HDZ BiH Posavina

Banja Luka 24.05.2o11.godine. Predsjednik kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a Josip Jerković i podpredsjedavajući Vijeća Naroda Zoran Lipovac, na poziv Generalne Konzulice gospođice Dunje Jevak, održali su sastanak u Hrvatskom Konzulatu u Banja Luci. Sastanku je nazočio i Konzul Ivan Šegulić .

Tema sastanka bila je rad Hrvata u Vijeću naroda, obnova i povratak u Bosnu i Hercegovinu. U razmijenjenim informacijama i stavovima došli su do zajedničkog zaključka da suradnja između ove dvije institucije mora biti na visokoj razini , učestalija , kako bi učinili sve za bolji položaj Hrvata na prostorima RS i cijele Bosne i Hercegovine. Uzevši u obzir da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, zaključili su da samo intenzivna obnova porušenih obiteljkih kuća i gospodarstvenih objekata, kao i poboljšanje uvjeta održivog povrtka, mogu potaknuti obimniji i značajniji povratak.

Banja Luka 24.05.2011. g. „Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske realiziralo je sve programske zadatke u predviđenom roku i u kontinuitetu izvršava ostale planirane aktivnosti“, poruka je sa današnje konferencije za novinare ministra Davora Čordaša.

Od ostvarenih rezultata izdvojeni su:
- Završena stambena zgrada u Kotor Varoši i useljeno 20 obitelji iz kolektivnih vidova smještaja.
- Završena stambena zgrada u Istočnom Novom Sarajevu za 21 obitelj iz kolektivnih vidova smještaja.
- U cilju stambenog zbrinjavanja obitelji iz kolektivnih centara, u tijku je izgradnja stambenih objekata u općinama: Srebrenica (32 stana), Bratunac (32 stana), Teslić (18 stanova), Vlasenica (13 stanova) i Sokolac (17 stanova).
- U općini Foča, u suradnji sa američkom humanitarnom organizacijom CRS (Catholic Relief Services), počela je gradnja stambene zgrade sa 14 stambenih jedinica za korisnike kolektivnih vidova smještaja i povratnike.
- U općini Rogatica, u suradnji sa austrijskom humanitarnom organizacijom Hilfswerk, počela je gradnja stambene zgrade sa 14 stambenih jedinica za korisnike kolektivnih vidova smještaja.
- U općini Kotor Varoš, u suradnji sa njemačkim udruženjem ASB (Arbeiter Samariter Bund), počela je realizacija projekta za sanaciju 40 stambenih jedinica za povratnike.
- Počela je realizacija projekta „Stambeno zbrinjavanje osoba iz kolektivnih centara i alternativnih vidova smještaja“ kojim je predviđena rekonstrukcija 180 stambenih jedinica za korisnike alternativnog smještaja, a sredstva osigurana kreditnim zaduženjem kod OPEC – Fonda za međunarodni razvoj. Projekat se realizira u periodu 2011-2013.godina
- Realizacijom započetih projekata, do kraja ove godine, bit će zatvoreno 5 kolektivnih centara, a preko 150 obitelji koje žive u tim centrima, uselit će u nove stanove.

Pored programskih aktivnosti, Ministarstvo aktivno učestvuje u realizaciji regionalnog projekta za trajno stambeno zbrinjavanje izbjeglica, kojeg provode BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora. S obzirom da se najveći broj izbjeglih iz Hrvatske u BiH, nalazi na prostoru Republike Srpske, tako će i najveći dio aktivnosti, koji se odnosi na BiH, biti realiziran kroz kapacitete ovog ministarstva. Ministarstvo je završilo anketiranje bivših nositelja stanarskog prava iz Hrvatske, koji će biti uvršteni u program trajnog stambenog zbrinjavanja, za koji će se sredstva osigurati putem donatorske konferencije čije održavanje je planirano ove godine u Beogradu.

Ministar Čordaš je napomenuo da je na nivou BiH evidentirano 49 511 povratničkih obitelji koje žele obnovu svoje imovine, od čega je u RS registrirano preko 22.000 obitelji. To pokazuje nesrazmjeran odnos potreba i raspoloživih sredstava iz svih vidova pomoći.
Ministar je naglasio da u Republici Srpskoj više nema nikakvih problema kada je riječ o sigurnosti, kako to neki žele prikazati, već da jedini problem sada predstavljaju finansijska sredstva, te podsjetio da je prošle godine u Parlamentu BiH usvojen Zaključak o kreditnom zaduženju u iznosu od 400 miliona KM, čime bi bio riješen problem svih ljudi koji su se prijavili za povratak u BiH.

Osim projekata čija je realizacija u tijeku, Ministarstvo je iniciralo i nove projekte u suradnji sa relevantnim institucijama i organizacijama, kako bi svi raspoloživi resursi bili iskorišteni na način koji će dati naj brži rezultat i adekvatno odgovoriti zahtjevima sa terena.

Derventa, 19.05.2011.g. Ministar Čordaš sa domaćinom Zlatkom Tolićem, predsjednikom derventske HVIDR-e i voditeljem Ureda stradalnika domovinskog rata općine Derventa, posjetio povratničke obitelji u ovom kraju. Između ostalih, posjetili su obitelj poginulog branitelja Ilije Lončara, koja od 2001. g. živi u poluobnovljenoj kući u Modranu kod Dervente, župa Plehan. Otac Jure Lončar zajedno sa suprugom živi u teškim uvjetima, a sina jedinca je izgubio u proteklom ratu. Zbog invalidnosti nije u mogućnosti svojim radom osigurati bolje uvjete za život.
Putem Fonda za povratak BiH dijelom je obnovio potpuno uništenu porodičnu kuću. Od tada nije dobio nikakvu pomoć, a potrebno je osigurati i redovne prihode za život. Sa ministrom je razgovarao o problemima sa kojima je suočen i mogućnostima pomoći.

Ministar je rekao da će, u okviru svojih mogućnosti, kroz projekte održivog povratka Ministarstva za izbjeglice RS i putem Povjerenstva za izbjeglice BiH, naći način da pomogne obitelji Lončar, kao i drugim povratnicima koji su se vratili u plehansku župu. Od ukupno 119 kuća na ovom području, 70% je obnovljeno i useljeno. I za ove obitelji, a zbog održivog povratka, ministar je obećao pomoć u mehanizaciji za obradu zemlje.

Posjetili su i desetak kuća koje su u fazi završetka, a iz Fonda za povratak BiH. Za ovaj projekat kao i za projekat donacije materijala Republike Hrvatske, ministar je najavio da će se i njegovo ministarstvo uključiti da bi se obnova olakšala i ubrzala.

U općinskom vijeću Dervente su 4 zastupnika iz reda hrvatskog naroda (HSS-NHI) i predsjednik vijeća. "Žalosno je kako u tri godine mandata ništa nisu učinili za obitelji stradalnika domovinskog rata, te da bi takve obitelji morale imati prioritet u rješavanju osnovnih životnih problema", rekao je Zlatko Tolić. Tolić je naglasio da je jedina pomoć ostvarena putem Povjerenstva za izbjeglice BiH, zahvaljujući angažiranju članova Povjerenstva, Slavka Marina i Davora Čordaša. Ističući nezainteresiranost lokalnih vlasti za pomoć ovim obiteljima, Tolić je napomenuo da od 25 obnovljenih kuća, putem donacije iz Federacije BiH za općinu Detventa, niti jednu donaciju nije dobila obitelj stradalnika i da se ta praksa mora promijeniti.

Mostar, 15.5.2011. Prof. dr. Dragan Čović izabran je ponovno, treći put zaredom za predsjednika HDZ BiH na XI. Saboru koji je održan u petak, 13. svibnja 2011. godine, u Mostaru koji je protekao uz ocjene da su Hrvati eliminirani iz vlasti u Federaciji BiH i u Srednjobosanskoj županiji uz grubo kršenje i uspostavu nelegalne nametnute vlasti te pozivima za revidiranje tih odluka.
Za dr. Čovića je na stranačkome Saboru glasovalo 568 izaslanika te je izabrano 20 članova Predsjedništva HDZ BiH koji bi trebali voditi stranku u sljedeće četiri godine. Drugi po broju osvojenih glasova, odmah iza predsjednika, je član predsjedništva iz Bosanske Posavine, ministar u RS-u Davor Čordaš.

Sve rasprave na Saboru vodile su se oko posljednjih zbivanja i s posebnim naglaskom na brutalnu poruku Hrvatima središnje Bosne. "Mi imamo duboku krizu u BiH koja je prouzročena prije svega pokušajem uspostave vlasti eliminiranjem legitimnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda u Federaciji. S druge strane siguran sam da odluka koju su donijeli bošnjački političari za središnju Bosnu je najpogubnija odluka koju je donio bilo koji političar u BiH u posljednjih 15 godina", rekao je dr. Čović nakon što je izabran za predsjednika stranke. Pozvao je međunarodnu zajednicu da ospori ove odluke kako radi stabilizacije prilika u BiH. „Pozivam međunarodnu zajednicu da žurno suspendira sve ono što je urađeno u središnjoj Bosni jer je to grubo kršenje zakona, ustava. Sprječiti Hrvate da se pozovu na institut vitalnog interesa bošnjačkim glasovima u županijskoj skupštini je nedopustivo", istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH. I u programskoj deklaraciji osuđena je eliminiranje legitimnih hrvatskih političkih predstavnika iz vlasti.

"Nedopustivo je kršenje ustavnih odredbi o zastupljenosti konstitutivnih naroda i negiranje izborne volje hrvatskoga naroda u BiH, kao i nezakonito i neustavno formiranje vlasti u Federaciji BiH čime je BiH dovedena u najveću krizu od njezinog nastanka čije razmjere ugrožavaju temelje BiH i njezin opstanak kao države", navodi se u programskoj deklaraciji usvojenoj na Saboru. Izaslanik premijerke RH i predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor, glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić rekao je kako RH snažno podržava Hrvate u BiH, te da očekuje od HDZ-a BiH koji 'ima plebiscitarnu potporu' ostvari jednakopravnost Hrvata u zemlji. "Tom plebiscitarnom pobjedom unutar svoga naroda HDZ BiH jeste stožerna stranka koja ima posebnu odgovornost u očuvanju vitalnih nacionalnih interesa. Republika Hrvatska, Vlada i HDZ u potpunosti stoje uz vas kada je u pitanju ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda", dodao je Bačić. Pri tome je poručio da 'ne smije dolaziti do majorizacije i da se hrvatska politička volja mora izraziti'.

"Mi u HDZ-u potpuno podržavamo zaključke Hrvatskog narodnog sabora i rezoluciju koja je na tragu spasa za BiH", dodao je Bačić. Posebno emotivan istup imao je novoizabrani zamjenik predsjednik HDZ BiH i predsjednik Županijskog odbora Srednjobosanskog HDZ-a BiH Nikola Lovrinović koji je upozorio da je vrijeme za odlučnije djelovanje. "Po kojem ćemo se sada zakonu i ustavu ponašati jer je sve poništeno. Mi nećemo izgubiti pravac kretanja i vjerujte oni će se baviti nama. Ako se ubrzo ne pronađe odgovor za ovo ponašanje pokrenut ćemo osnivanje 11. županije u Federaciji BiH", rekao je Lovrinović. I predsjednik stranke dr. Čović i drugi govornici upozorili su da zbivanja u toj županiji dalje generiraju krizu.- Mi imamo duboku krizu u BiH koja je prouzročena prije sveg pokušajem uspostave vlasti eliminiranjem legitimnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda u Federaciji odlukama Visokog predstavnika za kojega vjerujem da ih on mora žurno povući radi stabilizacije prilika u BiH kako bi se sve vratilo u okvire zakona i ustava. S druge strane siguran sam da odluka koju su donijeli bošnjački političari za središnju Bosnu je najpogubnija odluka koju je dobio bilo koji političar u BiH u posljednjih 15 godina. Pozivam međunarodnu zajednicu da žurno suspendira sve ono što je urađeno u središnjoj Bosni jer je to grubo kršenje zakona, ustava. Spriječiti Hrvate da se pozovu na institut vitalnog interesa bošnjačkim glasovima u županijskojn skupštini je nedopustivo", dodao je dr. Čović ističući da se Hrvati neće priklanjati Srbima ili Bošnjacima kako bi bili protiv trećeg naroda.
Za dr. Čovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika stranke, je na Saboru glasovalo 568 izaslanika te je izabrano 20 članova Predsjedništva koji bi trebali voditi stranku u sljedeće četiri godine. Odjel za branitelje HDZ BiH imenovat će 21 člana Predsjedništva HDZ BiH. Za zamjenika predsjednika stranke izabran je Nikola Lovrinović umjesto dosadašnjeg zamjenika Nike Lozančića. Dopredsjednici stranke su Borjana Krišto, Marinko Čavara, Rade Bošnjak, Mladen Bošković i Anto Domić, dok su kao članovi Predsjedništva izabrani Ivan Vukadin, Anton Rill, Mato Zovko, Lidija Bradara, Ivo Andrić Lužanski, Ivo Vincetić, Ankica Gudeljević, Zdenko Ćosić, Dragan Vrankić, Davor Čordaš, Damir Jukić, Josip Grubeša, Marina Pendeš i Helena Lončar. U Predsjedništvo HDZ-a BiH automatizmom ulaze predsjednici Zajednice žena i Mladeži HDZ-a BiH.

BANJALUKA - Referendum o nametnutim zakonima visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, za sada nije neophodan - izjavio je danas u Banjaluci predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Na tom sastanku, koji je najvažniji događaj u Banjaluci nakon posjete Medlin Olbrajt, državnog sekretara SAD, prije desetak godina, dogovoreno je da će EU pomoći da se kroz strukturni dijalog pokrenu pitanja u bh. pravosuđu zbog kojih je RS pokrenula proceduru vezanu za referendum, a Dodik će uputiti preporuku Narodnoj skupštini RS da preispita odluku o referendumu.

EU je od RS dobila ono što je tražila - garancije da neće biti referenduma, a RS garancije EU da će pitanja o funkcionisanju bh. pravosuđa biti adekvatno tretirana.

Osim Eštonove, u njenom timu su bili Miroslav Lajčak, direktor Direkcije za evropske zemlje van EU u Evrpskoj akcionoj službi za spoljne poslove, Renco Davidi, v.d. šefa Delegacije EU u BiH, te Đulio Cani, šef Kancelarije Deleagcije u Banjaluci. Sa Dodikom su bili Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Petar Đokić, predsjednik Socijalističke parije i ministar u Vladi RS, i drugi.

Vidno zadovoljan i relaksiran nakon sastanka koji su pratile brojne novinarske ekipe, Dodik je istakao da je EU sa najvišeg nivoa spremna da otvori dijalog o pitanjima koja su važna za RS.

"Ovo smatramo važnim korakom nakon mnogo godina stalnog upozoravanja na ova pitanja. Razumijemo da je ovo početak dijaloga o pravosuđu, gdje će biti razmatrani nedostaci u radu pravosudnih institucija na nivou BiH", rekao je Dodik.

Podsjećanja radi, primjedbe RS odnose se na neprocesuiranje krupnih slučajeva ratnih zločina nad Srbima, retroaktivnu primjenu zakona, imenovanje prvostepenih i drugostepenih sudskih komisija od strane istog organa, kao i miješanje u rad entitetskih pravosudnih institucija.

Dodik je rekao da su time stvorene realne pretpostavke da ova pitanja budu riješena, zbog čega, kako je naveo, referendum za sada nije neophodan.

"Zaključci predstavljaju politički stav NS RS, ali u svjetlu ovog dogovora o strukturalnom dijalogu biće ponovo sagledani. Na osnovu ove ponude EU, ja ću zatražiti od NS RS da predloži odluku koja će adekvatno oslikati novonastalu situaciju. Vjerujem da bih mogao dobiti podršku Skupštine", rekao je Dodik.

Eštonova je istakla da EU ulaže svoj kredibilitet u reformu pravosuđa, te je njena posjeta Banjaluci dokaz da je EU posvećena BiH i problemima koji u njoj postoje.

"U tom smislu otvaranje dijaloga strukturisanja o funkcionisanju i radu pravosuđa je mehanizam koji će EU aktivirati kao odgovor na ove dileme. Sva legitimna pitanja zaslužuju ozbiljnu analizu i adekvatan odgovor i stoga smo voljni da se angažujemo", rekla je Eštonova.

Ona je naglasila da će prvim sastankom u Banjaluci predsjedavati Štefan File, evropski komesar za proširenje i evropsko susjedstvo, a da će teme, između ostalog, biti pravna reforma, funkcionisanje pravosudnih institucija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, kao i Brčko distrikt, odnosno njegov pravni okvir i koordinacija nadležnosti.

Eštonova je istakla da je EU svjesna zabrinutosti koje je iskazala RS i dodala da će upravo ta pitanja biti predmet razgovora.

"Gospodine predsjedniče, pozdravljamo Vaše liderstvo u prihvatanju ovog dijaloga. I kao što znate, EU ne možete uslovljavati, i zato mi je drago da će prijetnja referendumom biti uklonjena, a da će zaključci NS RS biti revidirani. Složili smo se da je najbolji put naprijed kroz konstruktivni dijalog", rekla je Eštonova.

Radojičić, koji je bio glavni pregovarač RS sa briselskim institucijama proteklih dana, nekoliko sati nakon odlaska Eštonove ocijenio je da je u petak u Banjaluci bio Brisel, a ne Bon, te da dolazeći strukturalni dijalog može označiti završetak ohaerovske faze BiH i početak evropske.

"Prije mjesec dana Banjaluka je bila nezadovoljna stanjem u pravosuđu i djelovanjem visokog predstavnika. O tome Sarajevo nije željelo ni da čuje, a veliki dio međunarodne zajednice je o pravosuđu govorio kao o nečemu što je gotovo nedodirljivo. Kroz zaključke NS RS ovo pitanje je otvoreno do SB UN-a", rekao je Radojičić.

On je ocijenio da nema potrebe za sazivanjem posebne sjednice NS RS, te da je do redovne sjednice, koja je zakazana za 31. maj, dovoljno vremena da "hladne glave bude pristupljeno rješavanju ovog pitanja". Istakao je da će NS RS pratiti tok samog dijaloga i da će djelovati u skladu s tim.

"Odluka o referendumu mora biti revidirana, jer je precizirala 12. jun kao datum održavanja referenduma, a ovaj dijalog mora imati šansu bez prijetnje s rokom", pojasnio je Radojičić i dodao da će za dvadesetak dana Štefan File doći u Banjaluku.

On je istakao da su se oko svake riječi u izjavama koje su pročitali Ešton i Dodik lomila koplja, da su oba govora pažljivo ispregovarana, te da ih treba vrlo pažljivo pročitati.

Eštonova je o razgovoru sa Dodikom upoznala i sagovornike u Sarajevu, gdje se prvo susrela sa rukovodstvom SDA i SDP BiH, a kasnije i sa članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem. Sastanku je u ime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića prisustvovao šef njegovog kabineta Miroslav Vujičić.

Eštonova je kazala u Predsjedništvu BiH da je zadovoljna radom ove institucije, ali je napomenula da je zabrinuta što još nije formirana vlast na državnom nivou te što se odgađaju neophodne reforme.

"Odluka vlasti RS o referendumu je ispravna stvar, a EU će pomoći u dijalogu o reformi pravosuđa. Druga važna stvar je da fokus političara u BiH treba da bude na obrazovanju, otvaranju novih radnih mjesta i ekonomiji. Ostajemo posvećeni evropskoj budućnosti BiH i tu sam da to potvrdim", rekla je Eštonova.

Ona je istakla da je neophodno građanima BiH osigurati napredak koji zaslužuju i da svi lideri treba da stave interes građana na prvo mjesto te da ostvare napredak ka EU.

"Nema prečica na putu ka EU. Mnogo posla je pred vama, ali je to u potpunosti izvodljivo. Isto kao što smo vidjeli napredak u oblasti bezviznog režima, tako i druga pitanja mogu biti riješena. Mislim da ćete svi osjetiti našu podršku i spremnost da sarađujemo s političarima ove zemlje u ispunjavanju krajnjeg cilja", istakla je ona.

Izetbegović se poslužio medicinskim rječnikom i kazao da je povlačenjem odluke o referendumu riješen akutni problem, ali je ostao hronični, a to je antidejtonsko djelovanje.

"Taj hronični problem je akumulacija antidejtonskih i antidržavnih postupaka i izjava koje postupno daju fizionomiju jednog antidržavnog projekta. Dovode se u pitanje odluke i autoritet visokog predstavnika i institucije koje su ustanovljene u parlamentu. Dovodi se u pitanje postojanja genocida u Srebrenici, te odluke Međunarodnog suda o tome", kazao je Izetbegović i dodao da se nada rješavanju i "tog pravog problema".

Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH, kazao je da je razgovarao s Eštonovom o pitanju referenduma u RS, te da očekuje brzo formiranje vlasti na nivou BiH.

On je pozdravio želju RS da se krene u reformu pravosuđa, podsjećajući da je ona tek 23. poglavlje od 35 reformskih poglavlja, koliko očekuje BiH na putu ka članstvu u EU.

"Iskazali smo svoju spremnost da to 23. poglavlje dođe ranije na red. Za mene je reforma pravosuđa oduzimanje nelegalno stečene imovine, uvođenje reda među pravosudnim institucijama te ozbiljni razgovori o vrhovnom sudu BiH, odnosno sudskoj instanci koja treba da pravi i ujednačava sudsku praksu u čitavoj BiH", rekao je Lagumdžija.

Asim Sarajlić, zamjenik predsjednika SDA, kazao je poslije sastanka s Eštonovom da je referendum u RS kočio formiranje državne vlasti.

"SDA je otvorena za razgovore o formiranju vlasti na nivou BiH i sa hrvatskim strankama koje nisu na vlasti u FBiH, odnosno sa HDZ BiH i HDZ 1990", rekao je Sarajlić.
Dogovor najbolje moguće rješenje

Dogovor predsjednika RS Milorada Dodika i visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton predstavlja najbolje rješenje koje je bilo moguće očekivati u ovakvim uslovima, ocijenio je direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan Marko Prelec.

Dušanka Majkić, poslanik u parlamentu BiH, izjavila je da je riječ o ohrabrujućoj poruci međunarodne zajednice "iako se visoki predstavnik u BiH Velentin Incko nije ponio u skladu s onim što je njegov zadatak".

SDS će u subotu (14. aprila) na sjednici Glavnog odbora razmotriti novonastalu situaciju u vezi sa odlukom da referendum u RS za sada nije neophodan.

"Sastanak Eštonove i Dodika postigao je puni efekat da Evropa shvati potrebu za dijalogom o organizaciji pravosudnog sistema u BiH", izjavio je Petar Đokić, predsjednik SP i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da je dogovor oko referenduma u RS između predstavnika EU i vlasti RS postignut dan ranije.

On je zaključio da se nakon kratkotrajnog izmještanja u Banjaluku kriza u BiH vratila u Sarajevo, gdje je njen stvarni centar.

Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS, smatra da je posjeta Eštonove Banjaluci dokaz da je EU shvatila da reforma pravosuđa koju je proveo OHR u BiH nije dala potrebne rezultate. Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, smatra velikim iskorakom to što je Eštonova prihvatila da se razgovara o reformi pravosuđa u BiH.

Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, podržava dijalog RS i EU u pogledu reforme pravosuđa u BiH, posebno Suda i Tužilaštva BiH, uključujući i Institut za nestala lica u BiH.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ocijenio je da posjeta Eštonove Banjaluci pokazuje da je referendum u RS ostvario cilj i bez njegovog održavanja.

Vezane vijesti:

Simić: Referendum je ostvario cilj

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, povući će u ponedjeljak svoju suspenziju odluke Središnjeg izbornog povjerenstva, kojom je poništen izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, saznaju "Nezavisne".Središnje izborno povjerenstvo BiH u ožujku je usvojilo odluku kojom je utvrđeno da izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nije sproveden u skladu s Izbornim zakonom BiH i kojom se poništava njihov izbor.

OHR je krajem ožujka privremeno suspendirao odluke SIP-a, ali, kako "Nezavisne" saznaju od izvora iz diplomatskih krugova, visoki predstavnik u BiH će suspenziju povući nakon pritisaka iz Bruxellesa.

"To je ono čemu teži i HDZ, a u petak smo pozvali Inzka da svoju odluku, kojom je srušio Ustav BiH, povuče i vrati u legalne okvire. Mislim da je situacija sada jasnija, da BiH nema perspektivu bez sva tri naroda, to jest da su Hrvati suveren narod", naglasio je Jović.

"Na taj način Inzko bi dokazao da drži do institucija BiH, u koje se zaklinje. Povlačenjem suspenzije odluke SIP-a on bi stvari vratio u zakonske ustavne okvire i stvorio pretpostavke za normalizaciju odnosa u FBiH, ali i stvorio preduvjete za formiranje vlasti na razini države", naglašava Vegar.

Sjednici su uz domaćine, O.O. HDZ BiH Gradačac-Pelagićevo nazočili predstavnici Općinskih Odbora HDZ-a BiH: Modriča, Bosanski Brod, Vukosavlje, Doboj te povjerenici iz općine Derventa. Sjednici je također prisustvovao i član Regionalnog Odbora i ujedno Ministar za izbjega i raseljena lica RS-a, Davor Čordaš.
Sjednici nisu prisustvovali predstavnici iz Bosanskog Šamca radi ranije preuzetih obaveza.
Sjednicom je presjedavao predsjednik Regionalnog Odbora, Josip Jerković, koji je nakon uvodne riječi, pozdravio domaćine kao i sve prisutne i predložio slijedeći ;

1. Usvajanje Zapisnika sa XXIII. Redovne sjednice R.O. HDZ BiH, Posavina,

Nakon što je Dnevni red jednoglasno usvojen, prešlo se na razmatranje prve točke:

AD-1. Po pitanju izvoda iz zapisnika sa XXIII. sjednice R.O. HDZ BiH, Posavina, nitko nije imao primjedbi, te je isti jednoglasno usvojen.

AD-2. Po pitanju ove točke, Predsjednik je zatrazio od prdstavnika O.O. da obznane konačan spisak članova O.O. koji će biti prisutni na XI. Saboru HDZ-a BiH.

AD-3. Po pitanju ove točke, predsjednik Jerković spomenuo je kako svaki O.O. HDZ BiH, treba nakon Sabora, najdalje do 01.07.2011. godine održati stranačke izbore po Općinskim Odborima, te da ako netko bude imao problema ili ako ih ne održi, Regionalni Odbor će preuzeti na sebe sprovođenje izbora.

AD-4. Po pitanju ove točke, gospodin Davor Čordaš je spomenuo svim prisutnima da moramo biti svjesni da Lokalne izbore ne pravimo ni za koga drugoga već isključivo za sebe, te da odmah moramo krenuti sa registriranjem birača za glasanje putem pošte.

AD-5. Pošto se nitko nije javio po pitanju ove točke, Predsjednik je sjednicu zaključio u 15:00 h.

Modriča, 10.05.2011.g. Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Davor Čordaš boravio je danas u općini Modriča, gdje je razgovarao sa načelnikom Mladenom Krekićem o stanju povratničke i raseljeničke populacije na području ove općine.

Ministar Čordaš je izjavio da je prioritet Ministarstva u ovoj godini raspuštanje svih kolektivnih centra u Republici Srpskoj, te da će u okviru tog projekta biti zatvoren i kolektivni centar u Donjim Kladarima kod Modriče, gdje trenutno borave 24 osobe.

Osim o problemima osoba u kolektivnom centru, ministrar je sa rukovodstvom modričke općine razgovarao i o projektima koji će biti realizirani u ovoj godini u povratničkim naseljima sa većinskim hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom, kao i interno raseljenim Srbima u Modriči.

Ističući da će Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS, za povratnike u općini Modriča, ove godine izdvojiti 70.000 KM, ministar Čordaš je rekao da će Ministarstvo pomoći i u asfaltiranju puta do naselja Modriča tri i Modriča pet, čime bi više hiljada stanovnika modernom saobraćajnicom bilo povezano sa centrom grada.

Nakon sastanka sa općinskim rukovodstvom, ministar Davor Čordaš, zajedno sa predsjednikom općinskog vijeća Modriče Petrom Gagulićem (HDZ BiH), posjetio je župe Garevac i Čardak, gdje je razgovarao sa župnicima i predstavnicima povratnika u ove dvije župe.

Banja Luka 06.05.2011. Ministar za izbjeglice i raseljena lica, Davor Čordaš, sa suradnicima, savjetnicom Marijom Rapo i načelnicom Odjeljenja za razvoj, informisanje i analitiku Jagodom Petrović, primio je u Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica predstavnike Hrvata u institucijama Republike Srpske, Dragana Jurčevića, delegata Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske i Iliju Marića, potpredsjednika Skupštine opštine Kotor Varoš, te predstavnike udruženja izbjeglih i raseljenih iz opštine Kotor Varoš sa mjesnim župnikom fra Antom Šimunovićem i banjalučkim biskupom dr Franjom Komaricom.
Na sastanku je razgovarano o povratku Hrvata na područje opštine Kotor Varoš. Ministar Čordaš istaknuo je da je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske u periodu od 2006. do 2010. godine ukupno uložilo za povratak Hrvata u opštinu Kotor Varoš 137.000 KM, od čega 17.000 KM za obnovu stambenih jedinica, 100.000 KM za obnovu infrastrukture i 20.000 KM za održivi povratak. U istu svrhu preko Fonda za povratak BiH uloženo je 600.000 KM.
Predstavnici udruženja i zvanični hrvatski predstavnici u institucijama Republike Srpske su iznijeli zajedničko mišljenje da, uprkos uvriježenom mišljenju o nezainteresovanosti za povratak, postoji povećan interes pripadnika hrvatskog naroda za povratak uopće, pa tako i na područje općine Kotor Varoš. Osnovni problemi sa kojima se potencijalni povratnici susreću jesu zaštita imovine, obnova stambenih jedinica i izgradnja infrastrukture, pri čemu je u mjesnim zajednicama Kotor Varoša najizraženiji problem elektrifikacija.
Povratnici u općinu Kotor Varoš i oni koji namjeravaju da se vrate spremni su da u narednom periodu doprinesu osobnim angažovanjem i zajedničkim radom na utvrđivanju prioriteta i realiziranju dostupnih finansijskih sredstava.
S tim u svezi ministar Čordaš je ukazao na realne izvore pomoći. U ovoj godini Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica će uložiti 80.000 KM za povratak Hrvata u Kotor Varoš, a na raspolaganju će biti i sredstva Fonda za povratak BiH i Vlade Republike Hrvatske.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

Banja Luka 04.05.2011. Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš, razgovarao je danas sa Naveed Hussain, predstavnikom UNHCR-a za BiH, vezano za aktivnosti oko Projekta „Podrška ugroženim raseljenim osobama u kolektivnim centrima u iznalaženju trajnih stambenih rješenja“, koje provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Razvojna banka Savjeta Evrope.

Cilj projekta je podržati trajna stambena rješenja za ugrožene kategorije korisnika koji trenutno borave u različitim oblicima kolektivnog smještaja u Bosni i Hercegovini. Ovim projektom biće riješeni i korisnici kolektivnih/alternativnih oblika stanovanja koji se ne mogu vratiti u svoje ranije mjesto boravka i koji su izrazili želju da svoje stambeno pitanje riješe u mjestu trenutnog stanovanja. S tim u vezi, govorilo se i o izboru korisnika, stambenim minimumima, kao i kategorijama iz kolektivnih i alternativnih smještaja, a bio bi obuhvaćen i jedan dio socijalno najugroženijih kategorija.

Način rješavanja stambenog problema odvijao bi se kroz izgradnju novih stambenih objekata, poboljšanje uslova u objektima socijalnog zbrinjavanja (gerijatrijski centri) i adekvatno prilagođavanje i poboljšanje uslova u objektima trenutnog boravka.

Na sastanku se govorilo o još jednom projektu. Radi se o Projektu „Trajna rješenja izbjegličko-raseljeničkih problema – saradnja država u regionu“, a koji se odnosi na regionalno rješavanje pitanja izbjeglica i raseljenih lica u koje su uključeni, pored Bosne i Hercegovine, Srbija, Hrvatska i Crna Gora.

Delegacija UNHCR-a sa ministrom Čordašem prisustvovala je i današnjoj ceremoniji dodjele ključeva bivšim korisnicima kolektivnog smještaja, koji su uselili u novoizgrađene stanove u Kotor Varoši. Sredstva za novoizgrađenu stambenu zgradu u iznosu od 830.000 KM obezbijedili su Fond za povratak BiH, koji je izdvojio 500.000 KM i lokalna zajednica koja je uz novčana sredstva obezbijedila zemljište i priključke vode, struje i kanalizacije.

Govoreći o kolektivnim centrima u Republici Srpskoj, ministar Čordaš je istakao da je ukupna vrijednost projekta, kojim se trajno rješava oko 150 porodica iz kolektivnih centara, pet i po miliona maraka. Ministar je izrazio uvjerenje da bi problem kolektivnih centara mogao biti riješen u ovoj i sljedećoj godini, a ukoliko bi UNHCR obezbijedio sredstva koja najavljuje, i problem alternativnog smještaja bio bi mnogo bliže rješenju.