Eseji Igora Grbića su zapanjujući uvid u jednu intelektualnu i literarnu radionicu o kojoj hrvatska literarna scena malo zna. Visoko obrazovan, najšireg obzora i ujedno intelektualno gibak i ironičan, Grbić „za sebe“, mimo neke eksplictne javne debate, piše i komentira književnost, kulturno stanje, jezik, fenomene tzv. trivijalne svakodnevnice na najvišem stilističkom i mentalnom nivou. Uvjerljivost, suveremenost, originalnost i sasvim posebno mjesto unutar suvremenog hrvtaskog literarnog esejizma osiguravaju mu njegovi najširi filološki, književni i kulturno-komparativni uvidi, kao i, vjerojatno, život i pisanje u ekscentru: u Puli, a ne u Zagrebu ili Splitu gdje se u posljednjih petnaestak godina formira i artikulira njegova književna generacija.

Igor Grbić rođen 1970. u Puli. Nakon svršenog studija engleskog jezika i indologije akademsku godinu 1997./1998. proveo kao prvi gostujući lektor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u New Delhiju. Piše poeziju, prozu, esejistiku i znanstvene članke te prevodi s engleskog, talijanskog, njemačkog, francuskog i hindskog. Svoje književne radove i prijevode dosad objavio na Trećem programu Hrvatskog radija te u raznim časopisima i novinama (Čemu, Filmski ljetopis, Glas Istre, Istarska Danica, Književna Rijeka, Kolo, Književna smotra, La Battana, Libra, Nova Istra, 15 dana, Quorum, Republika, Scrinia Slavonica, Vijenac, Zarez).
Piše i na engleskom i talijanskom: uključen u Whispering Muse, međunarodnu antologiju mlađih pjesnika na engleskom, dok je na regionalnom natjecanju Istria Nobilissima godine 2004. nagrađen za kratku prozu na talijanskom, a 2005. i za poeziju na talijanskom.
Godine 2005. zagrebačka izdavačka kuća Ceres objavila je njegovo književno-znanstveno djelo Istrija glagoljušta, za koje iste godine dobiva nagradu Kiklop za najbolje debitantsko ostvarenje, a 2006. i knjževnu stipendiju za jednomjesečni boravak u Grazu.
Dobitnik međunarodne nagrade Lapis Histriae 2006., za najbolju kraću prozu na štokavici.
Preveo preko 20 knjiga (Rushdie, Atwood, Vivekananda, Thoreau…), od kojih je neke popratio bilješkama i pogovorom/predgovorom.
Sudjelovao u stvaranju Leksikona svjetske književnosti i Leksikona svjetskih pisaca Školske knjige, obradivši desetak natuknica iz indijske književnosti.
Doktorand teorije i povijesti književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Istarskog ogranka DHK-a.
Živi i radi u Puli, gdje na Filozofskom fakultetu predaje sanskrt, a na Visokoj učiteljskoj školi englesku književnost.