U duhu svega toga danskog pojednostavljivanja života i općenito, odlučila sam da ću se, osim te tromjesečne obveze koju imam prema Svijetu knjiga, ove godine nastojati suzdržati od bjesomučne kupovine knjiga te da ću se radije posvetiti knjigama koje sam kroz godine skupila i koje sam pola desetljeća selila od nemila do nedraga dok se konačno nisam skrasila u kući u kojoj namjeravam ostarjeti. Sad kad sam to učinila, bilo je prilike da se malo i obriše prašina s kolekcije, pa i da zaključim da se nekim dragim stvarima možda s odmakom valja i vratiti.
Laurie R. King je prva kojoj sam se odlučila vratiti – to je vjerojatno jedna od prvih potpunih kolekcija Algoritmovih izdanja koju imam (sve ostalo je kaos – fali prvi dio, fali zadnji nastavak…), i to iz 2001. godine (drugo izdanje). Sama Laurie King te je romane pisala i objavljivala u izvorniku između 1994. i 2000. godine. Knjige iz naslova – „Pčelareva naučnica“ i „Čudovišna vladavina žena“ su prve dvije. Koliko se sjećam, prvo sam na jednom Interliberu kupila „Čudovišnu vladavinu žena“, a nakon toga sam uspjela skupiti svih šest romana o Mary Russell, mladoj znanstvenici koja je nakon umirovljenja, počela raditi sa slavnim Sherlockom Holmesom na njegovim kasnijim slučajevima, nakon što ga se Arthur Conan Doyle posve okanio.
„Pčelareva naučnica“ započinje tako da autorica Laurie R. King prima neobičan sanduk pun čudnih, nepovezanih predmeta i rukopisa. Iz tih rukopisa ona slaže romane o Mary Russell. Prvi počinje tako da Mary, žgoljava i neobična djevojčica u dobi od 15 godina, na vrletima Sussexa skoro nagazi na sada već sredovječnog Sherlocka Holmesa. Među njima se razvija prijateljstvo i međusobno poštovanje, jer Holmes uviđa da je riječ o vrlo inteligentnoj osobenjakinji koju može uzeti pod svoju zaštitu. Maryni su roditelji i brat su poginuli i prometnoj nesreći u Americi, a brigu o njoj preuzela je zla tetka u Sussexu. Mary ima naslijediti vrlo ozbiljnu imovinu, pa je tetka do punoljetnosti vrlo loše hrani i štedi na njezinom uzdržavanju, da bi što više stekla sama za sebe. Holmes i Mary se nakratko razdvajaju nakon početka njezinog studija u Oxfordu, kada na njih oboje, a osobito na Holmesa, započne niz naizgled nasumičnih, ali potencijalno ubojitih napada na nizu lokacija. Nakon što se regrupiraju, Holmes i Russell odlučuju se obračunati s inteligentnim napadačem.
„Čudovišna vladavina žena“ započinje nakon kraja Prvog svjetskog rata, kronološki nakon „Pčelareve naučnice“ – Mary stječe nasljedstvo i upoznaje se sa ženom ideološki naslonjenom na sufražetski pokret koji se razvija u Velikoj Britaniji. Naime, tijekom rata mnoge su se žene, plemkinje i građanke, zbog nedostatka muškaraca navikle raditi i muške poslove – na poljima, u tvornicama, naučile su voziti automobile, raditi… i nisu se više htjele vratiti u staro normalno, posebno zato što su muškarci koji su se i vratili iz rata bili ranjeni, bolovali od PTSP-a i teško se nosili sa svojim ulogama u miru. Ta neobična žena, Margery Childe, uspijeva kupiti nekoliko zgrada, osnovati bolnicu, sklonište za žene i djecu, kupovati odjeću i opremu, učiti žene vještinama kako bi se mogle uzdići iz siromaštva – te prirodno postaje meta tajanstvenom zlikovcu, u koju se mrežu upliću i Russellova i Holmes.
Izrazito sam se zabavila čitajući, još uvijek sam u serijalu, sada na petom nastavku, tako da očekujem da ćete čuti još malo o ovom blast from the past.
Post je objavljen 19.02.2022. u 15:07 sati.