Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

utorak, 15.11.2016.

Ann Patchett: "Trk"

Nakon „Bel Canta“, u biblioteci Zlatka Crnkovića kao pedeset i šesti naslov našao se i drugi roman autorice Ann Patchett pod naslovom „Trk“ (u izvorniku: „Run“). Radi se o obiteljskoj priči koja mi je tek slučajno došla pod ruku, i koju sam ustvari dugo čitala, misleći da me se neće dojmiti, iako tek sad uviđam da mi njezini dijelovi još uvijek pomalo odzvanjaju glavom.

U središtu je radnje jedna neobična, okrnjena obitelj, sastavljena od oca, umirovljenog političara, po imenu Bernard Doyle (a po nacionalnoj pripadnosti Irca) i njegove dvojice posvojenih sinova afroameričke rase, Teddya i Tipa. Naime, kad je Doyleova supruga Bernadette bila živa, htjela je imati veliku obitelj, ali osim sina Sullivana nisu mogli imati više djece, stoga su posvojili male crne dječake – prvo jednoga, a onda zbog toga što je na tome inzistirala njihova biološka majka, i drugoga. U međuvremenu je Bernadette umrla, dječaci su odrasli, Sullivan je u bavljenju humanitarnim radom odselio u Afriku, a Doyle je bdio nad svojom djecom želeći za njih velike stvari. Stoga nije bio zadovoljan što je Tip umjesto politike, prava ili medicine izabrao ihtiologiju (znanost o ribama), a Teddy je pod utjecajem majčinog brata, svećenika Sullivana, razmišljao o Katoličkoj crkvi.

No uobičajeni tijek stvari za obitelj Doyle se mijenja nakon što Tipov život spasi nepoznata crnkinja podmetnuvši svoje tijelo pred jureći auto nakon Tipovog neopreznog stajanja na cestu. Sama, nakon što joj majku (i Tipa) odvozi vozilo hitne pomoći, ostaje dvanaestogodišnja djevojčica, njezina kćer. Doyle preuzima brigu o djevojčici, Sullivan se nenadano vraća iz Afrike i cijela situacija postaje prilično zbrkana, posebno kad čitatelj dozna da su djevojčica i njezina majka dugo živjele u blizini Doyleovih i znale sve o životima dječaka.

Iako ovakvo prepričavanje fabule može stvoriti dojam da se radi o kaotičnom i dinamičnom romanu, ova je knjiga ustvari introspektivna – promatrajući iz pozicija jednog po jednog lika, otkrivajući njihove intimne želje i težnje, njihove karakterne osobine i njihove načine razmišljanja, autorica uspijeva dočarati obiteljski život kakav on doista jest, sa svim svojim manama i vrlinama, s razočaranjima u svoje najbliže i u želje koje imamo za njih.

Čudna neka priča, moram priznati, priča kakvu zaista ne znam kome bih preporučila, ali tko god je dohvati u ruku, ostat će iznenađen.

Oznake: ann patchett, trk, zlatko crnković, obitelj, obiteljski odnosi, Roditelji i djeca

15.11.2016. u 09:11 • 4 KomentaraPrint#

četvrtak, 21.11.2013.

In memoriam Zlatko Crnković

Ja vjerojatno nisam prva osoba koja bi bila pozvana nešto reći o našem prevoditelju i književnom uredniku Zlatku Crnkoviću, zato se i nisam gurala u prve redove dok je trebalo riječima obilježiti njegov život u povodu njegove smrti dana 05. studenog ove godine.

Međutim, unatoč nepozvanosti, osjećam obvezu da i sama, kao čitatelj, nešto kažem o knjigama stranih književnosti koje je kroz generacije činio dostupnima čitateljskoj publici na ovim prostorima. U tom smislu svakako valja spomenuti biblioteku HIT Nakladnog zavoda Znanje, biblioteku ITD, biblioteku Evergrin, pa i Algoritmovu biblioteku „Zlatko Crnković vam predstavlja“ s oko pedeset predstavljenih naslova.

Mislim da sam opsežnost njegovog prevoditeljskog i uredničkog rada najbolje spoznala čitajući njegovu zbirku eseja „Knjige mog života“, objavljenu 1998. godine, u kojoj je opisao knjige koje je prevodio i uređivao za navedene biblioteke (LINK).

S Algoritmom je Crnković počeo surađivati nakon što je preveo trilogiju „Gospodar prstenova“ (upravo u tom prijevodu sam je i ja prvi put čitala). Sjećam se da su neki prigovarali Crnkovićevim prevoditeljskim odlukama u „Gospodaru prstenova“, ali ja mu to nisam značajnije zamjerila, vjerojatno i stoga što se kroz godine u kojima sam čitala druge njegove izbore iz biblioteke „Zlatko Crnković vam predstavlja“, pokazalo da se radi o uredniku gotovo nepogrešiva ukusa – njegova je urednička deviza bila „literarna vrijednost + komunikativnost“, zbog čega je svaka od biblioteka koje je uređivao jamčila kvalitetu. Dakle, sve i da vam se u cijelosti nije svidio naslov kojega ste odlučili čitati, niste mu mogli poreći književnu vrijednost niti je bilo moguće da se radi baš o potpunom promašaju, već je vjerojatno bila riječ da vam u nekom trenutku čitateljskog iskustva neki naslov nije sasvim legao, no to se teško moglo pripisati Zlatku Crnkoviću kao uredniku.

Konačno, dodajem da je hrvatsko izdavaštvo izgubilo dragocjenu ličnost kad je izgubilo Zlatka Crnkovića, pa je sreća u nesreći da je nasljeđe koje je ostavio iza sebe toliko bogato da može učinkovito ublažiti posljedice ovoga gubitka.

Intervju sa Zlatkom Crnkovićem


Oznake: zlatko crnković

21.11.2013. u 14:16 • 2 KomentaraPrint#

nedjelja, 17.02.2013.

Zlatko Crnković: "Knjige mog života"

Prevoditelj, slavni urednik još slavnije biblioteke HIT nakladničke kuće Znanje... svi znaju sve o Zlatku Crnkoviću, jer je bio neumoran kulturni radnik čitavog svog radnog vijeka. U knjizi „Knjige mog života“ objedinio je sve što je pisao o knjigama, prevoditeljima i piscima u različitim tiskovinama, poput Zagrebačkog TRG-a ili Vijenca, kao i tekstove s pojedinih posebnih prigoda, poput promocija knjiga ili autora. Naslov je preuzet od autorova omiljenog pisca Henrya Millera, koji je na jednak način zapisao sva djela koja su obilježila njegov život.

Ova se knjiga može čitati na više načina: kao katalog djela koja je preveo, uredio ili objavio Zlatko Crnković (postoji tu niz sjajnih preporuka za čitanje), kao podsjetnik na prevoditelje, učitelje i pisce koji sad, nakon dvadeset, trideset ili pedeset godina možda ne bi bili više niti notice u hrvatskom izdavaštvu, a on je smatrao važnim da se njihovo postojanje i djelovanje na neki način zabilježi za buduće generacije.

Dakako, važni su tu i dojmovi Zlatka Crnkovića o stanju u industriji knjige i izdavaštva u Hrvatskoj od početka osamostaljenja, pa mogu reći da se slažem s njim po dva važna pitanja – prevoditelj književnih tekstova mora posjedovati određenu slobodu u prevođenju i mora toliko dobro poznavati duh stranog jezika kako bi ga mogao prilagoditi duhu jezika na koji prevodi, u konkretnom slučaju, hrvatskog jezika. Isto tako, slažem se s njim i kad govori o nasilnom pohrvaćivanju prijevoda koje se događalo nakon osamostaljenja – tu se spominje prijeporni Brodnjakov „Razlikovni rječnik“, za kojega je Crnković na brojnim primjerima pokazao da je manjkav, odnosno“da nije Sveto pismo“.

„Moram priznati da me doista iritira ta potreba rodoljubnih zanovijetala (neka mi urednik ove rubrike na zamjeri što se služim naslovnom sintagmom njegove kolumne) da svaku stranu riječ pošto-poto zamjenjuju „čistom“ hrvatskom riječju, a da obično ne znaju da su i one riječi koje oni smatraju najhrvatskijima ponajčešće tuđeg podrijetla. (Tko bi, recimo, rekao da je „pogača“ talijanske provenijencije, ili „lopta“ mađarske!)“


Ono što se i Crnkoviću, doduše, ponekad zamjera, koliko čujem pričati po kuloarima, jest da se latio prijevoda Tolkiena, i u tome pomalo i pretjerao, prevevši i osobna imena. Međutim, i za to postoji objašnjenje:

„Ovu sam ponudu tako spremno prihvatio možda i zato što sam do grla u Tolkienu (prevodim drugi svezak trilogije Gospodar prstenova). Dostojevski je ostao moj najdraži pisac, a Tolkien nije nikad bio moj cup of tea. Uostalom, to zna i direktor „Algoritma“, g. Antičević, koji je zaljubljen u Tolkiena i koji me diskretno požuruje da dovršim prijevod. Kakvo će osvježenje biti prevoditi Dostojevskoga poslije Tolkiena!“


A tko se maća laća...

Oznake: zlatko crnković, knjige mog života

17.02.2013. u 21:07 • 4 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< travanj, 2022  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Travanj 2022 (7)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (6)
Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)
Rujan 2014 (9)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com