Severino Majkus

< rujan, 2011 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


30.09.2011., petak


Nekim "MARKSISTIMA" u reformatorskom gnjezdu Sociajlisticke Radnicke Partije Hrvatske.
Profitna ekonomija
Znakomit je jedan od njenih nepisanih zakona koji upravlja cjelokupnim proizvodnim tokom,i jednako se odnosi na gotovo svaki njen proizvod, koji se ciklicno stvara, pocev od sirovine preko gotovog proizvoda, da bi njegovom prodajom bio krsten u gotovu robu.
Bez obzira sto svaki od tih lancanih proizvodnih ciklusa moze biti ponovljen istom tehnologijom ili pak mnogo savrsenijom, njegov se nepisani zakon nemilosrdno obrusava, van svih proizvodnih parametra, upravo na njegovu cijenu, koja tokom njegovog novog radjanja postaje podlozna zakonu ponude i potraznje. Svojim razmnozavanjem zasicuje trziste, na kojem vreba sveopca konkurencija, smanjujuci mu cijenu.
Upravo je taj faktor odlucujuci da se profitna ekonomija mora vjecno „prilagodjavati“utrkom za novim trzistima koji bi mu osigurali, ako ne jedan rastuci profit, onda barem da se odrzi vec postojeci.
Ta je utrka postala dobro poznata radjanjem kolonijalizma. Prvim svjetskim osvajackim ratom dostize svoj vrhunac, razgranjujuci se na bifrontalnu planetarnu najezdu Hitlerovog nacifasizma i lenjinisticke „izgradnje prve faze komunizma.“ Nasljedjuju ih Chicago Bad Boys pocev najezdom na Aliendev Chile 1973., pa sve do Bushevog mahnitanja po Srednjem Istoku, koje jedva da zaostaje za Hitlerova i Staljinova krvcoprolica.
Kad god neki proizvodni zupcanik krizno zaskripi, kreira se ideoloski, vjerski i nacionalni neprijatelj. U reformatorskim pokretima koji bi htjeli zagladiti postojeci modus vivendi kapitalizma, cesto se kreira monopolna bajka, na koju se svaljuje uloga dezurnog krivca, da bi mu se pridruzili kojekakvi borci za „kontrolu cijena“, za „pravednu“raspodjelu dobara, kao i sitne skretnicare marksove teorije Viska vrijednosti, svaljujuci sve krivnje jednog „nepravednog“ sustava na „nepostene trgovce“ koji svojim cijenama zakidaju „potrosace“ kako im se prohtje. Sve u jednom cilju da se zabarusi temeljno zlo postojeceg drustvenog sustava zasnovanog na eksploataciji proizvodnih snaga, iskljucivo i jedino na njihovom radnom mjestu.
Ta se drustvena magla danas proizvodi sve intenzivnije, nalik na skup vjestica korporativnog kapitala, "komunisticke" Kine i vjecnog im prirepka promocurnog Vatikana.
Klsno je drustvo nalik na pcelinjak,kojeg se, prilikom grabljenja njegove ljetine zadimljuje omamljujucim tamijanom,ostavljajuci ga u soku na razvaljenom sacistu.

- 23:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #