Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

četvrtak, 02.07.2015.

I žene umiju ratovati, zar ne?

(Tekst je izvorno objavljen kao blog-unos na mom LinkedIn profilu)

Neko vrijeme se spremam pisati o knjizi „Umijeće ratovanja za žene“, autorice Chin-Ning Chu, koja je kod nas prevedena i objavljena u izdanju Profila 2008. godine (upravo kad je „Umijeće ratovanja“ Sun-Tzua, odnosno učitelja Suna, doživjelo svoju renesansu u poslovnom svijetu). Ipak, trebalo mi je neko vrijeme da mi se iskristalizira mišljenje o knjizi.

Naime, s jedne strane potpuno prezirem lošu kapitalističku navadu (rekla bih: američku navadu, ali tržište je ovome oduvijek sklono) da se uspješni proizvodi, projekti, ideje i usluge kopiraju ili barem nastoje kopirati: spin-off originalne ideje gotovo je uvijek osuđen na manji uspjeh nego što ga je doživio izvornik – on je, naime, obično jeftiniji, ili namijenjen nekoj drugoj, užoj ciljnoj skupini, ili je manjkav u nekom drugom pogledu (u tom smislu, preporučujem da bacite pogled na televizijsku seriju „Halt and Catch Fire“, o izgradnji računala u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, u dijelu govori upravo o takvom tržištu gdje su se samo rijetki usudili odmaknuti od prokušanih ideja i spoznaja o računalima).

S druge strane, da nisam pročitala ovu knjigu, koja u svojoj biti predstavlja „Umijeće ratovanja“ s komentarom i tumačenjem, vjerojatno nikad ne bih pročitala izvornik, ili ako i bih, ne bih mu znala pristupiti na pravi način, niti bih mu posvetila dovoljno pozornosti da iz njega doista nešto i naučim.

Naime, u „Umijeću ratovanja“ doista je riječ o umijeću, ne o ratovanju (iako je pisan kao priručnik za vojnu strategiju, „ratovanje“ se ustvari odnosi na najučinkovitiji način pobjede, s najmanjom količinom sukoba i gubitaka – zato su principi navedeni u „Umijeću ratovanja“ osobito pogodni za žene, jer one u osobnom i profesionalnom životu više vole win-win situacije od situacija u kojima pobjeđuje samo jedna strana.

Pri tome, knjiga navodi pet elemenata ili faza planiranja strategije:

1. TAO ili moralno stajalište, odnosno motivacija koja pokreće akciju;
2. TIEN ili tempiranje (podrazumijevajući stav prema kojemu postoji prikladno vrijeme za akciju i prikladno vrijeme za čekanje);
3. DI ili zemlja/teren/resursi (koji se odnosi na prepreke s kojima se suočavate na terenu, odnosno u stvarnoj situaciji);
4. JIANG ili vodstvo (tiče se karakteristika vođe);
5. FA ili metoda (odgovara na pitanje kako, a bavi se metodama upravljanja).

Prolazeći kroz elemente strategije, autorica daje konkretne savjete i primjere iz stvarnog života koji govore o uspješnoj primjeni pojedine taktike. Primjerice:

„Pronađite svježe gledište. Nije važno tko ste ili kakav proizvod ili uslugu prodajete; prvi istražite i provedite neuobičajene i do tad nečuvene strategije.

(...)

Umjesto čekanja da netko drugi utre put ili nađe novi način izvođenja nekih stvari, učinite to same. Mogu vam jamčiti da će se isplatiti. No budite oprezne. Nemojte učiniti bilo što samo da biste bile neobuzdane. Što god odlučite učiniti, trebalo bi to prirodno izlaziti iz vaše osobnosti ili će zasigurno doći do povratne paljbe.“


Jedan dio „Umijeća ratovanja“ govori i o obmani kao legitimnoj taktici:

„Riječ je o tome da se činite slabima ako ste snažni, blizu ako ste daleko te da stvarate situacije u kojima na vidjelo dovodite neprijateljeve najgore osobine kako biste ga pobijedili.“


(ovu sam taktiku u poslovnoj situaciji u kojoj je kolega pokazivao oprez i zavist u odnosu na mene, a što je menadžment dodatno potpirivao, uspješno primijenila prikazujući se „manjom prijetnjom nego što jesam, te sam na taj način izbjegla otvoreni animozitet i sačuvala prihvatljivu radnu atmosferu, pa mi je ukazivanje na postojanje ovakve taktike bilo osobito zanimljivo).

Knjiga ukazuje i na opasnost upadanja u stare obrasce ponašanja:

„Ako neprestano činite stvari koje izdaju vaše vlastite ciljeve, trebate doznati zašto. Komu pokušavate ugoditi? Koji to uzroci ili prošli događaji uzrokuju takvo ponašanje? Ako su vam kao djetetu, primjerice, govorili da budete ljubazni prema svima, možda ćete zbog te navike izdati svoje interese da biste pristali na tuđe.

Ovakva odlika može vas držati za taoca cijeli život. Može se pojaviti kao plašljivost kad trebate izdati naredbe, disciplinirati osoblje ili donijeti odluku koji od dva projekta izabrati.“


Navodim i pet pravila bitnih za pobjedu:

• Ona koja zna kad se treba boriti, a kad se ne boriti, pobjeđuje.
• Ona koja zna kada upotrijebiti više, a kada manje vojske, pobjeđuje.
• Ona koja dobije svesrdnu podršku svoje vojske, pobjeđuje.
• Ona koja je dobro pripremljena da ugrabi povoljne prilike, pobjeđuje.
• Ona koja se može osloboditi uplitanja nadređenih, pobjeđuje.

Ali autorica isto tako ističe da većina nas više voli i bolje prepoznaje radost borbe nego radost pobjeđivanja, odnosno da nam je važnije da nas ljudi vole, nego da budemo uspješni (pogotovo žene imaju ovu sklonost).

Bilo kako bilo, vrijednost knjige „Umijeće ratovanja za žene“ autorice Chin-Ning Chu, za mene se očitovala u tome što mi je protumačila i približila neke odrednice ovog drevnog vojno-strateškog priručnika na razumljiv i suvremen način, iako su u njoj navedeni savjeti zasigurno nešto što ćete moći pročitati u bilo kojem priručniku za profesionalni uspjeh koji uzmete u ruke.

Oznake: chin-ning chu, umijeće ratovanja za žene, self-help, vojna strategija

02.07.2015. u 09:31 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 16.04.2014.

Francis Wheen: "Kako su prodavači magle zavladali svijetom"

Pitali ste se gdje sam nestala u proteklom razdoblju? Dio vremena svakako mi je odnijelo i čitanje publicističkog izdanja Algoritma, „kratke povijesti modernih sljeparija“, konkretno naslovljenog kao „Kako su prodavači magle zavladali svijetom“ („How Mumbo-Jumbo Conquered the World“). Autor Francis Wheen je poznati britanski novinar i književnik, koji redovno piše za Private Eye, Vanity Fair, Washington Post i The New Yorker.

Autor postavlja tezu da su temelj razvoju moderne filozofske i društvene misli udarili prosvjetitelji Voltaire, Rosseau, Kant, Bacon i Spinoza, ali da su se njihova stremljenja nekako prometnula prema idiotizmu, New Ageu, vjerovanju u NLO-e i netrpeljivosti.

„Bez obzira na svoju svadljivu raznolikost, misliocima prosvjetiteljstva uglavnom su bila zajednička određena intelektualna obilježja – inzistiranje na intelektualnoj autonomiji, odbacivanje tradicije i autoriteta kao nepogrešivih izvora istine, prezir prema vjerskoj zadrtosti i progonima, pristajanje uz ideju analitičke slobode, vjerovanje da je (riječima Francisa Bacona) znanje doista moć.“

Tako se autor osobito obrušava na prodavače self-help literature i promotore „pozitivnog razmišljanja“, „uspjeha“ i sličnog.

„Lista publicističkih uspješnica New York Timesa uskoro je postala toliko zakrčena bodrilačkim traktatima da su uveli posebnu kategoriju: „Upute, savjeti i razno“. Čak su i oni koji su se već obogatili požurili ušićariti što se dalo od toga žanrovskog trenda: šef Chryslera Lee Iacocca, pa veličanstveno vulgarni građevinski poduzetnik Donald Trump i nesimpatični medijski mogul Al Neuharth na brzinu su, rukom nekog unajmljenog pisca, našvrljali budničke megahitove koji su se prodavali kao halva. (Naslov Neuharthove knjige Ispovijesti jednog kurvinog sina savršeno sažima njen prostački duh.) Victor Kiam – zamorni samoizdavač koji je toliko volio žilete Remington da je kupio cijelu tvornicu – proslijedio je čitateljstvu ideje koje su ga katapultirale u plutokratske krugove u knjigama Samo hrabro naprijed i I dalje samo hrabro naprijed.) „Pretvorite negativno u pozitivno!“ „Uz malo ljubaznosti i srdačnosti daleko ćete dogurati.“ „Biznis je igra. Odigrajte je pobjednički.“ „Kao poduzetnik, ne gledate darovanom konju u zube.“ „Kad prilika pokuca na vrata, poduzetnik je uvijek kod kuće.“ „Svaki posao vrijedan truda, vrijedan je poštenog truda.“


To je uzelo toliko maha da su nastale i parodije self-help žanra, ali otkriveno je nešto iznenađujuće:

„Humoristi Christopher Buckley i John Tierney pokušali su se narugati tom fenomenu u svojoj knjizi Bog mi je broker: tajkun-redovnik otkriva sedam i pol zakona duhovnog i financijskog rasta (1998.), a koju je tobože napisao neki „brat Ty“, neuspješni mešetar iz Wall Streeta, alkoholičar, a koji si spasi dušu i usput se obogati nakon što pristupi monastičkom redu posvećenom velikom Chopri. „Zakoni“ brata Tya, premda zabavni („Nazove li vas Bog, javite se“; „Sve dok Bog zna istinu, svejedno je što ćete vi reći svojim klijentima“; „Novcem Bog kaže „Hvala!““), zapravo pokazuju da se taj žanr ne može parodirati, a vjerojatno je imun na porugu.“


U ovoj knjizi sam prvi put čula za tzv. teoriju prelijevanja. O čemu se u biti radi – o uvjerenju da ako se bogatima bude popuštalo u smislu poticaja i smanjenja poreznog opterećenja, da će se njihovo blagostanje na neki način preliti i na niže društvene slojeve (takvo je stajalište, dakako, posve pogrešno, što vidimo i u sve većem produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih).

„Premda je „ekonomija ponude“ koju su promicali reganovci zvučala znanstveno (osobito elegantna parabola spomenute Lafferove krivulje), bila je istovjetna nekadašnjem – i odbačenom – praznovjerju poznatom pod nazivom teorija prelijevanja (ili teorija kapanja), odnosno „trickle-down theory“, a koja glasi otprilike ovako: ako se bogataše potiče i omogući im da se što više obogate – uz pomoć niskih poreza, golemih plaća, dionica, stimulacija i raznih povlastica – financijske koristi toga procvata nekako će, kao čarobnim štapićem, „kapnuti“ i u džepove najbjednijeg berača hmelja ili pometača željezničkih prijelaza“.


Govoreći o kramarima besmislica/piljarima sljeparija (postoje i drugi nazivi kojima ih autor časti, iako je zajednički naziv jednostavno „prodavači magle“), autor je spomenuo i tzv. znanstvenike koji se bave proizvodnjom nerazumljivih i nebitnih znanstvenih tekstova koji ni na koji način ne doprinose znanosti, i zapravo joj samo štete.

„Istina ove dosjetke dokazana je nakon godinu dana kad je nestašni australski profesor Andrew Bulhak osmislio računalni program „za sastavljanje nasumičnih, besmislenih, a ipak prilično realističnih tekstova u nekom žanru uz pomoć rekurzivnih tranzitivnih mreža“. Za njegov mu je eksperiment trebao žanr koji rabi „nekontekstualne gramatike“ – i našao ga je. Svaki posjetitelj internetske stranice njegova „postmodernističkog generatora“ bit će nagrađen naizgled ozbiljnim znanstvenim tekstom, zajedno s fusnotama, o „predtekstualnom diskursu koji uključuje stvarnost kao totalitet“ ili možda o „subtekstualnoj paradigmi konteksta“. U svoje prve dvije godine na internetu, taj je generator isporučio pola milijuna takvih ogleda – odreda izvornih tekstova, ali sve do jednog potpuno besmislenih.“


Konačno, autor je, kao (po mom sudu) uvjereni ljevičar, u ovoj knjizi najžešće kritizirao upravo socijalističku i laburističku vladu svoje zemlje, Velike Britanije, na čelu s tadašnjim premijerom Tonyem Blairom. Način na koji su komentatori toga vremena opisivali Tonya Blaira vrlo se lako da usporediti i s načinom kako danas vidimo našeg premijera, slične političke provenijencije.

„Prilično me osupnuo način na koji se odnosi prema pitanjima i odgovorima otkad se kandidirao za predsjednika stranke. Prilično je stoički isprazan. Teško je proniknuti kroz toliku ispraznost, sve dok je on u stanju ustrajati na njoj, a da mu ne postane neugodno.“


Konačno, voljela bih vam reći kako autor na kraju nudi neke odgovore i optimizam, ali ne – on samo tvrdi da nas oni koji nas sad vode, zaokupljaju i fasciniraju, samo žele osuditi na život u potpunom mraku. I ja se mogu složiti s time.

Oznake: francis wheen, kako su prodavači magle zavladali svijetom, teorija prelijevanja, tony blair, prosvjetiteljstvo, self-help, postmodernizam

16.04.2014. u 19:27 • 5 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< rujan, 2022  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Rujan 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (6)
Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com