', odnosno članovima 'Jutarnjeg kluba', koji roman (tvrdi uvez, 464 stranica) po cijeni od 120,00 kn mogu naručiti na ovome linku.

Ovaj link omogućava besplatno čitanje prvog poglavlja novog Jergovićevog romana.




KRITIKA : Boris Dežulović - 'Poglavnikova bakterija' (V.B.Z., 2007.)

petak , 14.12.2007.





KRITIKA : Boris Dežulović - 'Poglavnikova bakterija' (V.B.Z., 2007.)

Ne znam je li se u prije nekoliko godina objavljenom ‘Leksikonu YU mitologije’ za njega našlo mjesta, ali u eventualnom budućem novom izdanju te knjige ‘Studio Viva Ludež’ svakako zaslužuje svoju natuknicu. Tko slučajno ne zna, radi se o izvedenici iz imena i prezimena pokretačkog trojca Feral Tribunea, tjednika koji je spašavao čast novinarske profesije tokom demokraciji i slobodi tiska nimalo sklonih 1990.-tih. No, osim hrabrošću u beskompromisnoj borbi protiv političkog nemorala i korumpiranosti vlasti te neizmjernog truda u suzbijanju rasne, etničke i svakovrsne druge mržnje žurnalističkim sredstvima, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović - za razliku od mnogih hrvatskih novinarskih vedeta koje ratuju sa pravopisom, gramatikom i stilistikom - mogu se pohvaliti i iznimnim literarnim darom. Uz tisuće kartica objavljenih u svome listu tokom zadnja dva i pol desetljeća - a koje, uz kolumne, reportaže i razne kritički intonirane članke i eseje, obuhvaćaju i različite oblike nežurnalističkih, literarnih tekstova poput satiričkih humoreski i dramoleta, sarkazmom nabijenih prepjeva ex-jugoslavenske narodne i autorske pjesmarice, te brojnih kratkometražnih proznih bravuroza začinjenih verbalnim igrarijama, persiflažom i kozerijom, ironijom, groteskom i apsurdom – rečeni je trojac Feralovih prvoboraca dosad ukoričio i cijeli niz književnih rukopisa, od knjiga pjesama i priča pa sve do romana.

Zamijenivši prije nekoliko godina stresno mjesto Feralovog novinara puno lagodnijom ulogom Globusovog kolumnista, Boris se Dežulović ozbiljnije posvetio književnom stvaranju podarivši čitateljstvu evo već četvrtu knjigu u zadnje četiri godine. Tu valja posebno naglasiti kako se radi o krajnje raznovrsnim rukopisima, od romana s elementima fantastike ( ‘Christkind’) i crnohumornog ratnog romana ( ‘Jebo sad hiljadu dinara’), preko angažirane i kritički intonirane poezije ( ‘Pjesme iz Lore’) pa sve do stilski, jezično i žanrovski raznolikih kratkih priča u aktualnoj zbirci nazvanoj ‘Poglavnikova bakterija’. Zlobnici ili oni neupućeni mogli bi reći kako se radi o vrludanju neformirana autora ‘koji se još traži’, međutim, upravo je vješto baratanje različitim stilskim sredstvima i diskursima, te odlično snalaženje u raznorodnim žanrovima, ali i jezicima i narječjima (a što sve dokazuje upravo nova knjiga) potvrda kako je riječ o izgrađenoj, samosvojnoj te po mnogočemu jedinstvenoj autorskoj pojavi u domaćoj književnosti.

Poglavnikova bakterija’ je zbirka sastavljena od šest stilski i žanrovski raznorodnih priča koje - unatoč raznolikosti pripovjednih strategija za kojima autor poseže - zajedno čine kompaktnu cjelinu koju na okupu drži na humanizmu i čvrstom moralnom stavu utemeljena tematsko-značenjska osnovica. U svojim pričama Dežulović brodi različitim prostornim i vremenskim koordinatama, no bez obzira zatječemo li njegove junake u Dalmaciji sredine prošlog stoljeća, Bosni iz vremena Drugog svjetskog rata ili u ovodobnome Splitu, u prvome planu njegovih fabula uvijek je tzv. mali čovjek zatečen povijesnim i političkim silnicama koje upravljaju njegovom sudbinom a na koje on nema gotovo nikakav utjecaj. Uvjerljiv su dokaz rečenoga priče ‘Crveni šejtan’ i ‘Smrt’ koje tematiziraju vjersku i nacionalnu netrpeljivost - u prvoj priči Dežulović upozorava na razorne posljedice kojima je nedavni hrvatsko-muslimanski sukob obilježio odnose dvaju naroda u Bosni, dok u priči ‘Smrt’ vrlo vješto vođenim fabularnim paralelizmom autor podsjeća na cikličnost i perpetuiranje ratnih strahota na našim prostorima, redovito uzrokovanih međunacionalnim mržnjama. Osim što radnju smješta u Srbiju, priča ‘Smrt’ izdvaja se i po tome što je napisana srpskim jezikom. Istina, takvih je primjera bilo i do sada, ali iznimno malo – Feralov zastavnik Leposavić Života i neki blogerski pokušaji jedini su primjeri korištenja srpskim jezikom od strane hrvatskih autora kojih se uspijevam sjetiti – tako da Dežulovićeva priča svakako zaslužuje epitet kurioziteta. Priča ‘Batman: the beginning’, također smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata, kvalitativno je najtanji dio zbirke jer je Dežulović razvedenu, događajima bogatu fabulu koja ima potencijala za mnogo širu, možda čak i romanesknu razradu, sažeo na jedva 13-14 kartica teksta, ne uspijevši dovoljno jasno voditi dva prostorno i vremenski odvojena ogranka radnje, te neke od motiva ostavivši neiskorištene a pojedine situacije nedovoljno razjašnjene. Šteta, jer se radi o zanimljivoj i potresnoj priči koja spaja dvije obitelji s različitih, neprijateljskih strana u ratu.

Za razliku od tih triju potresnih i prilično sumornih priča, preostali se tekstovi odlikuju ležernijim, humorističnim pristupom odabranoj tematici. ‘Velika laž Bepa Partugolotovog’ malomišćanska je duhovita ali i gorka štorija o otočkome ridikulu, neuklopljenome pojedincu, uncutu ‘kojega je život gurnuo u ralje morskom psu da bi naučio zašto je laž bolja od istine, privlačnija od nje čak i kad je istina nevjerojatnija, ili, za razliku od laži, posve nemoguća’. Radi se o bravuroznoj minijaturi koja na zabavan način posreduje autentičan život u izoliranoj otočkoj sredini, gdje međusobne odnose obilježava nesmiljeni surov humor a sudbine nerijetko znaju ovisiti o prilagođenosti većini, odnosno mišljenjima drugih utemeljenima na rekla-kazala razonodi. U naslovnoj, izrazito filmičnoj priči trilerskog prosedea Dežulović ismijava nacionalističko-politički fanatizam, naravno onaj konkretno ‘naš’ – ustaški, istovremeno parodirajući masovno obljubljena glupava, paranoidna štiva koja beletriziraju raznorazne teorije zavjera, dokazujući pritom kako je moguće pisati angažirano ali na neopterećujući, ležeran način. Uza sve to Dežulović narativnu konstrukciju priče obogaćuje serijom fusnota u kojima donosi cijelu jednu efektnu ‘priču u priči’, funkcija koje je u upotpunjenju psihološkog portreta glavnoga protagonista. Zaključna, možda i najuspjelija a svakako najefektnija priča, dijaloški je koncipirana, dinamična i ponovo vrlo filmična ‘Bijela točka’, pažljivim pratiteljima novije domaće produkcije poznata još iz prošlogodišnje Frakturine zbirke nogometnih priča ‘Slobodan udarac’. Citirat ću samoga sebe iz prikaza te zbirke te reći kako u toj priči Dežulović ‘uz brzu izmjenu više pripovjedača efektno progovara o kriminalu u nogometu, namještanjima rezultata i klađenju, ali i o ženskom nerazumijevanju toga sporta te o nogometnoj igri i navijanju kao muškom načinu da se produlji mladenaštvo i za vijeke vjekova ostane dijete — homo ludens’. Duboko usidrena u hrvatsko ‘sada i ovdje’ ta je priča razoran ali i duhovit dokument vremena u kojemu imamo čast i zadovoljstvo živjeti društveno-socijalnu elementarnu nepogodu, stručno nazvanu ‘tranzicija’.

Svejedno zaviruje li u dušu sina bosanskoga hodže s početka stoljeća ili progovora kroz usta polupismenog dalmatinskog ridikula; bilo da tekst koncipira isključivo od dijaloga ili paralelno vodi više radnji uz mijenjanje pripovjedačkih pozicija i prostorno-vremenskih koordinata; i kad je jergovićevski sklon digresijama, mistifikaciji i pučkoj filozofiji baš kao i kad na tomićevski ili Smojin način ismijava malomišćansku isključivost i uskogrudnost; bilo da se služi književnim standardom ili žargonom, dalmatinskom čakavštinom i lokalizmima ili piše na srpskom, Dežulović je i u poeziji, baš kao i u romanu ili u kratkoj priči - uvijek svoj na svome - duhovit i zabavan koliko i dirljiv i mračan, istovremeno kritičan i opušten, angažiran i ležeran, surov i nježan – ukratko, rođeni pripovjedač - čega je zbirka 'Poglavnikova bakterija’ nepobitan i vrlo uvjerljiv dokaz.

(napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na Kupus.net)



PROMOCIJA : Zoran Krušvar - 'Izvršitelji nauma gospodnjeg' (Mentor, 2007.)

četvrtak , 13.12.2007.



Svi ste pozvani na predstavljanje
dark fantasy romana
Zorana Krušvara
"IZVRŠITELJI NAUMA GOSPODNJEG"

te pratećeg multimedijalnog projekta.

Predstavljanje će se odrzati u Rijeci, u prostoru male dvorane Filodrammatice (bivši art club "Gal"), u subotu 15.12.2007. s početkom u 18:00 sati.

Svojim prisustvom uveličajte multimedijalno predstavljanje jedinog
hrvatskog romana koji ima svoj trailere, soundtrack, igrane i animirane
spotove, fan fiction, fan art, kazališnu predstavu i razne druge
sadržaje.

Više o romanu i autoru na web stranicama knjige



Predstavljanje antologije hrvatskog pjesništva





Matica hrvatska organizira predstavljanje antologije hrvatskog pjesništva 'Koráb Korálový -Tisíc let charvátské poezie v díle stovky básniků', koju je priredio Dušan Karpatský, a objavila izdavačka kuća Fori iz Praga.

Promocija će se održati u četvrtak, 13. prosinca, u 12 sati, u palači Matice hrvatske (Strossmayerov trg 4, Zg)

O knjizi će govoriti: Igor Zidić, Josip Bratulić, Aleksandar Flaker, Dubravka Sesar i Dušan Karpatský. Izabrane stihove u hrvatskom izvorniku interpertirat će dramski umjetnici Nada Subotić i Božidar Boban. U češkom prijevodu kazivat će ih Ana Prša.

Antologija donosi izbor hrvatskog pjesništva od srednjovjekovlja do danas. Nastavlja se na dugu i plodnu tradiciju prevođenja hrvatskog pjesništva na češki. Ima dvadeset tisuća stihova i najopsežnije je takvo djelo objavljeno izvan Hrvatske.

Knjiga je naslovljena po stihu Ivana Bunića Vučića 'Korablja od koralja'.



Izvor : Culturenet.hr


Književnost u ženskim magazinima i časopisima

srijeda , 12.12.2007.



U Hrvatskom društvu pisaca (Basaričekova 24) u Zagrebu, u petak, 14. prosinca 2007. u 19 sati, održat će se novi ciklus tribina "Grički dijalog" na temu: Književnost u ženskim magazinima i časopisima.

Na tribini će se raspravljati o "vrućim" pitanjima kao što su:

- Ima li je i kakva je književnost u ženskim magazinima i časopisima, što se i kako preporučuje za čitanje, postoje li neki žanrovi koji su omiljeniji i sl. Naime, stalno se tvrdi kako su upravo žene i kupci i čitatelji knjiga, pa što to onda žene čitaju?
- Nekoć su ženski listovi imali prosvjetiteljsku ulogu - što je danas ostalo od toga?
- Je li lako štivo tipa "seks i grad" samo zabava ili "prodaje" ženama i životni stil?
- Podr(a)žavaju li se raznoraznim inačicama chick-lita rodni stereotipi?
- Jesu li ljubići opet u modi i je li njihov eskapizam i dalje utješan?
- Postoji li nepremostiv svjetonazorski jaz između magazina sadržaja "sex-beauty-fashion" i feminističkih teorijskih časopisa?
- Ako je u feminizmu riječ o tome što je zajedničko svim ženama, pa što je (ostalo) zajedničko raskošno ilustriranim magazinima i "tvrdim" ženskim teorijskim časopisima?

O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić,
te njihovi gosti:

Rada Borić, programska direktorica Centra za ženske studije;
Silvana Menđušić, novinarka i bivša urednica 'Cosma' i 'Grazie';
Slavica Josipović, gl. urednica 'Cosmopolitana';
Ivan Salečić, kreativni direktor 'Elle';
Gordana Farkaš Sfeci, urednica Naklade OceanMore



Izvor : MVinfo.hr

Državna potpora piscima



Članovi Povjerenstva za poticanje književnog stvaralaštva Sanja Pilić, Stjepan Čuić, Tonko Maroević, Krešimir Nemec, Ante Stamać krajem studenoga poslali su prijedlog za dodjelu ovogodišnjih stipendija koje čekaju konačnu potvrdu nadležnog ministra Bože Biškupića.

Prema planu za 28 stipendija trebalo bi biti izdvojeno 903 tisuće kuna. Za godišnju potporu odabran je autor “Kratkog izleta” Ratko Cvetnić koji piše roman “Polusan”, dok su za polugogodišnje potpore odabrani Daša Drndić, Miro Gavran, Branimir Glavičić, Rade Jarak, Neven Jovanović, Damir Karakaš, Jadranka Pintarić, Ivan Rogić Nehajev, Olja Savičević-Ivančević, Lada Žigo, Višnja Stahuljak i Matija Sršen.

Za tromjesečnu potporu odabrani su Sead Begović, Gordana Bosanac, Dubravko Detoni, Gordana Benić, Bosiljka Brlečić, Božica Jelušić, Kazimir Klarić, Kemal Mujičić, Sibila Petlevski, Bruno Profaca, Evelina Rudan, Dinko Telećan, Milan Soklić, Milan Rakovac te Ivana Simić Bodrožić.

Stipendije koje mjesečno iznose sedam tisuća kuna bruto dodjeluju se za “djela suvremene domaće književnosti i publicistike, prijevode te pripremu sabranih, odabranih i kritičkih izdanja”.



Izvor : Jutarnji list

NOVO : Sandor Marai - 'Ester : Uzaludna ljubav' (Mirakul, 2007.)


Ovih dana u izdanju zagrebačkog nakladnika Mirakul izlazi nova knjiga iz njihove edicije djela Sandora Maraia, koju ekskluzivno predstavljam jednim ulomkom :




SÁNDOR MÁRAI:
' ESTER : Uzaludna ljubav '

roman
izd. Mirakul
S mađarskog prevela: Xenia Detoni
Meki uvez, 124 str.
Cijena: 110,00 kn


U životu postoji posebno nevidljivo pravilo da se sve ono što je započeto jednoga dana, prije ili kasnije, mora i završiti. A to i nije neka radost. Ništa ne dolazi u pravo vrijeme, život nam ništa ne daje u onom trenutku kada smo spremni. Zbog toga nereda, zbog toga kašnjenja dugotrajne su naše boli. Mislimo da se netko poigrava s nama. No jednoga dana ipak primijetimo da u svemu postoji čudesan red i poredak... Dvoje se ljudi susretne u pravom trenutku, ni dan prije ni dan poslije... Tek kada su spremni, i to ne prema svojim sklonostima ili strastima, već prema nalogu nekoga nesavladivoga kozmičkog pravila, baš kao što se i nebeska tijela susreću u beskonačnom prostoru i vremenu, točno u jednoj sekundi, i to u sekundi koja je samo njihova u tom beskraju prostora i unutar svih tih milijardi godina.

A ti, zapravo, nisi istinski željela tu ljubav. Nije dovoljno samo nekoga voljeti. Mora se voljeti tako da ni kradljivac, ni tuđa namjera, ni zakon, pa bio on Božji ili svjetovni, baš nitko i ništa ne može protiv te ljubavi. Nismo se voljeli dovoljno hrabro... u tome je bila naša nesreća. A to je već tvoj grijeh, jer je muška hrabrost u ljubavi tek neznatna. Ljubav je, zapravo, vaše djelo. Samo ste u tome nedostižne. Ti si tu negdje pokleknula, a s tobom je palo sve što je moglo biti, što je bila tvoja dužnost, tvoja zadaća, smisao života. I nisu muškarci odgovorni za ljubav. Voljeti treba hrabro. A ti si učinila najgore što žena može učiniti: uvrijedila si se, ustuknula i pobjegla.

Sandor Marai - 'Ester : Uzaludna ljubav'

***

Ljubav - sreća, čarolija i radost, iščekivanje i čežnja, iluzija i tajna.
Ljubav - nesreća, strast i tuga, patnja i pokora, nevjera i beznađe.
A «nesretne ljubavi ne prolaze», baš kao u ovoj priči o Ester. Još jedan blistav i raskošan dar čudesne ljepote majstora Sandora Maraia, klasika suvremene europske književnosti, pisca glasovitog romana 'Kad svijeće dogore'.
Panorama

***

Sándor Márai rođen je 1900. u Košicama u današnjoj Slovačkoj. Zbog komunističkih progona, godine 1948. odlazi iz Mađarske, najprije u Italiju i potom u SAD, gdje je živio sve do svoje smrti 1989.
Krajem prošlog desetljeća njegovo značajno i vrijedno književno djelo ponovno je otkriveno. Posthumno je proglašen jednim od najvažnijih pisaca europske književnosti 20. stoljeća.






Predavanje Helene Sablić Tomić

utorak , 11.12.2007.




Salon Matice hrvatske poziva na predavanje Helene Sablić Tomić 'Osječki ženski saloni' u četvrtak, 13. prosinca, u 18,30 sati, u Dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zg.

Helena Sablić Tomić (1968.) dekanica je Umjetničke akademije u Osijeku. Nakon završenog studija na tamošnjem Pedagoškom fakultetu, magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa 'Quorum' te doktorirala s temom Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze. Predaje kolegij Suvremena hrvatska književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavila je četiri knjige iz područja književnosti, od kojih je posljednja 'Gola u snu – o ženskom književnom identitetu'.

O predavanju 'Osječki ženski saloni'
Književnopovijesnim pogledom na žene osječkog književnog kruga (Jagoda Truhelka, Josipa Glembay, Vilma Vukelić...) ukazat će se na njihovo odstupanje od duha vremena kojem su pripadale te na misterij žene prepoznat u njihovim prozama. Predstavit će se oni tematski prostori iz njihovih književnih djela u kojima se građanska kultura jednoga vremena prikazuje kao antropološka posljedica osobne simboličke stvarnosti, autorska komunikacija s nizom znakova i normi udaljenih oku suvremenoga čitatelja. Tako je moguće rekonstruirati jedno posve privatno vrijeme, ali i naslutiti antropologijske zalihe prostora i tradiciju europskoga identiteta hrvatskoga građanstva početkom 20. stoljeća.



Izvor : Culturenet.hr


Na putu prema dolje...



Primjetih jednu zanimljivost kod nove grafičke koncepcije Jutarnjeg lista :

osim što je povećana količina (i veličina) fotografija i reklama (nauštrb teksta, naravno) ekipa koja donosi odluke u Jutarnjem povela se za pretpostavkom da prosječni čitatelj novine lista od zadnje stranice, pa su većinu reklama (koje često zauzimaju čak i cijelu stranicu) smjestili na desnu stranicu. Kod listanja od zadnje stranice prema prvoj pogled naime obično najprije pada na lijevu stranu, gdje su smješteni tekstovi, tako da površnu čitatelju promakne činjenica kako je zakinut, odnosno kako mu je uvaljena povećana količina reklama i fotki.



Inače, ni u današnjem izdanju Jutarnjeg lista nema tekstova o knjigama iz pera Jagne Pogačnik i Dragana Jurka, kojih nije bilo ni u jučerašnjem broju a dosad su obično izlazili ponedjeljkom.
Srećom, postoje čitaonice u javnim knjižnicama a novine se mogu besplatno čitati i u raznim supermarketima, jer za Jutarnji se zaista ne isplati plaćati 6,00 kn (ni 5, ni 4, a bogami ni 3).

NOVO : Lucia Etxebarria - 'Ne patim više zbog ljubavi' (OceanMore, 2007.)

Lucia Etxebarria
'Ne patim više zbog ljubavi'

prijevod: Gordana Matić
izd. Naklada OceanMore
221 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 140,00 kn

Riječ izdavača


U ovoj je knjizi Lucia Etxebarria upotrijebila psihoanalizu, psihologiju, filozofiju, sociologiju, književnost, postfeminističku kritiku i autobiografski diskurs s ovećom dozom humora, kako bi poduzela osobnu i književnu ekspediciju u područje ljubavnih jada, što je na posljetku rezultiralo knjigom za žene i muškarce, za lezbijke, homiće i heteroseksualce, za mlade i ne tako mlade... za sve one kojima je dosta patnje i jalovih jadikovki.
U njoj nam pripovijeda kako je prestala patiti zbog ljubavi i kako i ti to možeš. Jer ti to zaslužuješ. Nada se da će knjiga riješiti tvoje sentimentalne probleme... Barem djelomično.

«Godinama nižeš emocionalne cunamije zbog kojih ti je samopouzdanje dva stupnja ispod Kafkina? Ili si imao/imala samo jednu vezu koja je bila krcata usponima i padovima, svađama i pomirenjima pa si prisvojila/prisvojio onu poznatu Katulovu rečenicu koja kaže «ne mogu živjeti s tobom, a ni bez tebe»? Možda je tome tako jer ne razlikuješ ljubav od posjedovanja, seks od ovisnosti, ucjenu od pažnje i nametanje od nježnosti. To nije tvoja krivnja. Ako uzmeš u obzir ono čemu su te naučili roditelji, tome dodaš nekoliko kapi ženskog stereotipa o toleranciji, pasivnosti i podređenosti, komplementarnih muškoj aktivnosti, ovisnosti i dominaciji, mješavini dodaš prstohvat kulturalno određene slike o romantičnoj ljubavi i sve smiksaš u mikseru, moći ćeš bolje shvatiti zašto ljudi toliko i nepotrebno pate zbog ljubavi».

***
Lucía Etxebarria rođena je 1966. u Berneu. Studirala jer književnost i novinarstvo u Madridu. Prije nego što se profesionalno posvetila pisanju, desetak je godina radila kao konobarica, prevoditeljica, redaktorica i predstavnica za tisak. Do sada je napisala nekoliko romana: «Ljubav, znatiželja, prozac i sumnje» (1997.), «Beatriz i nebeska tijela», za koji je 1998. dobila nagradau 'Nadal', te «Mi koje nismo kao druge» (1999.).
Osim romana, objavljuje eseje i pjesme, a sudjelovala je i u pisanju scenarija za nekoliko filmova. Svojim je djelima izazvala brojne polemike. Sveučilište u Aberdeenu dodijelilo joj je počasni doktorat za književnost. Za roman «O svemu vidljivom i nevidljivom» 2001. dobila je nagradu 'Primavera' koju je izdavačka kuća Espasa Calpe i udruga Ambito Cultural dodjeljuju kako bi promicale roman kao jedan od temeljnih oblika umjetničkog izražavanja nešega doba. Nakon opsežnog istraživanja, 2002., zajedno s književnom kritičarkom S.Núńez Puente, objavila je intrigantnu književno-feminističku studiju «U naručju žene fetiša», a 2003. i zbirku proza – «Sasvim obična ljubavna priča».
Prošle je godine, u konkurenciji više od 400 romana koji su pristigli na natječaj, za roman «Un Milagro en equilibrio» osvojila najugledniju španjolsku književnu nagradu-'Premio Planeta'. Extebarrijina djela prevedena su na četrnaest jezika, a španjolska ju javnost smatra najkontroverznijom suvremenom spisateljicom. Obožava životinje, vegeterijanka je i živi u Madridu.


Izvor : MVinfo.hr



Esej o kratkoj pjesmi

ponedjeljak , 10.12.2007.





''Kratka pjesma (uvodim taj izraz analogno izrazu kratka priča koji je u svijetu književnosti općeprihvaćen) ne ostavlja prostora za sukob oprečnih atmosfera, nego ih, naprotiv, zgrušnjava, primiče jednu drugoj, što je čini upečatljivijom, bizarnijom.
Sama forma kratke pjesme implicira svojevrsnu neozbiljnost, asocira na rimovane zapise iz spomenara, ima, dakle, vrijednost veselog pocupkivanja, dok sadržaj uopšte ne mora biti u skladu s njom (može kao što je slučaj s vranom, biti sasvim crn).
No takvu je poeziju, čini se, nezahvalno pisati, jer može dodatno zbuniti i uplašiti poeziji inače nesklone čitatelje odgojene na lirici koja je nakon podjele poezije na epsku i lirsku, postala okoštali oblik unutar kojeg su dozvoljena manja formalna odstupanja, ali koja kao da ne dozvoljava dalje cijepanje po dužini.''


Prethodne rečenice izvadak su iz izvanrednog eseja Asje Bakić na temu kratke pjesme, objavljenog na cunterview.net-u.

Cjelovit esej dostupan ovdje



Asja Bakić 25-godišnja je pjesnikinja iz Tuzle, autorica online antologije ženskog stvaralaštva Vlastita soba te bloga U carstvu melanholije

Moja nova kritika na Kupus.net-u




Moja kritika
zbirke priča
'Poglavnikova bakterija'
Borisa Dežulovića

dostupna na
ovome linku



PROMOCIJA 'Dječja biblioteka' DHK-ogranak Rijeka




Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci
poziva na predstavljanje nove biblioteke

'Dječja književnost'

'Zlatak i Zlatica' Silvije Benković Peratove
i
'Pusica za tebe' Diane Rosandić

u srijedu, 12. prosinca 2007. u 19 sati
u MALOJ dvorani Filodrammatice, Korzo 28/II, Rijeka

Uvodnu riječ će dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka
Program će voditi Željka Kovačević Andrijanić
o knjigama i dječjem stvaralaštvu će govoriti
Zlata Tomljenović i Đoni Božić




Književna večer Nenada Veličkovića

nedjelja , 09.12.2007.




U utorak, 11. 12. u 20.00 sati
Gradska knjižnica Umag
ugostit će
sarajevskog pisca
Nenada Veličkovića

s parolom 'Viva sexico'!
(Tko ne zna, radi se o njegovoj trodijelnoj knjizi koja tematizira SEX)
Odnosno, sarajevski humor u svom najsuptilnijem izdanju!
Bit će to, znači, jedna vrlo ozbiljna večer...

Nenad Veličković je predavač (sveučilišni), književnik, urednik, izdavač, pokretač radionica i projekata, kritičar, analitičar i zabavljač. Pisao je za radio, televiziju, kazalište, objavljivao teorijske radove i književne kritike, a najpoznatiji je kao autor romana 'Konačari', 'Sahib', 'Otac moje kćeri' i najnovijeg '100 zmajeva', te zbirki priča 'Đavo u Sarajevu' i 'Viva sexico'.

Mnogo više i ljepše o svemu od Nives Franić na ovome linku



INTERVJU : Mirko Kovač



Kao osma knjiga u Frakturinoj ediciji Sabranih djela Mirka Kovača ovih dana iz tiska izlazi prvi novi Kovačev roman objavljen nakon 12 godina, naslovljen 'Grad u zrcalu'.

Tim povodom s autorom je za Glas Istre razgovarao Radenko Vadanjel.
Intervju u kojemu Mirko Kovač govori o svom književnom radu, nacionalizmima u literaturi, najavi nove knjige o istarskim razbojnicima 16. i 17. stoljeća, o nepresušnoj temi zavičaja koja je okosnica i novog Kovačevog romana, dostupan je ovdje



Poezija Elfride Matuč-Mahulje u radijskom eteru

subota , 08.12.2007.






Već desetljećima Hrvatski radio u večernjem terminu ponedjeljkom emitira emisiju posvećenu pomorcima 'Pomorska večer'.

Ta će emisija biti emitirana i u ponedjeljak 10.12, ali ovoga puta ona će se razlikovati u jednom malom ali nemalo bitnom detalju :

negdje oko 23,30 h toplim glasom Gorana Pelaića a pjesmama Elfride Matuč-Mahulje bit će zaključena rečena emisija, emitirana iz studija Split.

Pozdrav posadi broda, od Ide!



Više o Idi, autorici cijelog niza pjesničkih knjiga, možete saznati na njezinom blogu, njezine vrckave, ironične kolumne pisane čakavicom otoka Krka u prilici ste čitati na ovome linku , a njezinu kratku prozu koja tematizira život na otoku čitajte ovdje


KRITIKA : Siri Hustvedt - 'Zavezanih očiju' (Profil, 2004.)



Povodom izlaska hrvatskog prijevoda romana 'Što sam volio' Siri Hustvedt, donosim vam svoju kritiku njezina romana 'Zavezanih očiju' :



KRITIKA : Siri Hustvedt - 'Zavezanih očiju' (Profil, 2004.)

Siri Hustvedt supruga je slavnog Paula Austera, a nakon čitanja njezinog debitantskog romana "Zavezanih očiju" (originalno objavljenog 1992. godine poslije kojega je još napisala dva romana te zbirku pjesama i eseja) može se zaključiti kako njih dvoje povezuje puno više toga od zlatnog okova na prstiću i zajedničke adrese. Baš poput slavnog supruga i Siri Hustvedt sklona je metafizici, nelinearnom pripovijedanju i nešto zahtjevnijoj, cerebralnoj prozi, a u romanu "Zavezanih očiju" upustila se u beletriziranje teme identiteta, odnosno njegove uspostave, razgradnje, multipliciranja i zamjene.

Roman se sastoji od četiri poglavlja koja nam donose u prvom licu ispripovijedane fragmente iz svakodnevice dvadesetogodišnje studentice književnosti Iris Vegan i u svakoj od tih četiriju cjelina autorica na različit način pristupa pojmu identiteta. U prvom poglavlju Iris pomaže piscu pri pisanju bilježaka o predmetima iz ostavštine nepoznate mrtve djevojke. Pri tom poslu Iris samu sebe zatječe u pokušaju rekonstruiranja života i identiteta te djevojke na osnovu predmeta kojima se ona za života služila, neprestano se pitajući kriju li predmeti ključ osobnosti njihova vlasnika. Upoznavajući se sa piscem, Iris instinktivno izgovara izmišljeno, lažno ime, a kratko nakon toga i pisac priznaje kako s obzirom na karakter teksta i časopisa u kojemu će tekst izaći, on izabire izmišljeno ime kojime će tekst potpisati. Tako već na prvim stranicama tema identiteta i njegove fluidnosti i zamjenjivosti višestruko biva obrađena, što će stranice koje slijede još dodatno proširiti.

U drugom poglavlju Iris nas upoznaje sa svojim tadašnjim dečkom Stephenom (koji je od početka njihove osmomjesečne veze bio sklon tajiti stvari od nje, pogotovo one vezane za njegovu ličnost - motiv identitetne nedefiniranosti, fluidnosti!) i njegovim prijateljem, fotografom Georgeom. Nakon kraćeg nagovaranja George snima seriju Irisinih fotografija, a jedna od njih kasnije bez njezina znanja postaje dijelom vrlo uspjele izložbe. Ispostavlja se da se radi upravo o fotografiji kojom je Iris bila ponajmanje zadovoljna jer u njoj samu sebe ne uspijeva prepoznati, čime osim opetovanja nedefiniranog junakinjinog identiteta, autorica apostrofira i onu vječnu i neizbježnu opreku između našeg poimanja sebe samih i tuđeg dojma i slike stvorene o nama.

Treće, ujedno i najmanje zanimljivo poglavlje, odigrava se u bolnici gdje Iris zbog učestalih jakih glavobolja provodi nekoliko tjedana u društvu ekscentrične gđe M. i mentalno oboljele gđe O., višestruko podvojene ličnosti koja "nije bila jedna osoba, bila je mnogo ljudi i nitko nije znao tko je ona u određenom trenutku", a koja autorici služi za tematizaciju multipliciranog identiteta.
U završnom, najobimnijem poglavlju, autorica se bavi temom zamjene identiteta i to kroz Irisino noćno prerušavanje u muški lik (Klaus) iz novele koju prevodi za profesora Rosea (s kojim stupa u kratku intimnu vezu), a zamjena identiteta za Iris ovoga puta znači i promjenu percepcije stvarnosti. Naslovljavanjem glavne junakinje anagramom vlastitog imena autorica se poigrava još i identitetom autora i njegovim odnosom naspram nosećega lika (posredovanog, ne zaboravimo, u prvom licu jednine!), čime dodatno usložnjava tekst i otvara nova pitanja.

Četiri rukopisne dionice od kojih je roman sastavljen nelinearno su ispripovijedane; događaji se ne nadovezuju jedan na drugi ali završno poglavlje zbivanja povezuje i od rukopisnih (i događajnih) krhotina stvara cjelinu. Radnja je premrežena situacijama u kojima junakinja svoje postupke osjeća kao tuđe, a u vlastitim dijelovima tijela (ruke, prsti ...) ne prepoznaje svoje. Ta su neprepoznavanja tek bljeskovi, ali prilično učestali i odražavaju junakinjinu alijeniranost od sebe same, posebno naglašenu u repetiranim situacijama suočavanja s vlastitim, neprepoznatim odrazima u ogledalu ili kakvom uličnom izlogu. Identitetna nekonzistentnost i fluidnost najčešći je motiv u romanu, a može ga se iščitati čak i u načinu izlaganja priče - junakinja događaje prepričava u prvom licu, ali bez izraženije introspekcije, kao da priča o nekome drugome, što i sama potvrđuje iskazom da se "osjeća poput lika iz neke farse". Prethodnu tvrdnju junakinja dodatno proširuje tvrdnjom "kako je postala promatrač vlastitoga čina, jedan od šokiranih gledatelja, kao da je izašla iz svoga tijela i posmatra vlastite postupke" pa se zbog toga veći dio rukopisa svodi na prepričavanje postupaka i iznošenje dojmova i zapažanja, s tek rijetkim pokušajima analize uzroka, povoda i motivacije vlastitog djelovanja. Autorica time postiže otvorenost za različita tumačenja, ali i stanovitu nedefiniranost, fluidnost i nedorečenost, kao da identitetnu nekonzistentnost svoje junakinje Siri Hustvedt nastoji pripisati i vlastitome tekstu. A koji neprestano izmiče i klizi ... te naprosto vabi na opetovano iščitavanje.

(napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno na portalu Lupiga.com)






Izašao novi, 21. broj 'Libre Libere'

petak , 07.12.2007.




Izašla je 'Libra Libera' broj 21!

Iz sadržaja :

1. Američki komičar MADDOX: Američki satiričar armenskog podrijetla George Ouzounian proslavio se svojim sablažnjivim, sarkastičnim i politički totalno nekorektnim komentarima o "pravom muškarcu". Libra donosi kompilaciju tekstova s njegove stranice The Best Page in the Universe i nekoliko poglavlja iz knjige 'Abeceda muškosti'

2. Kineska proza - WANG XIAOBO: Kineski autor, čija je rana smrt vjerojatno pridonijela stvaranju kulta, odradio je sve bolne kineske teme. No Wangove priče su projektili usmjereni u metu stereotipa. Odnos umjetnika-zatvorenika i nadzornice-mučiteljice u radnom kampu za preodgoj u priči '2015', ili pisca-disidenta i policajca skrivenih homoseksualnih sklonosti u ekraniziranoj 'Istočna palača, zapadna palača', prave su razglednice iz Onostranosti, orwellijanskog planeta na kojem se isprepliću ljubav i ropstvo, seks i umjetnost.

3. Strip - JOSÉ MUŃOZ I CARLOS SAMPAYO: JOE'S BAR
José Muńoz i Carlos Sampayo autori su poznatog serijala stripova o Alacku Sinneru. Riječ je o noir krimiću koji nastaje na tragu klasične priče o ciničnom privatnom istražitelju. No kako kriminalistički zaplet blijedi iz epizode u epizodu, jača socijalni kontekst života u iseljeničkim četvrtima New Yorka.

4. Domaća proza - DARKO VRLAC: 'Smaknuće romana ili struja pomućene svijesti'.
Libra objavljuje odlomke iz romana Darka Vrlca koji se svojom pomućenom strujom svijesti promaknuo u jednog od obečavajućih autora.

5. Zatvorska književnost u izboru Aljoše Antunca - DJECA MRAČNE NOĆI: Blok je izbor nekih od najboljih književnih radova nastalih u zatvoru. Aljoša Antunac, koji je i sam u svojim prozama zaokupljen ljudima iz polusvijeta koje je odredilo nasilje i neprilagodenost, predstavlja odlomke romana Caryla Chessmana 'Ćelija 2455'i poeziju Aleksandra Panagulisa i Stephena Waynea Andersona.

6. STRANA TIJELA U REKTUMU: Tijekom godina iz rektalnog su područja izvađeni različiti predmeti - boce, svijeće, voće, povrće, vibratori, shakeri za koktele, polietilenske vodovodne cijevi, kobasice, loptice od spužve, loptice za baseball, šivaće igle, marihuana, unutarnja guma za bicikl ispunjena pijeskom, aluminijska cijev, drske od metle i staklene cijevi. Libra donosi izbor najljepših priča s web-stranice Rectal Foreign Bodies.








Tatjana Jambrišak



Nakon kraće stanke Booksa je nastavila s predstavljanjem zanimljivih blogera na svom portalu. Na red je tako došla i Tatjana Jambrišak, endemska pojava hrvatske blogosfere. Po zanimanju prevoditeljica i profesorica engleskog i njemačkog, a u slobodno vrijeme pjesnikinja i prozaistica, Tatjana se ugnijezdila na dvije blog-adrese, na jednoj objavljuje prozu a na drugoj poeziju. Osim toga prije par mjeseci ta je vrijedna blogerica svoje tekstove, prozu i pjesme s blogova ukoričila u 3 knjige: ‘Blogomdana’ , ‘Nikad bivša’ i ‘Slova iz snova’.

Ovaj link donosi tekst Booksine novinarke Marije Mladine o stvaralaštvu Tatjane Jambrišak, kao i intervju s tom hiperproduktivnom blogericom



13. 'Sa(n)jam knjige u Istri'




Jučer je otvoren 13. festival knjige i autora 'Sa(n)jam knjige u Istri'

Cjwelovit program po danima ovdje

Više o sajmu na ovome linku



Promocija novog broja 'Quoruma'

četvrtak , 06.12.2007.





U petak, 7.12.2007., u 19:30, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održati će se posljednje ovosezonsko 'Zagrijavanje' posvećeno novom prvom broju kultnog časopisa «Quorum»! Novo uredništvo, novi dizajn, novi pisci - postoji li bilji način da se zakorači u Novu Godinu?

Novi «Quorum» će predstaviti:
Maša Grdešić, Ana Anić, Vedran Premuž, Ivan Rafaj, Vlado Bulić.

O novom 'Quorumu' više ovdje



Izvor : MVinfo.hr


'Budućnost u šaci' - radionica pisanja kratke SF priče






U sklopu 4. Velesajma kulture u Studentskom centru, od 13. do 16. prosinca 2007., održava se Kiborgezija, a u sklopu Kiborgezije održat će se, u organizaciji Društva SFera, radionica pisanja kratke SF priče, pod nazivom Budućnost u šaci, koja počinje već ovaj tjedan.

Termini: 7., 8. i 9. prosinac te 13., 14. i 15. prosinac, od 19 sati. U nedjelju 16. prosinca, na SFerinoj književnoj večeri, polaznicima radionice bilo bi omogućeno da pročitaju svoje radove, rezultate radionice.

Radionica će pokušati dati odgovore na sljedeća pitanja: Što je SF i koje su mu teme i podžanrovi? Science ili fiction? Koji su najčešći klišeji u SF-u? Kako pisati o alienima, dalekim svjetovima i svemiru i jesu li oni uopće potrebni za pisanje SF-a? Postoji li takvo što kao nova ideja u SF-u ili su sve ideje već iskorištene? Koja je anatomija kratke priče? Što znači sveto trojstvo: likovi - radnja - ideja? A što je sa stilom?


Radionica je besplatna, a treba se prijaviti na mail:

velesajam.kulture4(at)gmail.com
(subject: IRENA RAŠETA)

Prijave traju do dan prije početka radionice.



Više na ire.nosf.net


NOVO : Siri Hustvedt - 'Što sam volio' (AGM, 2007.)



Siri Hustvedt
'ŠTO SAM VOLIO'

roman
izd. AGM
S engleskog prevela Mirna Čubranić
str.382, meki uvez,
format 14x20
Cijena :198.00 kn

Riječ izdavača



'Rijetko postignuće, knjiga napeta tako da je ne možete prestati čitati, napisana s punim intelektualnim kapacitetom, ozbiljna ali duhovita, velikodušna i moralno angažirana.'
New York Book Review

Provokativna slika u jednoj galeriji u New Yorku privukla je pozornost povjesničara umjetnosti Lea Hertzerga; sliku je kupio i potražio umjetnika, tada još nepoznatog Billa Wechslera. Tako 1975. započinje dugogodišnje prijateljstvo ne samo dvojice muškaraca nego i njihovih obitelji, bliskost koja se još učvršćuje kad obojica iste godine dobiju sinove. Dok se roditelji intenzivno druže, povezani zajedničkom strašću prema umjetnosti i književnosti, Matthew i Mark odrastaju gotovo kao braća. Ali sklad narušava iznenadna tragedija i Markovo sve čudnije ponašanje...

Smješten na pozadini intelektualne i umjetničke scene u New Yorku, slojevit roman spisateljice Siri Hustvedt vodi nas kroz labirinte emocija i ideja, tjerajući nas jednako na razmišljanje i na suze.

Potresna priča o ljubavi, lažima i nepodnošljivom gubitku, roman «Što sam volio» spisateljice Siri Hustvedt izniman je spoj obiteljske sage i mračnog psihološkog trilera koji niti jednog roditelja neće ostaviti ravnodušnim.



Moja kritika romana Siri Hustvedt 'Zavezanih očiju' dostupna na ovome linku



Književna večer s Renatom Baretićem





U četvrtak, 6. prosinca, u 19 sati, u Gradskoj knjižnici Poreč održat će se književna večer s Renatom Baretićem, književnikom i novinarom koji će predstaviti svoj novi roman 'Pričaj mi o njoj'.
Nešto više o samom autoru i njegovu stvaralaštvu reći će moderatori večeri Drago Orlić i Kruno Lokotar.



Izvor : Culturenet.hr


PROMOCIJA : Iva Pejković - 'Mačka u čizmama' (Zigo/Katapult, 2007.)




Riječka udruga KATAPULT
poziva na književnu večer
predstavljanja nove knjige iz edicije Katapult
pod nazivom 'Mačka u čizmama'
mlade zadarske autorice Ive Pejković.

Književna večer će se održati u petak 7. 12. 2007. u 20:00 sati u sea pubu Arca Fiumana, Adamićev gat, 51000 Rijeka.

Razgovor s autoricom vodit će Nikola Leskovar.

Prije i nakon književne večeri posjetitelje će puštanjem glazbe zabavljati D. J. dr. Heywood Floyd.



PROMOCIJA : Ivo Brešan - 'Katedrala' (Naklada Ljevak, 2007.)

srijeda , 05.12.2007.




Naklada Ljevak i Društvo hrvatskih književnika
imaju čast pozvati Vas
na predstavljanje
romana Ive Brešana 'KATEDRALA'


Roman će predstaviti:
akademik Nedjeljko Fabrio
prof. dr. sc. Krešimir Nemec
Nives Tomašević, urednica
te autor, Ivo Brešan.

Voditelj Tribine DHK Tito Bilopavlović.

Dobro došli u DHK u četvrtak, 6. prosinca 2007. u 12 sati!



'Književnost i mediji'




Emisija 'Drugi format'

HTV1 05.12.2007. 23:40, 03:55

Tema emisije : KNJIŽEVNOST I MEDIJI

Dan uoči Sajma knjiga u Puli emisija 'Drugi format' probat će odgovoriti na pitanje - kakvo je stanje u izdavaštvu?
Ako, prema statistikama, više od 60% građana nikada ne kupi ni jednu knjigu, tko u Hrvatskoj uopće čita?
Kako se stvaraju književne zvijezde?

O knjizi i medijima govore: Alida Bremer, Seid Serdarević i Zdravko Zima.
Urednica: Vlatka Kolarović




Opet ja na HRT-u!!! (vol.25.)



HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: DAMIR RADIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, DARIJA ŽILIĆ, ZVONIMIR MRKONJIĆ
TEMA: NOVE KNJIGE DOMAĆE PROZE I POEZIJE
08.12.2007. od 16 sati

NAJAVA
«Život je zapravo zarazna bolest: prenosi se spolnim putem i uvijek ima smrtni ishod», piše Rujana Jeger u jednoj od kolumni nedavno sabranih u knjigu «Opsjednuta» u izdanju Profila. Uza sve mane, Rujana Jeger izdvaja se među domaćim kolumnisiticama, tvrdi u svojoj kritici Damir Radić.
O romanu «Spavaš li» Aleksandre Kardum u izdanju Disputa piše Božidar Alajbegović.
O pjesničkoj zbirci «Naizgled» Irene Matijašević koju je objavila kuća Agm piše Darija Žilić.
Zvonimir Mrkonjić prikazuje pjesničke zbirke Frana Vlatkovića «Ubilježavanje poruka» u izdanju Jerkić tiskare i «Vrtlozi bumeranzi» u izdanju Matice hrvatske iz Orebića.

Uredila Gordana Crnković



PROMOCIJA : Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)

utorak , 04.12.2007.



Svi u četvrtak 6. 12.
u književni klub Booksa,
Martićeva 14 d,
s početkom u 20 sati,
na promociju knjige
Andree Pisac
'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem'


Predstavit će tris dama
Julijana Matanović, Milana Vuković Runjić i Andrea Pisac,
moderira Kruno Lokotar

Još malo pa nestalo!!!




Image Hosted by ImageShack.us



Prosinac je, kažu, vrijeme darivanja:

ostalo mi je još nekoliko primjeraka - elem, priuštite si moju knjigu po cijeni od 80,00 kn, a ja svakom kupcu darujem još dva beletristička naslova.

Narudžbe primam na mail balajbeg@inet.hr

NA OVOME LINKU DOSTUPAN CJELOVIT SADRŽAJ MOJE KNJIGE 'UTOČIŠTE OD RIJEČI'!



PROMOCIJA : Zdenko Mesarić - 'Garaža' (Algoritam, 2007.)

ponedjeljak , 03.12.2007.






U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,
u utorak, 4. prosinca,
u 19 sati
,
održat će se
predstavljanje knjige
Zdenka Mesarića 'Garaža'

iz Algoritmove biblioteke KaLibar.

Knjigu predstavljaju:
Miroslav Mićanović, Marko Pogačar i autor.



Izvor : Culturenet.hr

Književna večer blogera Daria Rukavine Porta



U srijedu, 5. prosinca, s početkom u 18,30 sati, u Muzeju Lapidarium u Novigradu prezentira se bloger Dario Rukavina Porto, kojeg će predstaviti Davor Šišović, u blogerskom svijetu poznat kao Bookaleta i urednik zbirke 'Blog-priče'.

'Dario Rukavina Porto je stari bloger, poznat svima koje je ikada zanimala književnost na blogu. Njegov zvjezdani status potvrđuje činjenica da je upravo on prvi objavljeni hrvatski bloger.

Ukoričenje ga je snašlo 2005. godine kada mu je Naklada MD objavila zbirku poezije po imenu 'Tri dana'. Godinu dana poslije, za Nakladu Ljevak objavljuje zbirku priča s bloga 'Buddha u supermarketu'. U jednoj od priča 'nalazi se antička Emonija, Neopolis. Gradić koji se tu kasnije razvio sačuvao je srednjovjekovnu mrežu, ruševine, zidine i kule s kojih se branio.', a upravo u tom drevnom gradiću često biva i Dario Rukavina. Jednoga ljeta vidio je Djeda Mraza, a u drugoj priči, bio je... Smrznut Na + 40.'
Muzej- Museo Lapidarium




PROMOCIJA : Ivan Herceg - 'Nepravilnosti' (V.B.Z., 2007.)



U utorak, 4. prosinca,
u 19 sati,

u zagrebačkom Profil Megastoreu,
održat će se
promocija nove knjige pjesama
Ivana Hercega
'Nepravilnosti'
.

O knjizi, uz autora, govore kritičari Sead Begović i Branko Maleš, te urednik Ervin Jahić.

Više o knjizi ovdje



Sporazumjevanje iliti figa na hrvatski način



Na žalost, činjenica je da ova, napokon sasvim konkretna mjera u korist hrvatskog knjižarstva, nije rezultat osmišljene i konkretne inicijative tzv. Zajednice nakladnika i knjižara ili Udruge knjižara, niti bilo koje druge organizirane skupine razjedinjenog nam nakladničko-knjižarskog ceha. Nisu nakladnici lobirali za knjižare (mada su mnogi od njih s vremenom postali i knjižari), kao što ni knjižari nisu lobirali sami za sebe (dio knjižara jednom godišnje uzbuni se samo kada im se izmakne distribucija školskih udžbenika!), i da je bilo čekati na njihovu bilo kakvu konkretnu akciju i osmišljen prijedlog ova se potpora knjižarama (koja je istovremeno potpora i autorima i nakladnicima!) ne bi dogodila. Govorilo bi se i dalje kako je situacija u knjižarstvu katastrofalna... i na tome bi ostalo. riječi su Nenada Bartolčića iz teksta u kojemu komentira ( i iznosi neke prijedloge) provođenje Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige kao i nedavno objavljeni "Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti u 2008.".

Cjelovit tekst dostupan ovdje







13. Sa(n)jam knjige u Istri




Od 06. do 15.12. u puslkom Domu branitelja održava se 13. festival knjige i autora 'Sa(n)jam knjige u Puli'.

Tematsko žarište ovogodišnjeg sajma je 'Balkan: bez mita i predrasuda', s programom nazvanim 'Balkanske (op)sesije' koji je oblikovao teoretičar, književnik i urednik Žarko Paić, a na kojem će se o Balkanu propitivati književnici, kulturolozi i filozofi iz regije. Na skupnim i moderiranim sesijama odabrani će domaći autori, ruku pod ruku sa svojim kolegama iz susjednih zemalja, aktivnim sudjelovanjem u razgovorima, predstavljanjima i debatama pridonositi oblikovanju utemeljenijih predodžbi o geografskom i kulturalnom prostoru Balkana.

Na ovome je linku dostupan esej Žarka Paića pod naslovom 'Drugi Balkan ili povratak Europe izvorima?' kao svojevrsni uvodnik u središnju temu sajma.

Već tradicionalno sajam će ugostiti veliki broj domaćih i stranih autora koji će predstavljati svoje nove knjige, u okviru već dobro znanih programa poput 'Doručak s autorom', 'Suton uz knjigu', 'Kod Domenica', 'razgovor iza zavjese', 'Noć u Cvajneru' idr.

Osim tih programa, ovogodišnji sajam uvodi i jedan novi, poseban program:
'Bertijev program : Ljubav na drugi pogled' organizira se u počast nedavno preminulom velikom hrvatskom uredniku Albertu Goldsteinu. Radi se o predstavljanjima knjiga koje su u posljednjih deset godina ostale "nezamijećene" usred medijskih prešućivanja i nemara samih nakladnika pa su tako ostale uskraćene pažnje šire čitalačke publike. Prijatelji i suradnici Alberta Goldsteina: Zvonko Maković, Tonko Maroević, Žarko Paić, Nikica Petrak i Nadežda Čačinović, ove će godine govoriti o knjigama koje bi nam mogle postati "ljubav na drugi pogled". Također, u sklopu ovog programa u Kavani Mozart bit će postavljena izložba fotografija 'Berti na Sajmu' Ivana Balića Cobre.

Ovo je link posredstvom kojega ste u prilici pregledati cjelovit program sajamskih događanja po danima, te odabrati svoje preferencije i zaputiti se u Pulu.

Da ponovim : od 06. do 12.12., Pula, Dom branitelja




PROMOCIJA : Krešimir Blažević - 'Cigarete i tablete' (Fraktura, 2007.)

nedjelja , 02.12.2007.



FRAKTURA nas poziva
na predstavljanje knjige priča
Krešimir Blažević
'CIGARETE I TABLETE'


i promociju CD-a
OSTAT ĆE MLAD
Sjećanje na Krešu Blaževića

Dallas Records, 2007.

u ponedjeljak, 3. prosinca 2007.
u 18.00 sati
Profil Megastore
,
Bogovićeva 7, Zagreb

Sudjeluju Hana Blažević, Hrvoje Horvat i Seid Serdarević.




<strong>'Cigarete i tablete' zbirka su dvadesetak kratkih priča u kojima se Krešimir Blažević pokazuje kao prozaik s nevjerojatnim rasponom tema, sklon detalju i minuciozan pri opisivanju. Mnoge od ovih dvadesetak priča govore o odrastanju, od najranijeg djetinjstva preko školovanja uz prve zvuke gitare u Slavonskome Brodu do naše današnje svako­dnevnice opterećene politikom. Junaci ove knjige mali su ljudi, momci i djevojke na pragu zrelosti koji iskušavaju svoje granice, obitelj, stričevi, ujaci...
Krešimir Blažević s marom etnologa skuplja i najsitnije detalje urbane prošlosti i iz njih slaže velike male priče, zadržavajući vedar duh i u na jgorim tragedijama. Slično kao i njegove rock-pjesme, priče iz 'Cigareta i tableta' potpuno su zaokružene minijature
, tvrde u Frakturi.

400.000



Statistika veli
da je tokom jučerašnjeg dana
broj ukupnih posjeta ovome blogu
premašio cifru
od 400.000

Inače, ovaj blog postoji od 13.06.2004.
i do danas je na njemu objavljeno
2648 tekstova



PROMOCIJA : Victor Klemperer - "LTI - bilježnica filologa" (Disput, 2007.)




DISPUT
nas poziva na predstavljanje
nedavno objavljene knjige

Victor Klemperer

'LTI
Bilježnica filologa'


u srijedu, 5. prosinca 2007. u 12 sati
u Knjižnici Bogdana Ogrizovića
(Preradovićeva 5, Zagreb)


Knjigu će predstaviti
Slobodan Šnajder
Ivo Žanić
Dubravko Torjanac /prevoditelj/
i Josip Pandurić /urednik/



******

L(ingua) T(ertii) I(mperii), autorova parodijska dosjetka na račun pošasti svakojakih kratica u nacističkom razdoblju, uokviruje jezik Trećeg Reicha kao glavnu temu ovoga jedinstvenog svjedočanstva o zlodjelima Hitlerova nacističkog režima od njegove uspostave 1933. pa sve do ratnog kraha 1945. godine. Victor Klemperer, njemački Židov, ugledan romanist i filolog, svih je tih strašnih godina u uvjetima posvemašnje neslobode (bila mu je oduzeta profesura i onemogućeno javno djelovanje, zabranjeno kupovanje, odnosno posuđivanje knjiga, radio je teške fizičke poslove u nacističkim tvornicama i preživljavao u drezdenskim "židovskim kućama", svakodnevno strepio nastojećisačuvati živu glavu pred bestijalnim gestapovcima i snažno antisemitski nastrojenim sugrađanima) potajice vodio dnevnik koji je uz pomoć supruge "arijevke" uspio sačuvati u cijelosti. Iz tisućâ zapisanih stranica izvukao je i 1947. uknjižio one dijelove koji se odnose na svakodnevnu jezičnu praksu i govorne propagandne instrumente kojima je nacistički režim mišljenje i ponašanje ideologizirao jezikom. Ova bilježnica filologa kao prvorazredno filološko i povijesno-političko štivo potresan je dokument o užasom ispunjenim godinama, koje bi autor – nedužna žrtva krvava režima – teško podnio bez nepokolebljive, trezveno distancirane, često čak i vedrinom ispunjene znanstveničke pribranosti kojom odišu stranice knjige.

Više o knjizi na ovome linku



PROMOCIJA : Emir Imamović Pirke - 'Tajne doline piramida' (Algoritam, 2007.)

subota , 01.12.2007.




ponedjeljak 3. 12.
u knjižnici Bogdan Ogrizović,
Preradovičeva 5,
s početkom u 19 sati,
promocija knjige
Emira Imamovića Pirkea
'Tajna Doline piramida (u potrazi za dokazima da su u Bosni i Hercegovini zivjela inteligentna bica)'

Govorit će, a možda i svirati: Denis Kuljiš, Davor Sučić Šula, (alias Sejo Sexon) i Emir Imamović Pirke

Moderira Kruno Lokotar

KRITIKA : Đermano Senjanović Ćićo - 'Evo me u posteju' (izd. Durieux, 2007.)





KRITIKA : Đermano Senjanović Ćićo - 'Evo me u posteju' (izd. Durieux, 2007.)

Bivši carinik te prvi predsjednik političke stranke Dalmatinska akcija (od čega je glavom bez obzira na vrijeme pobjegao), ali i pisac, novinar, humorist, satiričar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan sljednik Miljenka Smoje. Rođen 1949. u Splitu, gdje živi, piše i... igra picigin. Jasno, riječ je o Đermanu Senjanoviću Ćići, čudu prirode, kako ga istarski brat po svjetonazoru i peru Franci Blašković naziva, dok ga prijateljica Nada Gašić predstavlja ovako: »Lud je i nasilan, nježan i sentimentalan, raščupan i izmeandriran do te mjere da više no na sve književne usporedbe podsjeća na džunglu naivnoga slikara Rousseaua (bizarno i zabavno – i jedan i drugi bili su carinici), iz čijeg nas bujnog, sparnog raslinja vreba tigar. Tako će onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovićev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija umjesto olakšanja zaskočiti čisti destilat nostalgičnih emocija.«
U izdanju zagrebačkoga Durieuxa Senjanović je dosad objavio tri knjige: apsurdističku montipajtovštinu na splitski način u kultnom 'Dorinu dnevniku'; 'US&A' – romansirani putopisno–humoristički prikaz dvomjesečnih putešestvija po Sjedinjenim Državama, u imaginarnom društvu velikoga meštra, mentora i prijatelja, Miljenka Smoje, te zbirku dnevničkih zapisa o vlastitoj obiteljskoj, ali i kulturnoj, političkoj i društvenoj svakodnevici grada Splita, zakamufliranih u žanr TV–kolumne koje, nimalo slučajno, tvore kroniku zadnjih 365 dana desetogodišnje HDZ–ove vlasti, od 5. siječnja 1999. do istoga dana 2000, u knjizi 'Vidi, vidi – Teletina '99'.
Za novo, prije nekoliko mjeseci objavljeno, četvrto Senjanovićevo oknjigovljenje nazvano 'Evo me u posteju' najzaslužnija je već spomenuta (i citirana) Ćićina prijateljica Nada Gašić (prevoditeljica i urednica brojnih izdanja, ali i autorica nedavno objavljena, zapažena romanesknog prvijenca 'Mirna ulica, drvored' ). Od dvanaest kilograma Senjanovićevih tekstova tijekom posljednjih nekoliko godina objavljenih u raznim medijima (većinom ipak u »Slobodnoj Dalmaciji«) Nada je Gašić sastavila svojevrsnu best of kompilaciju, razvrstavši rukopisnu građu na četiri dijela – kuharske recepte (pardon, ricete) šjore Šimice, novije Dorine dnevničke zapise, izbor iz Ćićinih TV–kolumni te nekolicinu njegovih novinskih članaka, reportaža, intervjua i kratkih humorističnih proznih crtica.
Kulinarska je tematika u knjizi najzastupljenija, zahvaljujući jasno šjori Šimici, koja »u svojin ricetan spaja babino, materino i svoje ditinstvo«, te pišući o obiteljskim uspomenama, prijateljima, susjedima i rođacima te o njihovim i svojim pričama iz mladosti, ona odaje počast »judima koji su učinili da ovi grad ćutin svojin i da guštan u onome vrimenu u kojemu nisam živila, a kojega još uvik u meni puno ima«. Te su Šimičine dalmatinske ricete – iako ponekad čak i uporabljive pri šparhetu (iako uglavnom ne) – zapravo tek okidač za nostalgiju, odnosno okvir i povod za pisanje o životu kakav je nekad izgledao. Hrana je tu sporedna i manje bitna jer, kako šjora Šimica veli, u njoj su gušti samo »kad je oko tebe dragi svit, pomišan s moren, borima i crvčcima«.
Nepreuzetni, ludizmom protkani zapisi iz kultnoga 'Dorina dnevnika', u knjizi također zastupljeni, još su jedan od načina da iz pomaknute i drukčije, tuđe pripovjedačke vizure Senjanović zapravo progovori o sebi i zbilji koju živi(mo). Na nesvakidašnji i posve začudan način, putem otkačenih, u uske žanrovske okvire nesvodivih stilskih vježbi, Senjanović držićevski i Smojin pučki, tradicijski mediteranski humor garnira apsurdističkim i nadrealnim impulsima utemeljenima na asocijacijama i struji svijesti, poigravanjem riječima i njihovim značenjem nastojeći se što više odmaknuti od grube realnosti koja i njegovu Doru, po već legendarnim buđenjima, svakodnevno, nespremnu i ranjivu zatječe.
No, unatoč avangardističkoj shizofrenosti 'Dorina dnevnika', Senjanović je ipak ponajprije novinar kojemu je na prvome mjestu prihvaćanje publike, čega su najuvjerljiviji dokaz reportaže i novinski članci koji tvore preostali dio nove knjige. Svejedno izvještava li s frankfurtskoga sajma knjiga ili piše o kućnim ljubimcima, svome odnosu spram religije i Crkve ili o ljubavi prema piciginu i Hajdukovu starom placu, Ćićina je optika uvijek humorno–nostalgična, žurnalistički pristup iskren i neposredan, a tekst anegdotalan, lucidan i efektno poentiran, ali nerijetko i sentimentalan pa čak i vrlo ganutljiv. Senjanovićeva knjiga 'Evo me u posteju' tako sadrži možda i najpotresnije stranice suvremene domaće proze, u tekstovima koje je Nada Gašić probrala iz Senjanovićeve rubrike svakodnevnih novinskih TV–kolumni 'Teletina', a u kojima autor bilježi očeve posljednje zemaljske dane.

U vremenu novinarstva koje, posvećeno dobiti i niskim, senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnu situaciju, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

Napisao Božidar Alajbegović
Objavljeno u 'Vijencu' broj 358, studeni 2007.



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>