Nakon višesatnog sastanka s liderima slovenskih političkih stranaka, na kojem je tražio konsenzus u vezi pristupnoga procesa Hrvatske u Europsku uniju, slovenski premijer Borut Pahor objavio je da Slovenija i dalje ostaje suzdržana u vezi sedam poglavlja koja je Hrvatska trebala otvoriti na pristupnoj konferenciji u petak, pod predsjedanjem Francuske. Kraće rečeno, slovensko "crveno svjetlo" Hrvatskoj ostaje upaljeno.
I u Sloveniji ima razumnih ljudi koji upozoravaju da put kojim ide (ili, bolje rečeno, nastavlja) Borut Pahor nije dobar i da se ovim najnovijim ustrajanjem na tomu putu zalazi još dublje u močvaru iz koje neće biti lako izgavljati. Nekadašnji glavni urednik tjednika "Mladina" Jani Sever, na primjer.
Sever, u komentaru na portalu "Vest", navodi da će Hrvatska teško moći pristati na Pahorove ultimativne zahtjeve koji znače da bi praktično granicu diktirala Slovenija, jer se hrvatski argumenti o granici ne bi mogli koristiti ni na sudu niti u bilateralnim pregovorima. "Zvuči neobično da se nekome nametne zabrana korištenja njegovih argumenata u sporu iako je to moguće, ali samo ucjenom, što stajališta dviju država svakako neće približiti", navodi Sever.
Na sličan način aktualnu slovensku politiku komentira u u ljubljanskom "Dnevniku" ugledni analitičar Vlado Miheljak. Ako je točna informacija da Pahorov "kompromis" za deblokiranje pregovora zapravo traži zahtjev koji će hrvatska javnost doživjeti kao kapitulaciju, a to je, kako se neslužbeno čuje, zahtjev da EU potvrdi kako Hrvatska svoje važeće dokumente ne bi smjela upotrijebiti ni prilikom arbitraže ni u pregovorima sa Slovenijom o granici, onda će to, bez obzira na ishod, imati trajno negativne posljedice na odnose Hrvatske i Slovenije, piše Miheljak te upozorava da će "duh neprijateljstva koji će nastati biti teško vratiti u bocu". "Budući da je slovenska politika umjesto diplomatskom suptilnošću zaplet rješavala populističkim prijetnjama, sada je ostala bez manevarskog prostora, postala je nekredibilnim sudionikom balkanske diplomacije", navodi Miheljak.
No, zanimljiv je i još jedan detalj iz tekstova ove dvojice analitičara: Procjena da Slovenija za "crveno svjetlo" Hrvatskoj ima tihu potporu nekih većih članica Unije.
"Odgoda Hrvatskog ulaska u EU mnogima u Europi odgovara iako to nisu u stanju javno reći", piše Sever, a Miheljak drži kako Francuska kao "medijator u sporu" između Ljubljane i Zagreba možda djeluje s "figom u džepu", jer - kako tvrdi - ona i neke druge veće europske države zapravo ne žele brz ulazak Hrvatske u EU, ali nemaju ništa protiv da se sada kao krivac za blokadu pregovora eksponira Slovenija.
U Hrvatskoj je, pak, o ovakvim "teorijama zavjere" nepristojno govoriti. Čak i nakon što je bivši europski povjerenik za proširenje Günter Verheugen u rujnu izjavio da je Hrvatska na putu u EU zaostala zbog čudnih sumnji da štiti i krije generala Antu Gotovinu, optuženog za ratne zločine. "Hrvatska bi već bila članica EU-a da nas tajna služba jedne države EU-a nije sve izludjela pričama", rekao je Verheugen, aludirajući na ponašanje Velike Britanije u vezi sa slučajem generala Gotovine.
|
