Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
petak, 25.02.2022.
Laurie R. King: „O Jeruzaleme“/“Dvori pravednosti“
Posljednje dvije knjige iz serijala autorice krimića Laurie R. King o detektivki Mary Russell, partnerici najslavnijeg detektiva svih vremena, Sherlocka Holmesa, okončane su (moram reći da iako je hrpa raznorodnih knjiga na mom noćnom ormariću sve veća, da je velika šansa da ću se sada opet uhvatiti Agathe Christie, s obzirom na novu popularnost koju mi se čini da će dobiti novim filmskim uprizorenjem romana „Smrt na Nilu“).
„O, Jeruzaleme“ je kronološka digresija na vrijeme koje su tijekom prve knjige, „Pčelareva naučnica“, Holmes i Mary Russell proveli u Palestini, i tamo sudjelujući u rješavanju misterije koja je u to vrijeme mučila Sherlockovog brata Mycrofta. I općenito, taj je Mycroft vrlo zanimljiva ličnost, koja je zaslužila i vlastiti političko-trilerovski spin-off (nakon što sam gledala „Blacklist“, počela sam ga zamišljati pomalo kao Jamesa Spadera u toj seriji – međunarodni zločinac koji vuče konce iz pozadine i manipulira svjetskim događajima da bi postigao neki samo sebi znan cilj). U ovom romanu, Holmesu i Russell društvo prave dva naizgled arapska brata, Mahmoud i Ali Hazr.
„Dvori pravednosti“ je posljednji roman iz serijala, koji se tematski i likovima naslanja na prethodni (pa je ovaj serijal kada se čita kronološki ustvari vrlo vješto izveden) – naime, proizlazi da Mahmoud i Ali uopće nisu braća, već bratići, i da nisu Arapi, već pravi Britanci, i to k tome aristokratske vrste. Holmes i Russell bivaju pozvani od Alija razriješiti jednu obiteljsku tajnu i iščeprkati što se to dogodilo s obiteljskom lozom za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Serijal završava prije početka Drugog svjetskog rata i ima šarm starih, viktorijanskih vremena, koja su se, barem što se tiče položaja žena i aristokracije u Velikoj Britaniji, itekako počela mijenjati. Ne mogu dovoljno preporučiti, posebno zato što je toliko udaljeno od sadašnjosti koliko uopće neka tema može uopće biti.
Oznake: laurie r. king, dvori pravednosti, o jeruzaleme, Sherlock Holmes, prvi svjetski rat
utorak, 22.02.2022.
Laurie R. King: „Marijino pismo“/“Vriština“
U prošlom postu počela sam priču o serijalu krimića koje trenutno čitam, sve iz pera autorice Laurie R. King, napisanih kao hommage Arthuru Conanu Doyleu i njegovom najpoznatijem liku i vjerojatno najpoznatijem detektivu svih vremena, Sherlocku Holmesu.
Nešto malo o autorici: „Laurie R. King potječe iz San Francisca, ali otkad se udala za profesora anglo-indijskog podrijetla živjela je nakratko u dvadesetak zemalja na pet kontinenata. Ona i njezin muž imaju dvoje djece i uglavnom žive u Kaliforniji, ali posjeduju i kuću u Oxfordu.“ S interneta saznajemo da je njezin suprug umro 2009. godine, da ona sada ima 69 godina, da je u međuvremenu, osim knjiga o Mary Russell i Sherlocku Holmesu, pisala još i nekoliko drugih detektivskih serijala te nepovezana djela, neka i pod pseudonimima, te da je njezin prvijenac nagrađen Edgarom.
„Marijino pismo“
Iz biografije autorice saznajemo da je ona, kao i njezina glavna junakinja Mary Russell, po struci teologinja, i da je, kao i njezina glavna junakinja, tijekom studija bila zainteresirana za feminine, odnosno ženske aspekte Boga. Na tom tragu je i treći nastavak serijala pod naslovom „Marijino pismo“. Naime, Holmesu i Mary prijateljica Dorothy Ruskin, koju su upoznali tijekom bijega u Palestinu i Izrael, daje neobično pismo za koje tvrdi da je autentično, a govori o Mariji Magdaleni kao ženskom apostolu, što opovrgava sve dosadašnje uloge koje je povijest dala tom biblijskom liku.
Nakon toga, Dorothy misteriozno stradava pod kotačima automobila, a Holmes i Russellova se upuštaju u otkrivanje što joj se točno dogodilo. Feministički moment u ovom romanu je još uvijek prilično jak – od tajnih društava koje pripuštaju samo muškarce, do arheologinje amaterke u muškom svijetu… pa čak i sam Holmes kao viktorijanski gospodin tretira Mary Russell kao neobičnu, ali dobrodošlu iznimku od uobičajenog viđenja žena u tadašnjem vremenu između dva svjetska rata.
„Vriština“
Svakako da hommage Sherlocku Holmesu nije mogao proći bez spominjanja vjerojatno najpoznatijeg djela koje ga uključuje, a to je, dakako „Baskervilski pas“. Holmes dovlači Russellovu u kuriju svog prijatelja Sabinea Baring-Goulda, sada već ostarjelog svećenika poznatog po „znanstvenom entuzijazmu“ kojim je bilježio vrištinske napjeve i običaje – na vrištini se ponovno počinju događati viđenja sablasne kočije od kostiju koju vozi Lady Howard (kosti su od njezinih bivših muževa) i za kojom se vuče divovski crni pas užarenih očiju. Potrebno je otkriti tko, i za kakvu korist, plaši turiste i stanovnike vrištine.
Ovdje sam prvi put osjetila pad u tempu, možda zbog vlastitog zasićenja, a možda zbog dugih pripovjedačkih odlomaka za koje je potrebno više koncentracije – no do kraja se sve fino ispravilo. Vrlo je moguće da smo se kao čitatelji, zbog čitanja kraćih formi (tvit, status, mail) odvikli od čitanja dugih odlomaka koji se sastoje od pripovijedanja i bez izmjene ritma s dijalozima i drugačijim tempom.
S obzirom da čitam peti dio pod naslovom „O Jeruzaleme!“, uskoro možete očekivati i još hvalospjeva na temu moje kućne knjižnice.
Oznake: laurie r. king, Sherlock Holmes, mary russell, marijino pismo, vriština, baskervilski pas, feminizam, arheologija, teologija
subota, 19.02.2022.
Laurie R. King: „Pčelareva naučnica“/“Čudovišna vladavina žena“
U duhu svega toga danskog pojednostavljivanja života i općenito, odlučila sam da ću se, osim te tromjesečne obveze koju imam prema Svijetu knjiga, ove godine nastojati suzdržati od bjesomučne kupovine knjiga te da ću se radije posvetiti knjigama koje sam kroz godine skupila i koje sam pola desetljeća selila od nemila do nedraga dok se konačno nisam skrasila u kući u kojoj namjeravam ostarjeti. Sad kad sam to učinila, bilo je prilike da se malo i obriše prašina s kolekcije, pa i da zaključim da se nekim dragim stvarima možda s odmakom valja i vratiti.
Laurie R. King je prva kojoj sam se odlučila vratiti – to je vjerojatno jedna od prvih potpunih kolekcija Algoritmovih izdanja koju imam (sve ostalo je kaos – fali prvi dio, fali zadnji nastavak…), i to iz 2001. godine (drugo izdanje). Sama Laurie King te je romane pisala i objavljivala u izvorniku između 1994. i 2000. godine. Knjige iz naslova – „Pčelareva naučnica“ i „Čudovišna vladavina žena“ su prve dvije. Koliko se sjećam, prvo sam na jednom Interliberu kupila „Čudovišnu vladavinu žena“, a nakon toga sam uspjela skupiti svih šest romana o Mary Russell, mladoj znanstvenici koja je nakon umirovljenja, počela raditi sa slavnim Sherlockom Holmesom na njegovim kasnijim slučajevima, nakon što ga se Arthur Conan Doyle posve okanio.
„Pčelareva naučnica“ započinje tako da autorica Laurie R. King prima neobičan sanduk pun čudnih, nepovezanih predmeta i rukopisa. Iz tih rukopisa ona slaže romane o Mary Russell. Prvi počinje tako da Mary, žgoljava i neobična djevojčica u dobi od 15 godina, na vrletima Sussexa skoro nagazi na sada već sredovječnog Sherlocka Holmesa. Među njima se razvija prijateljstvo i međusobno poštovanje, jer Holmes uviđa da je riječ o vrlo inteligentnoj osobenjakinji koju može uzeti pod svoju zaštitu. Maryni su roditelji i brat su poginuli i prometnoj nesreći u Americi, a brigu o njoj preuzela je zla tetka u Sussexu. Mary ima naslijediti vrlo ozbiljnu imovinu, pa je tetka do punoljetnosti vrlo loše hrani i štedi na njezinom uzdržavanju, da bi što više stekla sama za sebe. Holmes i Mary se nakratko razdvajaju nakon početka njezinog studija u Oxfordu, kada na njih oboje, a osobito na Holmesa, započne niz naizgled nasumičnih, ali potencijalno ubojitih napada na nizu lokacija. Nakon što se regrupiraju, Holmes i Russell odlučuju se obračunati s inteligentnim napadačem.
„Čudovišna vladavina žena“ započinje nakon kraja Prvog svjetskog rata, kronološki nakon „Pčelareve naučnice“ – Mary stječe nasljedstvo i upoznaje se sa ženom ideološki naslonjenom na sufražetski pokret koji se razvija u Velikoj Britaniji. Naime, tijekom rata mnoge su se žene, plemkinje i građanke, zbog nedostatka muškaraca navikle raditi i muške poslove – na poljima, u tvornicama, naučile su voziti automobile, raditi… i nisu se više htjele vratiti u staro normalno, posebno zato što su muškarci koji su se i vratili iz rata bili ranjeni, bolovali od PTSP-a i teško se nosili sa svojim ulogama u miru. Ta neobična žena, Margery Childe, uspijeva kupiti nekoliko zgrada, osnovati bolnicu, sklonište za žene i djecu, kupovati odjeću i opremu, učiti žene vještinama kako bi se mogle uzdići iz siromaštva – te prirodno postaje meta tajanstvenom zlikovcu, u koju se mrežu upliću i Russellova i Holmes.
Izrazito sam se zabavila čitajući, još uvijek sam u serijalu, sada na petom nastavku, tako da očekujem da ćete čuti još malo o ovom blast from the past.
Oznake: laurie r. king, Sherlock Holmes, mary russell, pčelareva naučnica, čudovišna vladavina žena, krimić, Serijal, sufražetkinje, šah, pčelarstvo
