Neki dan stigao mi je u Inbox pozornosti vrijedan e-mail. Kako sam ovdje s nekima (Socijalist, Goran...) načeo raspravu o problemima u društvu i o mogućim pravcima njihova rješavanja, odlučio sam ga staviti na blog da ga pročita što više ljudi (a koliko se da zaključiti iz uvodnog teksta, to je želja i pošiljaoca e-maila). Evo ga, dakle, integralno:
Pozdrav svima!
S obzirom na činjenicu da internetom kruži gomila tzv. zabavnih sadržaja, a vremena su više nego ozbiljna, šaljem vam na uvid deset točaka koje bi trebale poslužiti kao Platforma i poticaj na razmišljanje i djelovanje. Ukoliko ih procijenite vrijednima, pošaljite ih svojim prijateljima.
Hvala.
1. »Smisao« nije prisutan ni u jednoj stvari samoj po sebi, štoviše, ni u jednoj organizaciji ni bilo kakvom utjecaju, nema ga ni u svemiru kao cjelini; može biti zajamčen jedino ondje gdje razumom obdareno biće između važnih mogućnosti koje se pred njim rasprostiru bira ono djelovanje koje se pokaže kao poželjnije (krivo je ako izabire samo radi sebe samoga ili radi skupine ljudi, a ispravno je ako je izbor u suglasju s ostalim biofilnim tendencijama koje pridonose održanju i ujedinjenju čovječanstva) - oboje je neophodno povremeno provjeravati i ispravljati.
2. U životu pojedinca i cijelih civilizacija uvijek se mogu pojaviti i duboko uprisutnjivati pogreške, ali ako su otkrivane i ispravljane, takav život može biti smislen, dakako, ne samo ispravljanjem pogrešaka nego i nastojanjem oko nekakvih pozitivnih vrijednosti.
3. »Sretan« život nije uvijek istovjetan sa smislenim. »Sreća« je cilj ispodprosječnih, neobdarenih, glupih ljudi; istinsko blaženstvo čovjeka (zadovoljstvo, zadovoljstina itd.) nastaje samo povremeno kao popratna pojava određene smislene aktivnosti.
4. Čovjek nije i nikada ne može biti »gospodarom prirode« ni ostalih bića, on im je prije brat; može opstati jedino u harmoniji s njima i u borbi za njihov opstanak.
5. Golemi gospodarsko-tehnički rast karakterističan za tzv. zapadnu civilizaciju ni izdaleka nije dovoljan ni za blagostanje ni za minimalne moralne pretpostavke, a tim više ni za samoodržanje čovječanstva; štoviše, danas su se pojavile i prijetnje brze globalne smrti: a) nuklearne, b) ekološke,
c) populacijske, d) epidemijske, e) narkomanske; bitka protiv njih danas čini velik dio nastojanja oko smisla i samoga života; ona sama po sebi nije dovoljna; riječ je o duhovnim i kulturnim vrijednostima u čije će se ime bitka i voditi, a bez moralnog preporoda sve je uzaludno.
6. Sve što je duhovno, kulturno i univerzalno (svojim pozitivnim postignućima) jest - makar toga danas i ne bili svjesni - saveznikom u boju protiv nestanka i u boju za »smisao«.
7. Svi vjerski smjerovi također - makar se danas izvanjski razlikuju u toliko pojedinosti - ipak imaju dovoljno toga zajedničkog (npr. molitvu) da su sposobni otpočeti s »planetarnim dijalogom« u kojem neće odmah biti riječi, a ne moze ni biti, o prevladavanju različitosti, nego samo o uzajamnom razumijevanju i suradnji u ljubavi i miru... »Historizirajuci detalji« mogu ovdje i ondje biti različiti, ali doživljaji su jednaki.
8. Bez produbljivanja individualne ljudske nutrine (razuma, osjećaja i, osobito, volje) i najveći povijesni pomaci će se pokvariti, odnosno preokrenuti u svoju suprotnost.
9. Filozofija koja je nastala u vrijeme početaka specijalnih znanosti kao očitovanje snage da se među njima pronađe određena zajednička mudrost kao protuteža (jer za takvo što mit više nije bio dovoljan), nerijetko je znala pasti u narcisoidni kult apstrakcije i ezoterijske nepristupačnosti, a danas se između nje i znanosti često nalazi neprekoračiva provalija na štetu obiju; filozofija se mora vratiti na to da bude stvar svakoga zdravog inteligentnog čovjeka, kakva je i bila tijekom cijeloga starog vijeka.
10. U našoj su se »zapadnoj civilizaciji« tijekom dugih stoljeća ukotvile neke sklonosti i tradicije, i to tako duboko da ih držimo samorazumljivima, a njihovu suprotnost nemogućom. Na kraju nam, ipak, te sklonost štete, a mogu se promijeniti. Riječ je o jednostavno krivim i zavodljivim samorazumljivostima«:
a) Sve što otkrije, znanost mora dati čovječanstvu na raspolaganje.
b) Sve sto je proizvesti moguće, proizvesti se i mora, i staviti na slobodno tržište. (Ta dva mišljenja uzimaju se kao samorazumljiva, a vode u propast.)
c) Središnja razina na kojoj se odvija život je razina potrošnje, zabave i prometa.
d) Iz svake poteskoće - pa i najstrašnije - prije ili kasnije nekako ćemo se izvući. (Jedno od najopasnijih praznovjerja ljudske obijesti.)
e) Premda nismo rasisti, ipak smo nešto više od ljudi drugih kontinenata. (To je duboko usađeno mišljenje cijeloga niza inače plemenitih ljudi Zapada. Bitka protiv toga bit će teška. Najprije ćemo time ovladati ako osnažimo uvjerenje da što je netko bogatiji, moćniji i obrazovaniji, to bi veću odgovornost trebao osjećati.)
f) Znanost je u načelu moralno besprijekorna; prije svega medicina (premda počinje biti prijetnja samoj egzistenciji čovječanstva tako što spasava genski manjkave jedinke koje će nastaviti rasti i rađati potomstvo - sve do globalne propasti.)
g) Naš brak se gotovo uvijek gradi na osnovi izbijanja žestokog erotskog osjećaja i strasti. (Stoga se stanje naglo pogoršava. Istočne civilizacije koje brak grade na dogovoru, prijateljstvu i poštovanju, uspijevaju bolje i tamo obitelj nije u rasulu.)
h) Djeca se u svemu moraju podrediti odraslima. (U biti, djeca, jer nisu opterećena karijerom, položajem, moći, novčanim interesom, mnoge stvari vide bolje od odraslih.)
i) S današnjim »patrijarhatom« (»muškom civilizacijom«) sve je u redu. (U biti, feminizam je tijekom 20. stoljeća počinio cijeli niz pogresaka, od kojih je osnovna samo poimanje feminizma kao snage za »izjednacavanje s muškarcima«. Ženska psiha je u stvarnosti veoma različita i upravo je nužno, ako čovječanstvo ne želi zaglaviti u svim svojim uspjesima, povećati aktivnost ženske različitosti.)
j) Porazna većina ljudi navodno je slaba i bespomoćna. (Istina je suprotna: ona se samo čini slabom, jer se udomaćila u jeftinom položaju onoga tko je bespomoćan. U stvarnosti je nužno sebi postavljati visoke, vrtoglave ciljeve i pritom sačuvati smjernost djece Božje.)
| listopad, 2008 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Eksperimentalna
autobiografska fikcija.
Dobro je imati na umu
moguću razliku
između blogera
gospona profesora
i autora kao privatne osobe.
Škola je zjenica svih društvenih ustanova,
a učitelj je zjenica te zjenice.
Sartre
Prvo podignemo prašinu,
a zatim se tužimo da ne vidimo.
Berkeley
Put van vodi kroz vrata.
Zašto nitko neće upotrijebiti taj izlaz?
Konfucije
Cilj mi je naučiti vas da od prikrivene besmislice
napredujete do nečega što je očito besmisleno.
Wittgenstein
Ma koliko bilo izazovno istraživati nepoznato,
još je izazovnije propitivati poznato.
Kaspar
Neuroza je zamjena za legitimnu patnju.
Jung
Ni budućnost više nije što je nekad bila
Valery