Banjolučke "Nezavisne novine" objavile su člančić o bugojanskim Hrvatima, kojih je od prijeratnih 16.500 danas tamo svega 4.500. List se poziva na podatke koje je tamošnji župnik fra Vinko Sičaja prikupio za blagoslova kuća te navodi da je drastično je smanjen i broj Srba. "Iz razgovora s pravoslavnim sveštenikom sam doznao kako u Bugojnu danas živi svega 300 od prijeratnih 9.000 Srba. Istovremeno, broj Bošnjaka porastao je s prijeratnih 19.500 na današnjih 27.000. Demografska struktura se očito izmijenila. Od istinskog multietničkog grada Bugojno je danas postalo gotovo monoetnička sredina. Posebice Srbi, ali i Hrvati, ovdje su gotovo 'endemične vrste''', kazao je fra Vinko Sičaja.
On za ovakvo stanje u ovoj srednjobosanskoj općini izravno optužuje ratnog i poratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaću.
"Odmah po završetku rata Bugojanci su imali veliku želju za povratkom. No vodstvo općine na čelu s Mlaćom je to sprečavalo. Danas se ljudi, istina, mogu nesmetano vraćati u Bugojno, no danas je ovdje gotovo nemoguće naći pristojan posao", kazao je on.
On dodaje kako i danas općina ne razvija infrastrukturu u mjestima gdje žive Hrvati. "Primjerice u mjestu Crniče, nedaleko od Bugojna, povratnci su još prije dvije godine prikupili 50 posto sredstava potrebnih za provođenje kanalizacijskog sustava, no općina do danas nije izdvojila svojih 50 posto potrebnih za realiziranje ovog projekta", kazao je on.
Inače, fra Vinko pojašnjava kako od sadašnjih 4.500 hrvatskih povratnika u Bugojno, njih čak 700 ima više od 71 godine.
"U protekloj je godini u Bugojnu kršteno 41 dijete i jedna odrasla osoba, dok su istovremeno umrle čak 102 osobe. Prosjek životne dobi Hrvata u ovom gradu je 45 godina, što je prilično zabrinjavajuće. Naglašavam kako je od 4.500 osoba svega njih 630 maloljetno'', zaključio je fra Vinko.
|
