Inicijativa: Zagreb – Klima grad, Zagreb klima grad: Naselja – Eko habitati
Inicijativa: Zagreb – Klima grad
Zagreb klima grad: Naselja – Eko habitati : 30% za urbane šume - 30% za stabla u postojećim krajobraznim sustavima naselja
Cilj ove inicijative je apelirati na ulogu parkova, osobito ekološki uređenih parkova, prema najsuvremenijim ekološkim metodama i zelenih površina u stvaranju gradova kao ekološkog habitata i čuvara klime, te prevenciji poplava i odvodnji oborinskih voda, zatim prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja, te poboljšanju sveukupne kvalitete života.
Cilj inicijative je potaknuti održivo promišljanje razvoja postojećih zelenih površina prije svega grada Zagreba, ali i svih drugih gradova Hrvatske, te njihovo sistematično uređenje ili obnovu kroz građanske inicijative, natječaje za krajobrazno uređenje i druge programe.
Cilj je također potaknuti na ozelenjavanje, time i održivi razvoj, postojećih zelenih površina, prije svega grada Zagreba, ali i drugih gradova Hrvatske, barem u omjeru najmanje 30% (do 50%) stabala na postojeće otvorene zelene, pretežno livadne površine, uz po potrebi nadopunu adekvatnom rasvjetom.
Pritom se, nadalje STAVLJA NAGLASAK NA POTREBU ZA STVARANJEM NOVIH BUFFER ZONA uz rijeku Savu u Zagebu, osobito u ogoljelim područjima, poput područja uz Sajmišnu cestu, te sjevernu obalu južno od Domovinskog mosta, zatim područje uz Jadransku aveniju.
SVAKO SMANJIVANJE ILI PRENAMJENA ZELENIH POVRŠINA unutar grada Zagreba se TREBA DUGOROČNO SAGLEDATI U KONTEKSTU UTJECAJA NA KLIMU I SVEUKUPNU EKOLOŠKU SLIKU GRADA ZAGREBA.
Opis problema:
Ekološka slika grada od vremena kada su planirane njegove zelene površine, se značajno promijenila, povećan je broj stanovnika i autiju, tkđ. se odlagalište otpada „Jakuševac“ značajno povećalo, a njegova spora sanacija uzrokuje smanjenu kvalitetu zraka, ne samo u najbližim novozagrebačkim naseljima, već i drugim udaljenijim naseljima. Smog, kao i kemijski spojevi koje vjetar donosi sa Jakuševca mogu uzrokovati olfaktivne smetnje, dišne smetnje i sve to može podstaknuti razvoj dišnih bolesti. Otpadni plinovi koji nastaju kod grijanja tijekom zimskih mjeseci, koje uzrokuje ispušne plinove kroz dimnjak također stvaraju zagađenje zraka.
Nadalje, procesima globalizacije pojačan je međuutjecaj čovjekovih industrijskih, ekonomskih, transportnih i drugih životnih aktivnosti zbog kojih su klimatske promjene sve vidljivije, a nedostatak stabala na pojedinim urbanistički predviđenim, ali ne zasađenim plohama za sadnju, kao prirodnog pročistača i stabilizatora klime ima veći utjecaj nego prije, te je on sve vidljiviji. Urbani parkovi su osviješteni kao dobra reparatorna ili tampon zona, osobito ako su uz obale rijeka, ali i unutar naselja, protiv poplava, te kao zaštita od zagađenja podzemnih voda i potoka od slivnih i olujnih voda, te stvaranja privremenih većih stajaćih vodenih i blatnih ploha na livadama naselja.
Prenamjene krajolika uređenjem naselja nastalih regulacijom riječnih meandra i rukavaca rijeka,koji također prirodno imaju ulogu smanjenja posljedica poplava, te njihove posljedice se tek u posljednje vrijeme sagledavaju u širem kontekstu.
Jedno od takvih naselja je i naselje Dugave nastalo kako je rečeno, isušivanjem riječnog rukavca Save.
Nadopunom zelenim zonama, ovo naselje bi moglo ponovno imati važnu višestruku ekološku ulogu za Grad Zagreb.
U ljeto 2013. vrućine su uzrokovale ozbiljne smetnje u kretanju po novozagrebačkim naseljima, ovdje se uzima konkretno, primjer naselja Dugave tijekom dana, te se medijskim glasilima upozoravalo na mogućnost zdravstvenih tegoba pri kretanju gradom. Pritom, na primjeru novozagrebačkih naselja, ali i u drugim dijelovima grada dio komunikacijskih puteva je bez pratnje drvorednih stabala, koje bi mogle stvoriti izravan hlad i rashladiti klimu u najtoplija doba godine, te stvoriti dodatnu potrebnu vlagu, tj. osvježavati prostor efektom poput šume. Nedostatak snijega i trenutno toplo vrijeme u dubljim zimskim mjesecima je moguće također pokazatelj utjecaja klimatskih promjena koje su moguće i odraz prostornih promjena u gradu Zagrebu, ali i promjena na cjelokupnoj planeti. Ovakve klimatske promjene, premda su ugodne kao blaga klima, nisu bezazlene i kako različiti uzgajivači voća, povrća, te pčelari pokazuju - uzrokuju posljedice.
Cilj ove inicijative je značajno povećati broj stabala u gradu Zagrebu na postojećim parkovnim površinama i time osigurati bazu za očuvanje i održavanje zdravlja uz podršku oplemenjenih parkovnih površina, te prevenciju razvoja dišnih bolesti i dišnih smetnji efektom urbanih šuma. Važnost kretanja i vježbi je izuzetna za osobe s metaboličkim, dišnim i srčanim problemima. Kretanje i boravak u parku se pokazao kao podrška zdravlju osobama s dijabetesom, astmom, visokim krvnim tlakom i srčanim oboljenima, te ojačanju imuniteta. Istraživanja provedena u Hrvatskoj sa sudjelovanjem mladih su pokazala kako im uređene parkovne površine i boravak u zelenilu su podrška u smanjenju stresa, te im zelenilo djeluje umirujuće za oči. Američke pokrajine poput New Yorka, Chicaga, Indiane, New Mexico i California već imaju programe Propisivanje parkova u svrhu zdravstvene skrbi, prevencije bolest i očuvanja zdravlja (BettyLou Decroce, New Jersey).
Parkovne površine sa drvećem, su i, kako je već spomenuto, učinkovite tampon zone u regulaciji rijeka i podrška prevenciji poplava.
U prilogu je krajobrazno-planski Koncept ozelenjavanja postojećih zelenih površina naselja Dugave kao potpora ovoj inicijativi:
Inicijativa 30% za urbane šume Dugava
Pojam urbane šume u širem značenju se ne odnosi isključivo na prirodne šume u blizini grada ili u sklopu grada, već i na grupacije stabala koje rastu u gradu, a koje imaju ulogu za grad jednako kao i prirodne šume za cijelu planetu. Inicijativa za Dugave se odnosi na povećanje broja stabala u krajobraznim sustavima naselja Dugave, te razvoju postojećih zelenih livadnih površina u smjeru 30% prostora za stablašice prilagođene gradskim uvjetima, te sa svojstvima pročišćavanja smoga poput breza, gorskog javora, te primjenu jestivih vrsta poput gloga, trešnje, lijeske, te vrste obični jasen (Fraxinus excelsior) – koja može poslužiti kao biomonitor zagađenja teškim metalima,(ima jestivi plod).
Foto: Dugave obiluju trenutno zelenim površinama koje su važan sastavni dio cjelokupne ekološke slike naselja i donekle neutraliziraju onečišćenje zraka uzrokovanog odlagalištem otpada Jakuševac
Izvor foto: wikipedia
Udruga „Vilenice“ se pridružuje prvim konceptom prijedloga zona za nadopunu zelenila za naselje Dugavegave koji objavljujemo na web-stranici, te se time želi podržati i požuriti proces oplemenjivanja ovoga naselja prijeko potrebnim prije svega novim stablima. Plan sadrži i pregled nekih geomantijskih točaka dobivenih geomantijskom analizom.
http://www.slideshare.net/Vilenice/grafiki-prilog-1koncept-prijedloga-nadopune-stablima-s-geomantijskom-analizom-naselje-dugave
Napomena: Plan je u prijepisu na dostupne podatkovne podloge
Održivi razvoj zelenih površina ovoga naselja se odnosi na oplemenjivanje rekreacijskim, biciklističkim, kulturno-umjetničkim i potencijalno turističkim sadržajima, te je koncept napravljen u komunikaciji i suradnji sa stanovnicima/icama Dugava u pripremi.
Foto: Primjer parka u stambenom bloku, Francuska
Izvor foto: M.B.
Ideja za inicijativu : Marina Butorac, članica Udruge „Vilenice“
Korišteni izvori:
http://www.crjc.org/pubs/riparian-buffers/
http://www.forestry.gov.uk/fr/INFD-6MVJKC
Oznake: niskougljični razvoj, inicijativa, urbane šume, buffer zone
20.02.2014. u 20:56 | 0 Komentara | Print | # | ^Poplave, prevencija poplava i priprema za poplave
Prije svega, treba se prisjetiti, nekada su se u sklopu agrarnih djelatnosti poplave koristile za stvaranje plodnosti livade....
S obzirom na aktualni problem koje uzrokuju poplavne vode u nekim dijelovima Hrvatske, prevela sam dva članka s engleskog jezika, koja sadrže nekoliko korisnih savjeta u budućoj prevenciji poplava i koja nude drukčije pristupe ovome problemu ili ukazuju na neke novitete u pristupu poplavama. Tu je i podsjećanje na ekološki dizajn vrta i "Kišni vrt" nastao u sklopu Edukativnog vrta Uč. doma Podmurvice "Rijeka" i učenje od prirode.
Foto: Prirodna udolina pokraj puta, rezervat prirode "Eldena", Greifswald, Njemačka
Autor: C.Löser, izvor: wikipedia
Foto 1.
Foto 2.
Foto 1: Kišni vrt, odmah nakon sadnje,2010. Foto 2: Kišni vrt, proljeće, 2012., u sklopu odmorišta "Edukativno-rekreacijsko-radnog vrta" Uč. doma Podmurvice " Rijeka, Rijeka, Hrvatska (više o projektu možete pronaći u Arhivi bloga)
Izvor foto: M.B.
Dizajn prema permakulturnim principima iznjeo je nekolicinu pristupa koji mogu biti prevencija od poplava, olakšati posljedice i ukazati na korisnost plavljenja rijeka.
Maddy Harland:
"Dizajn prema permakulturnim principima gleda cijeli krajolik i bioregiju . Obrana od poplava ne bi trebala biti lokalizirana strategija .Već bi se trebalo gledati na čitavi ekosustav. Ogoljela brda okrznuta sa životinjama, sa zbijenim tlima će poslati kišnicu dolje, prema dolini na poplavnom području ( gdje smo ludo nastojali graditi naša naselja ) . Pritom se uklanjalo živicu ( dobre barijere za usporiti vode i za pokupiti sve otkrhano niz padinu ) i navika oranja padine okomito umjesto prema konturama za usjev čime stvaramo brzo otjecanje viška oborinskih voda i površinski sloj tla .
U dizajnu prema permakulturnim principima zagovara se reforesting (pošumljavanje) grebena i visokog prizemlja, kontura i "keyline dizajn" agrikulturnog zemljišta (Keyline - izraz vezan uz specifičnu topografsku strukturu povezanu s protokom vode), razvoja korita (kanala, engl. swales) zasađen voćkama i nasadima jestivih stablašica na konturama, za prikupljanje kiše za pretjerano sušna razdoblja za navodnjavanje usjeva , te kao fizička barijera ili nasip tla kao bi se usporilo otjecanje u vrijeme potopa. Zemljište je spužva ako dopustimo da se dodavanjem ove mogućnosti radi za, a ne protiv prirodnih sila . Moramo ponovno uspostaviti stari običaji , kao što je korištenje poplava za stvaranje plodnosti livade i zaustaviti izgradnju propusta za preusmjeravanje rijeke . Također moramo pregledati naše stare sustave odvodnje i pogledati elastičnu arhitekturu koju su uveli Nizozemci.
The Earth Care Manual , Patrick Whitefield (also available in eBook format)"
Izvor: http://www.permaculture.co.uk/articles/using-permaculture-design-prepare-floods
Članak Cathy Holt, učiteljice permakulture:
"1) Iskopati korita. Ukoliko imate imanje na prilično strmoj padini, iskopajte kanale (korita ili rovove na izohipsi) visoko na brdu, i posadite drveće i grmlje u njih. To je također dobra praksa in a javnim površinama. Ovi kanali love i zadržavaju vodu, dopuštajući da se oborine upiju a ne da teku nizbrdo što uzrokuje eroziju i poplavljivanje. Zemlja iskopana iz kanala se gomila na donjoj strain nagiba, osiguravajući barijeru od vode nazvanu “berma”. Sposobnost tla da zadržava vodu se može povećati od 70 – 85 % sa koritima ili kanalima, bermama i vegetacijom. Dakle, podzemne vode se mogu napuniti.
2) Odvodni kanali se mogu iskopati kao pomoć kanaliziranju padalina od cesti i potoka. Oni omogućavaju da voda ne teče ravno nizbrdo, usporava ju i dopušta da se upije i rasporedi po širem području. Oni također sprečavaju ulazak nečistoća u potoke.
3) Posade se stabla kako bi se usporilo ili spriječilo otjecanje . Duglazija može uhvatiti čak 43% ukupne godišnje količine oborina ! Stabla imaju veliku površinu lišća koje uhvati vodu, te ona kapa sporije do temelja . Drži vodu svojim korijenjem i tlo. Malč od lišća , pogotovo u šumi , je kao spužva .
Stabla na taj način pomažu punjenju podzemnih voda . Prašuma nema nikakav drugi krug , a poljoprivredno zemljište ima 25 % otjecanja, a urbane asfaltirane ceste , parkirališta, pločnici, i krovovi imaju 100% otjecanje . Štoviše, stablo je kao stojeći stupac vode , to je 86 % vode . Stabla apsorbiraju velike količine vode i isparavanjem ga polako vraćaju u atmosferu . Posječena područja zadržavaju manje vode , tla erodiraju i uzrokuju nasipavanje u potocima . To je dobar argument protiv sječe u svim slijevnim područjima, osobito onim koja se ulijevaju u našu vodu za piće .
4) Prikupiti svoju krovnu vodu u kišnom barelu ili cisterni . To drži vodu od ulaska u olujni sustav odvodnje (sustav odvodnje). Glavni uzrok neprerađenih otpadnih voda koje ulaze u rijeke je da većina kanalizacije nisu dizajnirane za obrađivanje velike količine oborinske vode u kratkom vremenu . 1000 ft2 (92.903m˛)
krova će prikupiti 625 galona (2365.88 litara) po inču (2.54 cm) kiše ! Uz dobru filtraciju i netoksični krov, kišnica se može piti ili prikupiti za domaćinstvo. Može se zalužiti krečnjakom ili ostacima oklopa školjaka . Postoji jednostavan uređaj nazvan" hidrant " koji omogućuje preusmjerenje prvog vala vode s krova daleko od vašeg skladišta, bačve ili cisterne , a odbacivanje . Osim vrijedne pitke vode ( koje mnogi , mnogi ljudi nisu imali nakon poplava ) , kišnica može koristiti za bilo što, od ispiranja svog wc-a, za tuširanje, pranje rublja, za zalijevanje vrta . Iako je lakše spojiti novu kuću cijevima za takve svrhe , u neke postojeće kuće može ih se naknadno ugraditi .
Većina ljudi ne razmišljaju o zaštiti vode za vrijeme poplava , ali ironija je da poplave često uzrokuju kućanstva odsječena od sigurne vode za piće i za ostale kućanske namjene . Također bi se moglo sjetiti da globalna promjena klime , zbog visokih emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova u našem industrijaliziranom i automobilski ovisnom društvu , može uzrokovati suše , kao i poplave i uragane .
5 ) Smanjenje nepropusne površine . " Povećana učestalost i intenzitet poplava izravno je povezana s povećanim područjem nepropusne površine u slijevu . " ( " Urbano upravljanje oborinama, "Permakultuni aktivist” , svibanj , 2002 . ). Nepropusne površine uzrok su ekstremnih fluktuacija u volumenu i protoku vode , što dovodi do erozije korita potoka i nasipa . Degradacije kvalitete vode također se odnose na iznos asfaltiranog područja u slijevu , što omogućuje onečišćenje koje se slijeva u odvodnju, kanalizaciju i dalje do najbližeg potoka . Prometne površine mogu se zamijeniti s " apsorpcijskim krevetom " - šljunak ili blokovima s otvorenim prostorima , ili od opeke s razmacima između njih . Apsorpcijski kreveti su posebno dobra ideja za područja gdje su parkirana vozila , jer to ne dopušta ulju da kaplje i drugim zagađivačima da potonu u lokalnom terenu, te umjesto da se odvodi u kanalizaciju i odande u potoke . Odvodni slivnici mogu nositi vodu daleko od prometnih područja , kao što su ceste , i preusmjeriti ih da teku prema dolje u kanalizaciju i dovodne kanale.
Živi krov je lijepa , zelena alternativa nepropusnom krovu , a dio kišnice i dalje može biti prikupljen s njega . U Europi , zeleni krov je prekriven travom ili biljkama pokrivačicama otpornim na sušu (sukulenti, mediteransko bilje – samo za podneblje s mediteranskom klimom, napomena: Marina) . Prednosti uključuju : kontroliranje oborinska vršnih protoka , smanjenje volumena otjecanja , poboljšanje kvalitete oborinske vode , pružajući stanište za divlje životinje , smanjenje učinka urbanog " toplinskog otoka " , poboljšanje izolacije , proizvodnja kisika i skladištenje ugljika . Njemacke studije pokazale su da čak do 75 % kiše koja pada na zelenom krovu se apsorbira , i polako isparava . Ogromna tvornica , “Ecover” u Belgiji , ima krov s 2 hektara izvornih trava i drugog raslinja . Oborine se prikupljaju i koriste za WC .
U Marylandu, stambena podjela je donijela "Kišne vrtove" kao tehniku upravljanja oborinskim vodama . Svakih 10.000 četvornih stopa u podnožju ima 300-400 četvornih stopa kišnog vrta , dizajniran tako da kišnica čini mali bazen koji tada isparava ili upija u roku od 2 dana . U ovim kišnim vrtovima zasađeno je raslinje koje tolerira mokre i suhe uvjete, i upija zagađivače . Zajedno s cestama s kojih se voda ulijeva u kanale uz ivičnjake , ovaj projekt odvlači znatan dio oborinske vode od tradicionalnih odvodnih cijevi .
6 ) Gabioni za usjeke nastale uslijed vode i erozije! Gdje su već uspostavljeni putevi erozije, jednostavni "gabioni" (zbirka stijena naslagani do 3 metara u visinu , držanih u žičanoj košari ) , postavljenih prilično visoko na padini , može usporiti i raširiti, rasporediti vodu i njezine erodivne sile , dok tlo i prašina se zadržavaju iza gabiona . Tijekom vremena ,serija gabiona će " požeti " oboje, i vodu i tlo , stvarajući vrlo plodno , stabilno i dobro navodnjavan profil tla u onome što je prethodno bilo produbljivanje erodivnog kanala . Gabion može biti izgrađen od kamena , opeke , starih komada betona . Ove jednostavne strukture mogu spriječiti ceste od ispiranja , i zadržati humus , te zaštiti potoke i rijeke od sedimentacije . Za fascinantan opis , pogledajte " Gdje je kamenje učinilo da rijeke teku, "Permakulturni activist” , svibanj 2002 .
7) Stvaranje parkovnih područja. Na nivou urbanog planiranja, puno je toga što može biti učinjeno. Mudro je zapamtiti da periodi poplava su neminovni ( i imati ćemo više ozbiljnih oluja kako se klimatske promjene nastavljaju) i planirati za njih. Zapravo, periodične poplave mogu biti zdrave za prirodne riječne sustave. Nikakvi toksini, poput ulja za grijanjene bi smjeli biti pohranjeni u poplavnim područjima, niti bi poslovne ili stambene zone trebale biti locirane u njima.
Gradonačelnik Curitibe u Brazilu uspostavio je zelene zone i parkove u svim poplavnim područjima. Kada ovi parkovi s popravnim buferskim zonama s puno drveća, grmlja, poplave su puno manji problem, a ribe se čini lakše plove prema potocima. Vegetacija pomaže filtraciji oborinskih voda koje stižu sa cesti prema potocima, zajedničkih onečišćujućih tvari iz kemijskog gnojiva , stoke i / ili ljudskog sekreta , godišnje . Ribnjaci također mogu biti izrađeni , zadržati kišnicu i pružaju stanište za veću raznolikost divljih životinja . " Zadržavanje bare " dopušta mulju slegnuti se prije nego voda iz ribnjaka ulazi u potok ili rijeku .
Izvori :
Ovaj članak se oslonio na informacije u permakulturnom aktivistu , vidi permacultureactivist.net .
Za informacije o sustavima za sakupljanje kišnice , pogledajte blueridgeatlantic.com . Da biste vidjeli neke jednostavne , low-cost ili učiniti-to - sami sustava (DYS) za pohranu kišnice , posjetite Earthaven Ecovillage ( earthaven.org ) . Također možete naučiti o sustavima čišćenja sivih voda i kompostiranja WC-a ."
Izvor članka: http://www.wnc-woman.com/1104-flood.htm
http://curezone.org/forums/am.asp?i=757564
Odabrala, pripremila i prevela za blog "Vilenice": Marina Butorac (M.B.)
Oznake: kišni vrt, odvodnja oborinskih voda, prevencija poplava, permakultura
18.02.2014. u 22:26 | 0 Komentara | Print | # | ^