Zagrebački dekameron

petak, 23.09.2011.

Do kraja svijeta: Satellite of Love

Znanstvenici su konačno objavili:
‘Dvanaestog prosinca godine dvije tisuće i dvanaeste točno u dvanaest sati dogodit će se ... Kraj svijeta.'
Čitao je na plakatu gledajući informacije o Melancholiji, filmu kog se upravo spremao pogledati u Cinema City u shopping centru Arkadia u Varšavi:
‘Što bi napravili, kako biste se ponašali i što biste učinili kad bi znali da dolazi kraj svijeta?'

Na redovnoj liniji OS677 visoko ponad oblaka, avion je lakih krila plovio nebeskim prostranstvima. Avion je hrlio iz Beča. Vraćao se u susret Zagrebu. Mlada stjuardesa prolazila je uskim prolazom što dijeli dvije strane putničke kabine. Prepoznala je gospodina koji redovno tim letom petkom poslijepodne putuje za Zagreb.
„Möchten sie kafee oder tee?“ nasmiješi mu se.
„Kafee bitte.“ kratko odgovori gospodin široka osmijeha.
Stjuardesa automatski uzvrati:
„Mit zucker und milch?“
„Ja gern.“ odgovori.
„Bitte schön.“ uzvrati stjuardesa i s osmijehom koji pozdravlja starog putnika pruži papirnatu čašu sa napitkom, vrećicu šećera i mlijeko.
„Danke schön.“ uzvrati Furbi i otvori mlijeko, te ga precizno ulije u kavu. Prihvati papirnatu vrećicu sa šećerom, protrese je i otvori, a šećer vješto uli u kavu. Tekućinu promiješa plastičnom štapićem koji je dio kompleta.



Život je samo na Zemlji, ali ne zadugo ...

Ogroman tamni Planet nezaustavljivo se približavao Zemlji. Tiho, gotovo nečujno, Planet je plovio tamnim prostranstvima Svemira. Gusta i pulsirajuće lelujava nakupina tekuće lave i vrelog plina koju na okupu, na čudnoj putanji oko zvijezde zvane Sunce, drži gravitacija. Planet koji nastaje iz Zvijezde koja ne izraste u Sunce niti se pretvori ni u Planet. Trinaesti planet poznat iz mitologije Azteka, Starih grka i drugih pradavnih naroda čije civilizacije nenadano izniknu i još zagonetnije netragom nestanu. Trinaesti planet koji uzrok je nestanka Atlantide. Trinaesti planet, kako ga zovu.

Astronomi su prekasno primijetili da bi se išta moglo napraviti. A znanstvenici su po običaju vodili rasprave:
‘Hoće li nas ili neće pogoditi. Hoće li i ovaj put, baš kao nebrojeno puta prije toga u prošlosti samo proći pored plavog planeta, doma kog od milja nazivamo Zemljom. Ili će nas ovaj put konačno pogoditi?’
Matematički proračuni ispreplitali su se sa prastarim zapisima i proročanstvima izvađenim iz škrinjica koje čuvaju najveće tajne u prašnjavim podrumima biblioteka.
‘Godine dvije tisuće i dvanaeste, dvanaestog prosinca, točno u dvanaest sati poklopit će se ekliptika oko Sunca i sve planete naći će se u istoj ravnini koja će se poklopiti sa ekliptikom Galaksije i Svemira.’
Proračuni, priče, legende i teorije. San o savršenoj ravnoteži koja istovremeno djeluje zastrašujuće, ali jednako tako budi i nadu. Dokaz da je svaki kraj istovremeno neki novi početak. Evidencija o tezi i antitezi koje na kratko daju sintezu iz koje se sve opet rađa i iz koje život ponovo počinje.

No kako to obično biva, Tamna zvijezda za sve to nije marila. Putovala je prema Zemlji i matematički slijedila putanju koja jednom u tri tisuće i šesto godina obiđe Sunce. Nakupina materije što potiče iz početka svih početaka. Nakupina materije koja traje i živjet će do svršetka svih svršetaka. Događaji koji ne mare za duše štono se na kratko pojavljuju i nestaju, a sve da bi u međutku jedna drugoj pružile osmijeh, nadu i vjeru. U ljubav.



Pijuckao je kavu. Očiju sklopljenih od putovanja otpuštao je misli štono ih je ostavljao za sobom. Tko zna koliko vremena je prošlo otkako se zaputi na putovanje koje ga nosi širom velikog svijeta. Putovanje na kome upozna nebrojena lica i obiđe krajeve mnoge, posjeti predjele bliske i nauči običaje daleke.
„Negdje sam pročitao da nebo nije onako kako ga mi ovdje na Zemlji zamišljamo.“ proleti misao dok je virkao prema prozoru skrivečki promatrajući pravilan profil klasične grčke ljepote. Mlada simpatična žena kestenjasto plave kose sjedila je pored njega. Pognute glave u ruci je premetala novu putovnicu zagledavajući pečate što ih daje granična policija na ulasku i izlasku iz Europske Unije. Posebno se zagleda u njenu lijevu ruku na kojoj ne bi prstena. Potom zažmiri, zavali glavu na spušten naslon i utone u razmišljanje.

„Joooooooj ...“ najednom ga prene krik „... pazite što radite! Zalili ste me kavom.“ uzvikne mlada žena.
„Oprostite.“ prozbori Furbi iznenađen svojom nespretnošću „Bilo je slučajno. Nešto sam se zamislio i napravio glupost.“ govorio je dok je papirnata maramica upijala tekućinu koja se razli po rasklopnom stoliću ispred njega.
„Ah ništa, ništa. Događa se. Vi to uvijek tako?“ sad već sa smiješkom mu uzvrati mlada žena kestenjasto plave kose nakon početnog šoka hoteći razbiti pomalo neugodnu atmosferu.

I da ne duljim. Tu započne razgovor koji se potom razvi u ugodnu konverzaciju isprepletenu osmijesima i temama koje same od sebe teku i nadopunjuju se nastajući i nestajući u pogledima koji jedan drugog prepoznaju.
„Baš k’o prijatelji što se nađu i u trenu prepoznaju. K’o ljubavnici koji upravo otkrivaju jedno drugo.“ razmišljao je Furbi.
„Bez obzira na godine voliš li me, nemoj to kriti, jer zabranjeno nije zaljubljen biti.“ obuzimale su je misli dok je promatrala šarmantnog gospodina koji joj pravi društvo.
„Bilo mi je ugodno putovati s vama. Želim vam ugodan vikend i nadam se da ćemo se još katkad sresti. I da ... Još jednom ... Oprostite na kavi. Nije bilo namjerno.“ nasmiješi se Furbi na odlasku iz aviona i pruži joj kofer što ga prethodno izvadi iz pretinca za prtljagu.
„O da ... Sigurno hoćemo. Ionako često putujemo na istoj liniji.“ uzvrati mlada žena osmijehom koji ga je pratio čitav vikend.



Prošavši kontrolu osobne prtljage Furbi se spuštao stubama u prizemlje terminala D međunarodnog aerodroma u Beču.
„Hoću li je ponovo sresti.“ zapita se zagledavajući u putnike od kojih neki već stajahu u redu. Boarding za ulazak u avion već je počeo.
Ona je sjedila zadubljena u ekran laptopa. Laptop se upravo hibernirao.
„Dobar dan. Drago mi je što sam vas opet sreo.“ pozdravi Furbi.
Ona polako podigne glavu i podastre mu veliki osmijeh koji se stopi s njegovim:
„I meni.“
„Da se iskupim. Ako je tako nešto ikako moguće.“ reče Furbi pružajući joj čokoladne slastice koje samo za nju kupi na aerodromu u Varšavi „Nešto iz Poljske. Uspomena. Crna i bijela čokolada. Sa orasima i marcipanom.“
„Oooooooo ...“ mladoj ženi otme se smiješak, a oči se zacakle pri pogledu na predivnu kutiju:
„To će mi biti najdraže zalijevanje kavom u životu. Obožavam i čokoladu i marcipan.“ razdragano uzvrati.

I što vam dalje trebam pričati? Sitnice i detalje razgovora kog su vodili? One nisu važne, barem ne za javnost, jer ... Obećao sam da ću šutjeti i ime joj spominjati neću ... Ona se u međuvremenu uda.
„Sa Krešom sam već dugo, pa smo odlučili vjenčati se.“ reče mu pokazujući prsten na ruci dok su je obuzimale misli:
„E da smo se ranije sreli. Možda bi sad na ovoj ruci tvojim očima pokazivala prsten koga bi mi ti stavio na ruku?“


WASHINGTON - Stručnjaci NASAe za svemirski otpad dali su preciznije prognoze pada divovskog satelita otkazanih funkcija, po kojima bi 5,7 tona teška letjelica trebala udariti u Zemlju oko 23. rujna, dan ranije no što se prvotno predviđalo, izvješćuje u ponedjeljak američka TV mreža CBS News.

Disfunkcionalni satelit za istraživanje gornje atmosfere, UARS, lansiran je 1991. a nakon što je dovršio misiju, isključen je 2005. Očekivalo se da će satelit pasti na Zemlju ove godine, a stručnjaci su u početku dali 'prozor' od tjedan dana krajem rujna i početkom listopada, da bi ga potom suzili na posljednji tjedan ovoga mjeseca. Prozor je sada sužen na samo tri dana:
'Ponovni ulazak u atmosferu očekuje se 23. rujna, plus ili minus jedan dan, zbog jakog povećanja sunčeve aktivnosti od početka ovoga tjedna.''
Gdje će točno satelit pasti još uvijek je nepoznato. NASA očekuje da će najmanje 26 velikih komada masivnog satelita preživjeti visoke temperature kod ulaska u atmosferu i stići do površine Zemlje. Dijelovi od titana i spremnici goriva mogli biti među tim krhotinama no satelit ne nosi toksična goriva. Očekuje se pad krhotina na pojasu Zemlje dugom oko 800 km, rekli su dužnosnici NASAe.

Stručnjaci NASAe su izračunali kako je vjerojatnost od 1 prema 3200 da krhotine satelita pogode neku osobu. Ta vjerojatnost vrijedi za svakog od 7 milijardi stanovnika Zemlje. Međutim dobra vijest je da će satelit vjerojatno pasti u ocean, jer Zemlja je vodeni planet sa 75 posto površine pokrivene vodom.



Čitao je mail:

‘Budeš li me ikada izgubio, potraži me u vrtlogu vremena, jer tamo sam se izgubila tražeći tebe. Voliš li me, ne pričaj to nikom. Želiš li me, ne daj me nikom. Ljubiš li me, ljubi me nježno i polako. Strasno. Onako kako samo ti znaš. To mi puno znači.
Tvoje usne na meni, cjelovi na mom tijelu. Moj pogled u tvom pogledu, usne u tvojim usnama. Tvoja ruka na mojoj ruci. Moje tijelo na tvom tijelu. Tvoj organ u meni. Nježno me miluješ i toplinu mi daješ. Obasipaš me zvjezdicama velikog praska darujući na trenutak razlog zbog kog živimo i zbog koga smo zajedno. Ti, ja i naša ljubav. Naši posebni trenuci.
Odem li u nebo prije tebe svakoj ću zvijezdi šapnuti tvoje ime. I svi anđeli tad će znati koliko mi značiš. Voli me i nemoj duši svojoj to kriti jer zabranjeno nije zaljubljen biti.

Pusa

P.S.
Krešo sutra ponovo odlazi na put, pa ću na tri dana biti samo tvoja, a ti moj.‘

„Bog anđelima dade krila. Svima osim tebi, jer nije želio da mu najljepši odleti.“ uzdahne Fubi pri pomisli na mali zlatni prsten na njenoj lijevoj ruci.
„No divno je imati osobu s kojom možeš podijeliti misli i putovanje učiniti ugodnim.“ nasmiješi se pri pomisli na nju, zapali cigaru i srkne gutljaj viskija osjećajući kako se život ponovo vraća svom svojom ugodom i ljepotom.



Godine dvije tisuće i dvanaeste ravnina našeg solarnog sistema izjednačit će se sa ravninom naše galaksije, Mliječne staze. Ciklus traje dvadeset šest tisuća godina od početka do završetka. U tom velikom svemirskom događanju naći će se i sve druge galaksije i izravnati sa našom u isto vrijeme. Ništa se ne događa slučajno. Svi događaji su isplanirani. Ali unatoč tome baš je predivno ovo vrijeme za biti živ, za biti ovdje, biti u ovo vrijeme, ljubiti i biti ljubljen.




gotovo

Oznake: Zagrebački dekameron