Vilenice

Inicijativa: Zagreb – Klima grad, Zagreb klima grad: Naselja – Eko habitati

Inicijativa: Zagreb – Klima grad

Zagreb klima grad: Naselja – Eko habitati : 30% za urbane šume - 30% za stabla u postojećim krajobraznim sustavima naselja

Cilj ove inicijative je apelirati na ulogu parkova, osobito ekološki uređenih parkova, prema najsuvremenijim ekološkim metodama i zelenih površina u stvaranju gradova kao ekološkog habitata i čuvara klime, te prevenciji poplava i odvodnji oborinskih voda, zatim prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja, te poboljšanju sveukupne kvalitete života.
Cilj inicijative je potaknuti održivo promišljanje razvoja postojećih zelenih površina prije svega grada Zagreba, ali i svih drugih gradova Hrvatske, te njihovo sistematično uređenje ili obnovu kroz građanske inicijative, natječaje za krajobrazno uređenje i druge programe.

Cilj je također potaknuti na ozelenjavanje, time i održivi razvoj, postojećih zelenih površina, prije svega grada Zagreba, ali i drugih gradova Hrvatske, barem u omjeru najmanje 30% (do 50%) stabala na postojeće otvorene zelene, pretežno livadne površine, uz po potrebi nadopunu adekvatnom rasvjetom.

Pritom se, nadalje STAVLJA NAGLASAK NA POTREBU ZA STVARANJEM NOVIH BUFFER ZONA uz rijeku Savu u Zagebu, osobito u ogoljelim područjima, poput područja uz Sajmišnu cestu, te sjevernu obalu južno od Domovinskog mosta, zatim područje uz Jadransku aveniju.
SVAKO SMANJIVANJE ILI PRENAMJENA ZELENIH POVRŠINA unutar grada Zagreba se TREBA DUGOROČNO SAGLEDATI U KONTEKSTU UTJECAJA NA KLIMU I SVEUKUPNU EKOLOŠKU SLIKU GRADA ZAGREBA.

Opis problema:
Ekološka slika grada od vremena kada su planirane njegove zelene površine, se značajno promijenila, povećan je broj stanovnika i autiju, tkđ. se odlagalište otpada „Jakuševac“ značajno povećalo, a njegova spora sanacija uzrokuje smanjenu kvalitetu zraka, ne samo u najbližim novozagrebačkim naseljima, već i drugim udaljenijim naseljima. Smog, kao i kemijski spojevi koje vjetar donosi sa Jakuševca mogu uzrokovati olfaktivne smetnje, dišne smetnje i sve to može podstaknuti razvoj dišnih bolesti. Otpadni plinovi koji nastaju kod grijanja tijekom zimskih mjeseci, koje uzrokuje ispušne plinove kroz dimnjak također stvaraju zagađenje zraka.

Nadalje, procesima globalizacije pojačan je međuutjecaj čovjekovih industrijskih, ekonomskih, transportnih i drugih životnih aktivnosti zbog kojih su klimatske promjene sve vidljivije, a nedostatak stabala na pojedinim urbanistički predviđenim, ali ne zasađenim plohama za sadnju, kao prirodnog pročistača i stabilizatora klime ima veći utjecaj nego prije, te je on sve vidljiviji. Urbani parkovi su osviješteni kao dobra reparatorna ili tampon zona, osobito ako su uz obale rijeka, ali i unutar naselja, protiv poplava, te kao zaštita od zagađenja podzemnih voda i potoka od slivnih i olujnih voda, te stvaranja privremenih većih stajaćih vodenih i blatnih ploha na livadama naselja.

Prenamjene krajolika uređenjem naselja nastalih regulacijom riječnih meandra i rukavaca rijeka,koji također prirodno imaju ulogu smanjenja posljedica poplava, te njihove posljedice se tek u posljednje vrijeme sagledavaju u širem kontekstu.
Jedno od takvih naselja je i naselje Dugave nastalo kako je rečeno, isušivanjem riječnog rukavca Save.
Nadopunom zelenim zonama, ovo naselje bi moglo ponovno imati važnu višestruku ekološku ulogu za Grad Zagreb.

U ljeto 2013. vrućine su uzrokovale ozbiljne smetnje u kretanju po novozagrebačkim naseljima, ovdje se uzima konkretno, primjer naselja Dugave tijekom dana, te se medijskim glasilima upozoravalo na mogućnost zdravstvenih tegoba pri kretanju gradom. Pritom, na primjeru novozagrebačkih naselja, ali i u drugim dijelovima grada dio komunikacijskih puteva je bez pratnje drvorednih stabala, koje bi mogle stvoriti izravan hlad i rashladiti klimu u najtoplija doba godine, te stvoriti dodatnu potrebnu vlagu, tj. osvježavati prostor efektom poput šume. Nedostatak snijega i trenutno toplo vrijeme u dubljim zimskim mjesecima je moguće također pokazatelj utjecaja klimatskih promjena koje su moguće i odraz prostornih promjena u gradu Zagrebu, ali i promjena na cjelokupnoj planeti. Ovakve klimatske promjene, premda su ugodne kao blaga klima, nisu bezazlene i kako različiti uzgajivači voća, povrća, te pčelari pokazuju - uzrokuju posljedice.

Cilj ove inicijative je značajno povećati broj stabala u gradu Zagrebu na postojećim parkovnim površinama i time osigurati bazu za očuvanje i održavanje zdravlja uz podršku oplemenjenih parkovnih površina, te prevenciju razvoja dišnih bolesti i dišnih smetnji efektom urbanih šuma. Važnost kretanja i vježbi je izuzetna za osobe s metaboličkim, dišnim i srčanim problemima. Kretanje i boravak u parku se pokazao kao podrška zdravlju osobama s dijabetesom, astmom, visokim krvnim tlakom i srčanim oboljenima, te ojačanju imuniteta. Istraživanja provedena u Hrvatskoj sa sudjelovanjem mladih su pokazala kako im uređene parkovne površine i boravak u zelenilu su podrška u smanjenju stresa, te im zelenilo djeluje umirujuće za oči. Američke pokrajine poput New Yorka, Chicaga, Indiane, New Mexico i California već imaju programe Propisivanje parkova u svrhu zdravstvene skrbi, prevencije bolest i očuvanja zdravlja (BettyLou Decroce, New Jersey).
Parkovne površine sa drvećem, su i, kako je već spomenuto, učinkovite tampon zone u regulaciji rijeka i podrška prevenciji poplava.

U prilogu je krajobrazno-planski Koncept ozelenjavanja postojećih zelenih površina naselja Dugave kao potpora ovoj inicijativi:

Inicijativa 30% za urbane šume Dugava

Pojam urbane šume u širem značenju se ne odnosi isključivo na prirodne šume u blizini grada ili u sklopu grada, već i na grupacije stabala koje rastu u gradu, a koje imaju ulogu za grad jednako kao i prirodne šume za cijelu planetu. Inicijativa za Dugave se odnosi na povećanje broja stabala u krajobraznim sustavima naselja Dugave, te razvoju postojećih zelenih livadnih površina u smjeru 30% prostora za stablašice prilagođene gradskim uvjetima, te sa svojstvima pročišćavanja smoga poput breza, gorskog javora, te primjenu jestivih vrsta poput gloga, trešnje, lijeske, te vrste obični jasen (Fraxinus excelsior) – koja može poslužiti kao biomonitor zagađenja teškim metalima,(ima jestivi plod).

opis slike

Foto: Dugave obiluju trenutno zelenim površinama koje su važan sastavni dio cjelokupne ekološke slike naselja i donekle neutraliziraju onečišćenje zraka uzrokovanog odlagalištem otpada Jakuševac
Izvor foto: wikipedia

Udruga „Vilenice“ se pridružuje prvim konceptom prijedloga zona za nadopunu zelenila za naselje Dugavegave koji objavljujemo na web-stranici, te se time želi podržati i požuriti proces oplemenjivanja ovoga naselja prijeko potrebnim prije svega novim stablima. Plan sadrži i pregled nekih geomantijskih točaka dobivenih geomantijskom analizom.

http://www.slideshare.net/Vilenice/grafiki-prilog-1koncept-prijedloga-nadopune-stablima-s-geomantijskom-analizom-naselje-dugave
Napomena: Plan je u prijepisu na dostupne podatkovne podloge

Održivi razvoj zelenih površina ovoga naselja se odnosi na oplemenjivanje rekreacijskim, biciklističkim, kulturno-umjetničkim i potencijalno turističkim sadržajima, te je koncept napravljen u komunikaciji i suradnji sa stanovnicima/icama Dugava u pripremi.

opis slike

Foto: Primjer parka u stambenom bloku, Francuska
Izvor foto: M.B.

Ideja za inicijativu : Marina Butorac, članica Udruge „Vilenice“

Korišteni izvori:
http://www.crjc.org/pubs/riparian-buffers/
http://www.forestry.gov.uk/fr/INFD-6MVJKC

Oznake: niskougljični razvoj, inicijativa, urbane šume, buffer zone

20.02.2014. u 20:56 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

<	siječanj, 2017
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Vilenice

Inicijativa: Zagreb – Klima grad, Zagreb klima grad: Naselja – Eko habitati

OPIS BLOGA & RADIONICE,TEČAJEVI

Vilenice