Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
utorak, 08.11.2016.
Poziv na promociju knjige hrvatske poduzetnice Marije Hipp
Prenosim mail koji sam primila jučer (i inače informacije o knjigama lete kao lude ovih dana, jer nakon okončanja Mjeseca knjige, evo nam i mjeseca Interlibera, nakon kojega slijedi mjesec Pulskog sajma knjiga...)
"Poštovani,
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predstavljanje prve 3D interaktivne knjige “Dobro ili loše, Google ili Strina” autorice Marine Marije Hipp,
koje će se održati u četvrtak, 10.11.2016., u 17:30 sati, na zagrebačkog sajmu knjige Interliber, paviljon broj 6.
Uz brojne poznate goste i ljubitelje knjige, u svijet Marine Marije Hipp uvest će vas cijenjena autorica projekta “Čitaj knjigu” gospođa Alis Pečarić Marić, zajedno sa producenticom Sanjom Matajom Raos.
Više informacija šaljemo u privitku ovog maila.
Veselimo se druženju s Vama."
"LICE I NALIČJE USPJEŠNE PODUZETNICE
Poznata poduzetnica Marija Hipp napisala je knjigu Dobro ili loše, Google ili Strina. Knjiga spada u kategoriju «osobni razvoj». Mnogi će se odmah zapitati kakve veze imaju poduzetništvo i osobni razvoj. Velike. Naglašava to autorica kroz cijelu knjigu. Bez usmjerenog i dobrog osobnog razvoja nema ni dobrog poduzetništva . Što je u stvari uspjeh pitanje je koje se proteže kroz cijelu knjigu.
Knjiga pokazuje drugo lice emocije, ega i energije.
Izgledaju li svi onako kako ih zamišljamo ili nas netko uvijek ponovno iznenadi. Kako biti uspješan u poduzetništvu a istovremeno obraćati pozornost na osobni razvoj. Uz posao razvijati i sebe. Kako najčešće vidimo poduzetnike. Većinom , vrlo često, kao hladne ljude koje ne zanima ništa drugo osim novca? Možda u njima ima nešto više od želje za gomilanjem materijalnih dobara. Želja za promjenom postojećeg stanja. Saznat će te puno o tome ako pročitate knjigu Dobro ili loše, Google ili strina.
Bez osobnog razvoja nema i ni dugoročno dobrog poduzetništva. Kratkoročno da. Mnogi „zablistaju“ , zarade nešto na brzinu i to ih dovede u velike probleme. Ne znaju se nositi s uspjehom, materijalnim dobrima , nisu duhovno spremni. Takvi obično naprave probleme svima oko sebe a da uopće nisu svjesni što se događa. Emocije i Ego pobjesne, dignu veliku prašinu i naprave gustu maglu u umu.
Čovjek koji ima velika materijalna dobra a nema prijatelja ni porodicu ne živi u skladu. Nije i ne može biti bogat. Pravo bogatstvo je u skladu duhovnog i materijalnog . Kada nema sklada nema ni bogatstva samo patnja. Ima nekih mudrih izreka koje kažu da i bogati plaću. Nitko to ne može sporiti. Treba samo gledati sapunice koje to najbolje prodaju širokim masama.
Sve su to pitanja koja nikako ne trebamo zanemariti. Nema uspjeha ni u životu kao ni u poduzetništvu ako ne rastemo zajedno.
Ovo je priča o poduzetnici koja je shvatila važnost osobnog razvoja kroz poduzetništvo. Cijeli život svi koji je dobro ne poznaju gledaju na nju sasvim drugačije. Vide je samo kroz materijalno. Kako će je vidjeti kada pročitaju tekstove napisane iskustvom i srcem pokazat će vrijeme.
Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Dobro ili loše, Google ili Strina, u četvrtak, 10.11.2016., u 17.30 sati, na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu zagrebačkog sajma knjiga INTERLIBER, paviljon broj 6.
Kao gošće ovog predstavljanja za medije biti će cijenjena autorica sve raširenijeg brenda i stranice ČITAJ KNJIGU, gospođa Alis Pečarić Marić, te Sanja Mataja Raos.
Izdavačke kuće Izvori i Romb posjetite na štandu 15 b, paviljon 6 Zagrebačkog Velesajma.
O AUTORICI:
Marina Marija Hipp diplomirala je 1987. godine u Zagrebu, studij Socijalnog rada. Neposredno pri-je rata dobila je prvi posao u Centru za socijalni rad, Osijek.
Nakon par godina, spletom okolnosti, napušta posao u državnoj službi i kreće u poduzetničke "vode”.
Vlasnica je poduzeća Romb d.o.o. Našice, koje vrlo uspješno posluje skoro 23 godine. Okušala se u različitim poslovima i uvijek uspješno. Kako ona kaže, negdje je zaradila novac, a negdje vrijedno životno iskustvo. Sve ima svoju vrijednost. Možete je googlati i naći na raznim listama ali to vam neće reći ništa o njoj. Na internetu ima svega kako ona kaže.
Tko je ona, osim uspješne poduzetnice? Kakva je druga strana medalje i kako gleda na svijet oko sebe, saznat će te ako pročitate knjigu.
I da. Ovo j drugačija knjiga. 3 D knjiga. Zašto ? Kako je drugačija i što znači taj 3D u knjizi bez sliči-ca? Saznat će te samo ako je pročitate.
Oznake: marija hipp, dobro ili loše, google ili strina, alis pečarić marić, sanja mataja raos, romb, izvori, Interliber, sajam knjiga, knjige, čitanje, poduzetništvo, osobni razvoj
utorak, 19.11.2013.
Što smo sve propustili prošli vikend
I ove sam godine propustila Interliber – nećemo se lagati, koliko god ja tupila svima da sam knjiški moljac, aficionado itakodalje, nitko mi to neće povjerovati kad po ne znam koji put ustanovim da nisam otišla na najveći državni sajam knjiga i knjiških potrepština.
U svoju obranu moram reći da radim više nego ikada i da su se okolnosti točno tako poklopile da nisam mogla doći u Zagreb iako je to bilo planirano prije više mjeseci. Također, ove sam godine imala svog emisara, koji me izvijestio da se dalo štošta kupiti za male novce (isto govore i članci u Jutarnjem), pa je moja grižnja savjesti još i veća.
Međutim, da ne ostanem posve izvan interliberovskih tokova, pobrinuo se Algoritam, koji me tijekom cijelog proteklog tjedna izvještavao o svojim naslovima koje će predstaviti na Interliberu – evo najzanimljivijih stvari koje ću svakako loviti u narednoj knjiškoj sezoni:
(KNJIŽEVNOST)
Diana Gabaldon: „Tuđinka“ – koliko sam shvatila, radi se o početnoj knjizi serijala o putovanju kroz vrijeme, samo se iz kratkog sadržaja ne da zaključiti radi li se o knjizi za mlade ili odrasle čitatelje (s obzirom da ima ljubavnu notu, pretpostavljam da je ipak za odrasle). Radnja pomalo podsjeća na „Ženu vremenskog putnika“, barem na prvi pogled, to je po mom mišljenju više plus nego minus.
Khaled Hosseini: „I odjeknuše gore“ – nikad se nisam prevarila kad sam uzela knjigu autora iz istočne kulture (osim Orhana Pamuka, no tu sam podijeljena), a „Goniča zmajeva“ Khaleda Hosseinija želim pročitati već dulje vrijeme. Ovo je novo prevedena knjiga, a govori o trgovanju bijelim robljem.
Lene Kaaberbol i Agnete Friis: „Dječak u kovčegu“ – danski krimić. Isto tako, nikad se nisam prevarila kad sam uzela knjigu autora sa sjevera Europe ili iz Skandinavije. U Algoritmu kažu da se radi o potresnom krimiću, s obzirom da je u kovčegu u ormariću na kolodvoru pronađeno trogodišnje dijete.
John Grisham: „Parničari“ – s obzirom na moju sadašnju struku, koja uključuje, između ostaloga, i parničenje, ovo me privuklo (s time da odmah naglašavam da u našem pravosuđu nema takve specijalizacije koja bi omogućavala određenoj skupini pravnika da budu samo parničari – showmani, a drugima da samo rade u uredu). Ameri takvu podjelu imaju, pa se tim više ovaj Grishamov roman čini kao prava poslastica.
Jay Asher: „Trinaest razloga“ – u prvi mah mi se učinilo da se radi o tinejdžerskom romanu, ali čitajući kratki opis, zamislila sam se (inače je ovo perjanica Algoritmovog nastupa na Interliberu) – trinaest osoba, jedna za drugom, dobivaju kopije audiokaseta od djevojke koja je počinila suicid, s razlozima zašto su upravo te osobe odgovorne za njezino samoubojstvo. Svaka od osoba mora preslušati audiokasetu, u protivnom će snimke postati javne. Doima se brutalno, moram priznati.
(PUBLICISTIKA)
Elisabeth Badinter: „Sukob (žena i majka)“ – govori o grižnji savjesti modernih majki i osjećaju nedostatnosti u odnosu na odgoj djeteta, koji naše majke, primjerice, nisu imale, iako se nisu zamarale platnenim pelenama i organskim namirnicama za kašice. Svakako će mi dopasti ruku vrlo brzo.
Stanislas Dehaene: „Čitanje u mozgu – znanost i evolucija ljudskog izuma“ – govori o čitanju u neurološko-znanstvenom smislu, pa se može zaključiti zašto bi mi ovo publicističko djelo bilo zanimljivo.
Michael J. Sandel: „Pravednost – kako ispravno postupiti“ – radi se o etičkom djelu koje obrađuje neke od najvažnijih moralnih tabua u današnjem svijetu s praktičnim priručnikom kako ovim problemima pristupiti i kako se opredijeliti za pravedno i ispravno stajalište. I opet, zbog moje mi je struke (iako pravo i pravednost često nisu na istim stranama) ovo izrazito zanimljivo.
Osim Interlibera, dobila sam poziv i za Vox Feminae festival, koji se održavao od 14.-19.11.2013. godine na različitim lokacijama u Zagrebu, a čija sam najvažnija literarna predstavljanja propustila za vikend – osobito me zanimalo predstavljanje knjige Nore Verde: „Do isteka zaliha“ i Ivane Kovačić: „Parabajka“, tako da ću u idućoj (ili idućim?) knjiškoj sezoni svakako naletjeti i na bar jednu od njih.
Oznake: Interliber, vox feminae
