Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

srijeda, 31.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava Mohegan plemena – 'ljudi vukovi'

Mohegan je još jedno pleme Američke istočne obale koje govori algonkin jezikom nekadašnjih američkih starosjedilaca. Zapravo, odnosno točnije, Mohegan je drugo federalno pleme u američkoj saveznoj državi Connecticut (pored već prije narečenog plemena Pequot).

Usput, možda mogu napomenuti da Američki Federalni Zakonik iz 2018. poznaje 573 starosjedilačkih američkih federalnih plemena. Starosjedilačka plemena priznate su federalne jedinice u okvirima američkih saveznih država (federalna plemena žive na području 36 američkih država – 'zvjezdica na zastavi').

No, dobro. Mohegan na algonkin jeziku označava 'ljude vukove', a zapravo je to klan vuka iz plemena Delaware naroda. Nadalje, plemena Mohegan i Pequot zapravo su jedno pleme koje se razdvojilo tijekom Prvog indijanskog rata točnije 1675.

Mohegani imaju priznati status saveznog plemena i od Britanske krune točnije od 1637. koji im je priskrbio njihov poglavica Uncas. Ovdje sada treba biti malo pozoran i ne pomiješati ovog Uncasa (Mohegan) s Uncasom sinom poglavice Mohikanaca Chingachgook.

Riječ Uncas, u moheganovom narječju algonkina izgovara se 'Wonkus' i označava lisicu. Na mohikan algonkinskom jeziku Chingachgook izgovara se ' Xinkwi xkuk' (Čingačuk hrvatski), a označava veliku zmiju. Dakle, ne treba miješati Mohegan i Mohikan plemena i Uncase.

Mohegan zastava je bijela s plavim obrubom oko vanjskog ruba. U sredini je okrugli plemenski pečat crvenog obruba (prstena) s ispunom crne boje. Unutar njega je složena figura koja se temelji na drevnom Moheganovom motivu. U središtu crnog kruga je crvena točka koja je okružena s trinaest manjih bijelih točaka.

Te točke su zatvorene u bijelu usku granicu koja tvori kvadrat. Na svakoj strani kvadrata nalazi se plavi polukrug s bijelim rubom. Iz svakog kuta kvadrata usmjerena je dijagonalna bijela crta, a završetak se dijeli na dvije krivulje. Četiri polukružne kupole ukazuju na svaki od četiri sveta smjera, a zapravo te kupole su oklop (leđa) 'Djeda kornjače na kome je zemlja nastala'. Trinaest bijelih točaka predstavlja trinaest mjeseci kroz godinu životne sile osjetljive u cijelom svemiru.

Iznad plemenskog pečata crnim slovima piše THE MOHEGAN TRIBE, a ispod MUNDU WIGO. Mundu Wigo na mohegan algonkin jeziku označava 'Stvoritelj je dobar'. Danas Mohegan broji oko 2500 pripadnika koji žive od profita kasina koji se nalaze u vlasništvu plemena.

nedjelja, 28.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava Pequot plemena – 'razarači plitke vode'

Ime plemena Pequot najvjerojatnije je izvedenica algonkinskog jezika 'pekawatawog' što označava nekoga tko se pojavio iznenada i napada, razara, dakle 'razarač'. Međutim još jedna algonkin riječ mogla bi se dovesti u korelaciju s plemenom Pequot, a to je riječ 'pequttoog' koja označava ljude koji žive oko plitke vode.

Pleme Pequot živjelo je na području današnje savezne države Connecticut, a prvi dodir s bijelim kolonistima doživjeli su 1620. kada je njihova populacija brojila oko 6000 pripadnika. No, nakon bolesti i ratova s bijelim doseljenicima broj pripadnika Pequot plemena 1762. spao je na samo 140.

Godine 1910. taj se broj drastično smanjio, pa se samo 66 njih izjasnilo kao pripadnici plemena Pequot. Međutim, nakon priznanja kao federalno pleme SAD 1983. broj se povećao na 320. Pleme je na svom zemljištu uložilo u kasino koji je počeo donositi profit. Danas, po popisu iz 1992. ima oko 1000 pripadnika plemena Pequot.

Zastava Pequot plemena je bijela s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat je podijeljen na dva dijela, gornji plavi i donji crni. U gornjem dijelu (nebo) na plavoj podlozi nalazi se crno drvo života u koje je ukomponirana bijela lisica, a u donji crni dio (brežuljak) iz kojeg raste drvo ukomponiran je plemenski čvor.

Ova kombinacija drveta i lisice najvjerojatnije simbolizira današnji teritorij Pequot plemena koji se naziva Foxwoods. Ta simbolika pak možda ima i korijene u samoj povijesti plemena jer su Pequoti za sebe tvrdili kako su potomci algonkinskog klana lisice.

subota, 27.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava Narragansett – 'ljudi koji žive u uvali'

Pleme Narragansett živjelo je na području današnje Rhode Island savezne države SAD, točnije na području riječnog estuarija (ušća) današnjeg zaljeva Narragansett (Narragansett Bay).

Ime plemena Narragansett potječe od riječi algonkin jezika 'na-ig-an-set' i označuje ljude koji žive u uvalama na ušćima rijeka. Povijest Narragansetta, slična je svim susjednim Algonquianskim plemenima, ona je burna i vrlo krvava.

Naime, koban susret pripadnika plemena Narragansett s bijelim doseljenicima (kolonistima) izazvao je pojavu bolesti na koje stanovnici Američkog kontinenta nisu imali nikakav imunitet. Tako su ih prvo pokosile i prorijedile bolesti.

Nakon bolesti došli su krvavi ratovi, prvo međusobni (Pequoti i Mohegani protiv Narragansetta i ostalih susjednih plemena), a nakon toga i rat protiv bijelih doseljenika.

Tako je broj pripadnika populacije Narragansett (koja je iznosila 1610.) 10 000 do kraja rata s kolonistima (1678.) spao na jedva 500. Ipak, 1869. pleme Narragansett priznato je kao federalno pleme SAD-a, dobili su svoju zemlju i svoju zastavu, pa je njihov broj iz popisa 2005. iznosio 2400 pripadnika.

Zastava Narragansett je plave boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat je obrubljen žutim zrnima kukuruza i ispunjen purpurnom grboslovnom bojom u čijem donjem dijelu izlazi žuto sunce s tri žute zrake. U grboslovnoj lijevoj strani pečata stoji četverokraka (romboidna) zvijezda, a u središtu pečata je lula mira na kojoj je ugravirana kornjača. S lule vise krzna, a iznad pečata piše crvenim slovima NARRAGANSETT, ispod INDIAN TRIBE.

petak, 26.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava Nipmuc plemena – 'slatkovodni ljudi'

Ime Nipmuc plemena najvjerojatnije potječe od riječi Algonquin jezika 'nipnet' što bi u prijevodu moglo označavati 'mali ribnjak', ali bi se moglo prevesti i kao 'slatkovodni ljudi'.

Nipmuc pleme živjelo i obitavalo je uz rijeke ili na obalama jezera Nove Engleske, točnije u današnjim zapadnim dijelovima države Massachusetts, a u dodir s prvim bijelim kolonistima došlo je oko 1620.

Naime, Nipomuc pleme bilo je orijentirano na poljoprivredu, uzgajanje kukuruza, a selili su se u zavisnosti od godišnjih doba i uvijek ostajali u svojim granicama. Nikada nisu ratovali sa susjednim plemenima (Wampanoag, Narragansett, Massachusetts,, Pequot, Mohegan i Pocumtuc) koji su ih smatrali 'nomadima kukavicama'.

Međutim, Nipmuc ljudi doista nisu bili 'bijedne kukavice' (ja bih prije napisao da se jednostavno nisu željeli organizirati u ratničke skupine i iznad svega voljeli su mir), a to su dokazali tijekom Metacometovog rata (1675. – 1678.).

Taj rat, možda u literaturi poznatiji kao 'Rat kralja Filipa', ili možda 'Prvi indijanski rat', Nipomuc ljudima donio je čistu propast jer njihova populacija je svedena na minimum. Eh, sada se moram malo udaljiti i objasniti taj rat.

Dakle, to je rat između plemena Wampanoag, Narragansett, Massachusetts, Pocumtuc i Nipmuc protiv 'bijelih kolonista' Nove Engleske. Dakle, predaka onih 'Sinova slobode' koji su nosili zastavu 'drva života' (zeleni bor u grboslovno desnom kutu na crvenoj podlozi), a uz njih su stala plemena Pequot i Mohegan.

Naravno, pobijedili su kolonisti i žestoko (do istrebljenja) se obračunali s poraženima, među kojima su nažalost bili i Nipmuc ljudi. No dobro, zastava Nipmuc, koji su se nekako održali i danas ih ima svega 2000 (od nekadašnjih 15 000 pripadnika prije dolaska bijelih kolonista), ipak su 1869. od države Massachusetts dobili trajno svoju zemlju i svoju zastavu.

Žalosno, nikada im se nitko nije ispričao za strašne pogrome koje su preživjeli zbog jednostavne ljudske potrebe za komadićem plodne zemlje i plavog neba, no, Nipmuc ispriku nikada nije ni tražio, a zemljom i dalje koračaju uzdignute glave.

Zastava Nipmuc je plave boje s plemenskim kružnim pečatom koji je obrubljen žutom bojom i ispunjen smeđom u čijem je središtu zelena stabljika kukuruza ispod koje su valovite plave crte što i je simbol rijeke. U gornjem dijelu iznad plemenskog pečata bijelim slovima piše NIPMUC, a u donjem dijelu NATION.

nedjelja, 21.10.2018.

Stjegoslovlje

Mohikanci (Muhhekunneuw) 'Muh-hecon-ne-ok' – 'narod velike rijeke'

Narod Mohican, nama poznatiji pod nazivom Mohikanci, živio je u dolini rijeke Hudson. Sami Mohikanci sebe su nazivali Muhhekunneuw, što bi u prijevodu s algonkin jezika označavalo ljude koji žive na velikoj rijeci.

Susjedi Mohikanaca nazivali su ih drugačijim nazivima, pa su ih neprijateljski Irokezi nazivali 'Akochakanen', narod Shawnee nazivao ih je 'Nhikana', a i prvi 'bijeli' doseljenici nisu ih nazivali istim nazivom.



Tako ih Nizozemci (s kojima su u dodir došli već oko 1600.) nazivaju 'Canoe' (Kanui) ili 'riječni indijanci', a Francuzi ih nazivaju Mourigan. Međutim, pogrešno je Mohikance nazivati 'Mohegan', jer to je sasvim drugi narod.

Zastava Mohikanaca je bijele boje koja je s vanjske strane omeđena uskim crvenim rubom. U središte zastave je plemenski pečat. Pečat je okrugli i podijeljen u četiri četvrtine. Svaka četvrtina ima usku traku s četiri svetih boja (crvena, crna, žuta i bijela), a u sredini pečata je plemenski totem nazvan 'mnoge staze'.

U grboslovno desnom crvenom kvadrantu je sivi vuk. Grboslovno lijevi kvadrant crne boje prostor je za zlatnog purana. Grboslovno desno ispod je bijeli kvadrant u čijem je prostoru crni medvjed, a grboslovno lijevo ispod je žuti kvadrant u čijem prostoru je zelena kornjača.

Kod prvog kontakta s 'bijelim' doseljenicima populacija Mohikanaca brojala je oko 25 000 ljudi, a nakon završetka Američkog rata za nezavisnost ostalo ih je svega 138. Ratovi, bolesti i alkohol koje su donijeli bijeli doseljenici gotovo su istrijebili Mohikance, pa ih do rata 1812. više gotovo nije ni bilo.

Tako s narodom Mohikanaca i njihovom zastavom ja započinjem novu seriju o narodima Američke istočne obale i završavam seriju o narodima s Velikih jezera.

subota, 20.10.2018.

Stjegoslovlje

Miami (Myaamia) – 'narod koji živi nizvodno'

Narod 'Miami' (Myaamia) činila je federacija šest plemena (Atchakangouen, Kilatika ili na algonkin jeziku 'Kineepikomeekwaki', Mengakonkia ili na algonkin jeziku 'Michikinikwa', Pepikokia ili na algonkin jeziku 'Kiteepihkwana', Piankeshaw i Waayaahtanwa) koja su živjela u dolinama rijeka Maumee na jeziku algonkin 'Taawaawa Siipiiwi', Illinois, Meramec i Wabash.

Narod Miami također je uvijek birao pogrešne strane tijekom ratova, pa je tako u Francusko-Engleskom ratu na strani gubitnika Francuza, tijekom Američkog rata za oslobođenje na strani Britanaca, a tijekom rata 1812 između Amerikanaca i Kanađana (Britanaca) na strani Kanađana (Britanaca).

Poradi toga zadesila ga je ista sudbina kao i sva Sjeverno-američka plemena Velikih jezera. Raseljen je iz svojih obitavališta i sveden na minimalan broj pripadnika koji danas žive u Oklahomi.

Zastava Miami naroda je bijele boje s velikim pečatom u sredini koji čini crveno-crno-žuto-plavi prsten ispunjen žutom bojom na kojoj su crna čaplja i kornjača. Ispod prstena nalazi se šest crno-bijelih pera koja simboliziraju šest plemena jednog naroda.

U gornjem dijelu pečata ispod crveno-crno-žuto-plavog prstena piše crnim slovima 'MYAAMIA', a u donjem dijelu 'MIAMI TRIBE OF OKLAHOMA'.

ponedjeljak, 08.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava plemena Ottawa – pleme 'trgovci'

Pleme Ottawa ili 'Odaawaa', kako ga izgovaraju okolna plemena, dolazi od algonkinske riječi 'Adaawe' , što znači trgovati. Dakle, među okolnim (susjednim) plemenima Ottawe su poznati kao važni i utjecajni trgovci (kožama, duhanom, kukuruzom, obućom …).

Dolaskom Europljana na Sjeverno-američki kontinent tu ulogu Ottawa prepoznaju i 'bijelci', pa ih koriste kao posrednike u trgovanju s ostalim plemenima, a posebice kod trgovine (otkupom) krzna.

Ottawe sebe ne nazivaju tim nazivom već za sebe govore da su potomci Anishinaabe naroda (prvi ljudi), a u svojim religijskim vjerovanjima razvili su i vjerovanje da su potomci Wabanaki ljudi koji su živjeli u Velikoj dolini u kojoj je Veliki Duh (Manitou) podario prvu vatru (svijetlo) američkim starosjediocima.

Pradomovina Ottawa je područje duž rijeke Ottawe u području između jezera Ontario i Hjuron sve do kanala St. Lawrence te današnjem zapadnom Quebecu (Kanada). Dok su s drugim plemenima održavali stalan mir s Irokezima su bili u vječitom ratu i neprijateljstvu.

Ottawe su tijekom ratova uvijek birale 'pogrešnu' stranu, pa su tako tijekom Francusko-Britanskog rata bili na strani Francuza te su nakon rata kažnjeni gubitkom teritorija i ljudstva (poznat je poglavica Pontiac koji je pokušao otjerati Britance s povijesnog životnog prostora Ottawa).

Tijekom Američkog rata za oslobođenje Ottawe su na strani Britanaca i opet su ratni gubitnici, a tijekom Američko-Kanadskog (britanskog) rata na strani su Kanađana i opet su kao gubitnici raseljeni sve do današnje Oklahome, dok ih je manji dio ostao i u Kanadi.

Zastava Ottawa (onih koji su u SAD – Oklahoma) bijele je boje u čijem središtu je veliki okrugli pečat (amblem) Ottawa. Pečat je žutog okruglog obruba u kojem plavim slovima piše: u gornjem dijelu 'OTTAWA TRIBE', a u donjem dijelu 'OF OKLAHOMA'.

Pečat je ispunjen svjetlo-plavom bojom (u gornjem dijelu), na zelenom brežuljku je zimzeleno drvo (drvo života), s desne (grboslovne) strane je ratni štap (oružje), s lijeve (grboslovne) strane drva je vidra (vrlo važna u trgovini krzna), a ispod zelenog otoka na jezerskoj plavoj vodi (ima nekoliko listova lopoča) usidren je kanu kao simbol trgovine.

U unutarnjem dijelu (u nebeskom dijelu od desne strane grboslovno gledano do lijeve strane žutim slovima piše: 'UNITED WE STAND DIVIDED WE FALL'. Oružje, vidra i kanu su svjetlo smeđe boje, jezero je modre boje, a ispod vidre vide se panjevi posječenih stabala Velike šume.

nedjelja, 07.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava naroda Meskwaki i Thakiwaki – 'dva plemena jednog naroda'

Plemena Meskwaki (Fox) i Thakiwaki (Sac) usko su povezana i jako ih je teško razdvojiti jer govore algonkinskim jezikom, ali različitog narječja (nešto slično kao što je u hrvatskom jeziku kajkavsko i čakavsko narječje).

Pokušat ću to još podrobnije objasniti na primjeru samog naziva Sac plemena: Dakle, na jeziku algonkina 'wake' je lisica, dok su 'mesk' (crvena) i 'thak' (zelena) boja. Međutim, u narječju Sac plemena zelena boja izgovara se kao 'shak', a sve ostalo je pogrešan i iskrivljeni naziv 'bijelih doseljenika' (Engleza i Francuza).

No, dobro. Dakle, Meskwaki i Thakiwaki živjeli su na zapadnoj obali jezera Michigan i oba plemena izabrala su krivu stranu tijekom rata 1812. Poradi toga su i raseljeni iz svoje pradomovine preko velike rijeke Mississippi dalje na zapad (Divlji Zapad).

Karakteristični znak za raspoznavanje ovih ljudi je u njihovoj kosi gdje oni postavljaju (upliću u kosu) rep lisice kojeg dodatno ukrašavaju perima crnog jastreba (škanjac).

Zastava ovog naroda je bijele boje (ponekad bijela boja može biti zamijenjena crveno-zelenom) u čijem je središtu kružni pečat crvenog obruba na kojem u gornjem dijelu bijelim slovima piše (Sac & Fox), a u donjem dijelu (Nation).

Pečat je bijele ispune u kojem je crno-bijeli škanjac raširenih krila na čijim grudima je štit podijeljen na četiri dijela te se u tim podjelama nalaze slijedeći simboli: kruna (Britanija), američki štit s tri pruge i zvijezdom (SAD), heraldički ljiljan (Francuska) i heraldički latinski križ (Španjolska).

Taj štit simbolizira četiri naroda s kojima su Meskwaki i Thakiwaki kroz povijest sklapali i raskidali saveze. Iznad glave, od desnog prema lijevom krilu škanjca (gledano heraldički) nalazi se polukružna crna traka na kojoj bijelim slovima piše: MA- KA-TAI-ME-SHE-KIA-KIAK.

To je ime povijesnog poglavice Sac i Fox naroda koji je tijekom Američkog građanskog rata ponudio oslobođenim robovima Unije neka se slobodno priključe narodu i postanu njegov dio.

subota, 06.10.2018.

Stjegoslovlje

Zastava plemena Potawatomi – 'oni koji poznaju vatru'

Potawatomi pleme spada u skupinu algonkinskih jezerskih plemena koji su obitavali u području jezera Michigan. Potawatomi sebe nazivaju 'nishnabe' što bi u prijevodu značilo – ljudi, ali na muscogee i chippewa jeziku nazivaju ih – 'poznavateljima vatre'.

Najvjerojatnije im je taj naziv ostao od najranijih vremena Sjeverno-američkih plemena jer su oni prvi među Algonkinima palili vatru kremenom. Ostala plemena Algonkin naroda to su radili 'jedno-žičnim lukom' i štapićem koji su brzo okretali te izazivanjem trenja palili lako gorivi (zapaljivi) materijal.

Potawatomi također žive u klanovima (bratstvima) poput: 'mo-ah-ah' (vuk), 'M'ko' (medvjed), 'Muk' (dabar), 'Mish-sha'wa' (jelen los), 'Ma-ak' (gnjurac), 'K'nou' (orao), 'N'ma' (jesetra), 'N'ma-pe-na' (šaran), 'M'ge-ze'wa' (bjeloglavi orao), 'che'kwa' (grom), 'Wa-bo'zo' (zec), 'Ka-kag-she' (vrana), 'Wake-shi' (lisica), 'Pen-na' (puran) i 'M'ke-eash'she-ka-kah' (crni jastreb).

Potawatomi su u početku naklonjeni Francuzima, ali kasnije tijekom rata 1812. staju otvoreno na stranu Engleza i Kanađana i tako ih pogađa sudbina raseljavanja nakon rata da bi se danas skrasili u rezervatima Kansasa, Oklahome, Michigana, Wisconsina i Kanade.

Zastava Potawatomi plave je boje s plemenskim okruglim pečatom u sredini koji je obrubljen crvenom bojom i ispunjen bijelom bojom. U središtu pečata je vatra iznad koje su prekrižene lula mira i ratna sjekirica tomahawk.

U crvenom obrubu plemenskog pečata crnim slovima (u gornjem dijelu) piše: 'Great Seal of the Citizen Potawatomi Nation', a u donjem dijelu piše također crnim slovima: 'People of thePlace of the Fire'. Iznad pečata na zastavi bijelim slovima piše: 'Citizen Potawatomi Nation'.

<	listopad, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!