uskoplje
30.04.2006., nedjelja
"Nikome se nije ležalo pod vakufskom travom..."
Sjećate li se Dragana Vikića i njegove postrojbe? Njihov ratni put obično se veže uz Sarajevo i njegovu obranu. No, kako se čini, ova postrojba ipak je veliki dio vremena provela ne u Sarajevu, nego u središnjoj Bosni, gdje su se, uostalom, nalazile gotovo sve elitne postrojbe Armije BiH. Bilo je, očito, važnije zauzeti Vitez ili Uskoplje, nego deblokirati Sarajevo! Jedan pripadnik Vikićeve postrojbe piše svoj blog, a u njemu, između ostalog, spominje i naš grad i događaje iz veljače 1994. godine. Pročitajte, zanimljivo je: Pominjanje Gornjeg Vakufa u meni je uvijek budilo zebnju. Taj grad bio je jedina tacka u okolini Srednje Bosne kojoj je Hrvatska drzava imala nesmetan pristup. Tu je Hrvatska vojska izvodila zestoke ofanzive svakih par mjeseci. Na to ratistu su konstanto gurali regularne trupe ili gardijske brigade Hrvatske vojske. Gornji Vakuf bio je Staljingrad Srednje Bosne. Jedna strana (Hrvatska) nastojala je da ga uzme pa da mogi proci dalje da se uvezu sa Lasvanskom dolinom i da rasterete Vitez. Drugi (nasi) ulagali su maksimalan napor da im ne daju proci. Vakuf je tako postao simbol poraza ili pobjede. Hrvati su na Vakuf ulozili svoje najbolje trupe, ugled, opremu, organizaciju. Nasi su odgovorili fanaticnim otporom. Ja sam licno samo strahovao od efekta iscrpljujuceg rata. Nasu su vec godinu dana ratovali ovdje u Sredjnoj Bosni I to u potpunom strateskom okruzenju. Hrvati su imali slobodan prolaz. Njihove su brigade cak iz Rijeke mogle doprijeti skroz do Vakufskih sokaka. Faktor koji prije nisam poznavao a koji sam naucio na tom ratistu bila je odlucnost Armije BiH na tom ratistu. Kao I u Sarajevu jedna je ulica mogla pasti, povratiti se, mjenjati vlasnika. Jedna ulica ali ne I grad. Odbrana Vakufa bila je odlucna. "Juce su prebacili helikopterima citav bataljon sedme u pojacanje na to ratiste. Danas vracaju ranjenike i salju nova pojacanja." Ovaj prevoz gore-dole podsjetio me je opet na Otes kad su pick-up golfovi danima jurili gore dole. Vracali ranjenike u grad pa opet nazad po nove "ture". Sreca je samo da je saobracaj na vakufskom ratistu isao u dva smjera. U suprotnom pravcu islo je efikasno pojacanje. "Rekao mi je E da je 3. korpus i nas trazio. Kemo je kopao i nogama i rukama da nas ne posalju." "Valjda zato sto smo vec toliko dugo u Sredjnoj Bosni. Hoce da nas vrati u Sarajevo." Ne mogu reci, osjecanja su bila pomjesana. Islo nam se na Vakuf da pomognemo nasoj braci u odbrani. Svi smo znali da bi smo odradili dobar posao i da bi smo nasim prisustvom pomogli moralu boraca. Sa druge strane, ako se vec nije trebalo ici na Vakuf onda bi smo rado isli nazad u Sarajevo. Da bude covjek posten - nikome se nije lezalo pod vakufskom travom. Kasnije sam shvatio da nas Kemo nije "dao" i iz drugih razloga. Da smo otisli na Vakuf bilo bi gubitaka. Ne znam kakvih i koliko jer znam da bi u tamo gradu HV-u itekako pokazali zube ali obzirom na intenzitet operacija siguran sam da bi bilo gubitaka i na nasoj strani. Kemi to nikako ne bi odgovaralo. Ovo su bili vrlo osjetljivi trenuci za odred. Svi su jos sjedili i cekali da vide sta ce biti nakon Vikicevog odlaska. Da nas je Kemo nakon ovolikog vremena u Srednjoj Bosni jos pustio na Gornji Vakuf da tamo izginemo ili da se izranjavamo siguran sam da bi neki to protumacili kao zalagaonu. Ispalo bi da je on nastupio kao poslusni pulen SDA. (kao sto je to bio slucaj sa mnogim drugim jedinicama kojima su komandovali politicki "podobni",ambiciozni komandiri). Mi u prvoj ceti koji smo bili bliski samoj komandi (vecina komandnog kadra je na neki nacin potekla iz prve i druge cete) znali smo da Kemo nije takav. Znali smo da je on u sustini odan prvenstveno nama, svojim borcima. (...) Tako nam je po jos jednoj ratnoj ironiji politika ovaj put spasila, ne zalozila, kozu. A bilo je jos dosta bitaka pred nama. |
Treći kanonski pohod biskupa Dobretića
Dogodilo se na današnji danDok je boravio na Paloču, biskupu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih boli i opsjednutosti...  Na današnji dan daleke 1779. godine biskup fra Marko Dobretić započeo je svoj treći kanonski pohod Bosanskom vikarijatu upravo sa župom Uskoplje na području koje je boravio od 30. travnja do 4. svibnja 1779 godine. U Uskoplje je došao s provincijalnim definitorom fra Stjepanom Jajčaninom i bratom laikom fra Matejom. Kako u svojoj monografiji o Uskoplju piše Ante Škegro, zadržali su se u Bistrici, gdje je biskup s okupljenim svijetom molio i blagoslovio puk. Prenoćio je u nekoj osmanlijskoj kuli kojoj je najamnik bio neki Marko Jurletić. Za naredni 1. svibnja, na blagdan sv. apostola Filipa i jakova, odredio je da se svećenici okupe u Vilić Polju, kamo je i puk izdaleka pristizao. U katoličkom groblju u Vilić Polju služio je sv misu. Poslanice i evanđelja je dao pjevati na hrvatskom jeziku, što je bio davni običaj u Skopaljskoj župi. Propovijedao je o sv krizmi i o silasku Duha Svetoga nad apostole. Potom je na konjskom sedlu, koje mu je služilo kao biskupski tron, s albom, štolom, prsnim križem, biskupskim štapom i mitrom krizmao 231 osobu. Oko 19.00 sati je, vrlo iscrpljen otišao na odmor u dosta udaljenu štalu nekog Ilije Kneževića, a potom se, u strahu od Turaka, prebacio u Voljice do kuće pobožnog Franje Juričevića koji je bio izgradio kućicu za skopaljskog svećenika. 2. svibnja se vratio na mjesto gdje je bio prethodni dan, ponovivši isto što i jučer, krizmavši još 56 duša. Potom je opet otišao u onu štalu kao dan ranije, pa se u strahu od Osmanlija, vratio u župnu kućicu. 3. svibnja svećenici su se pred biskupom zaputili na Paloč. Na Paloču je biskup krizmao 26 osoba i od javne ekskomunikacije pred cijelim pukom odriješio još dvoje. Kad je sve završio, zaputio se do kuće nekog Petra Lončine gdje je za okrjepu pojeo dva jaja. Tamo mu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih bolesti i opsjednutosti. To je biskupa ganulo, pa je nad njim molio. Kad je odbio primiti nagradu, Osman Alaj-beg je prionuo uz katoličku vjeru i zatražio da prijeđe na katoličanstvo, što bi samome biskupu kao i cijelom katoličkom puku Uskoplja nanijelo mnogo poteškoća. Poslije ovog slučaja biskupu su s istim molbama navalili dolaziti i brojni drugi muslimani. Potom je 4. svibnja na oltaru podignutom kod gostionice (vjerojatno hana) služio sv misu i poučavao puk u katekizmu, kršćanskoj vjeri, primanju sv sakramenata, o svećenicima i dr.. Na kraju je ispitivao svećenika, pregledao župne knjige iz kojih je i prepisao podatke o uskopaljskim katolicima. Prema njegovu izvješću od 2. lipnja 1780. godine u Uskoplju je, bez Kupreške visoravni, od 7. svibnja 1776. do 4. svibnja 1779 godine bilo: krštenih 310, vjenčanih 56, umrlih 77, pričešćenih 1.254, nepričešćenih 724 itd.. O ostalim događajima koji su se na današnji dan, 30. travnja, dogodili na području Uskoplja pogledajte ovdje... |
29.04.2006., subota
Premijera filma Živi i mrtvi 2007.
Novinska agencija NINA donosi vijest o Živima i mrtvima... Dugometražni igrani film „Živi i mrtvi“, čije je snimanje počelo prije godinu i pol, a čiju režiju potpisuje Kristijan Milić iz Zagreba, u završnoj je fazi jer je za snimanje ostalo još nekoliko kadrova, kazao je producent filma Domagoj Pavić. Prema njegovim riječima film je snimljen na lokacijama Makljena, Mačkovca, Podova, Draševa i grada Zagreba prema istoimenom romanu Josipa Mlakića iz Uskoplja koji je 2002. proglašen romanom godine u izboru zagrebačkog Jutarnjeg lista. Njegovo premijerno prikazivanje bit će, kako je kazao Pavić, na jednom od europskih filmskih festivala te na pulskom i Sarajevo Film Festivalu 2007.... Više... |
Stvaranje lidera kroz obrazovanje
Nešto veoma zanimljivo i za uskopaljske maturante...Izabranikom može postati svaki maturant gimnazije ili srednje škole iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji do 15. svibnja 2006. podnese prijavu upravi zaklade te priloži potrebnu dokumentaciju. A koja je sve dokumentacija potrebna pročitajte ovdje... |
28.04.2006., petak
Druga uskopaljska večer
Iako malo kasno, iz Uskopaljske zajednice u Republici Hrvatskoj stigla nam je obavijest o održavanju Uskopaljske večeri. Prenosimo ju u cijelosti: Uskopaljska zajednica u RH održat će 2. po redu Uskopaljsku večer u Zagrebu. Zabava će se održati u subotu, 29.travnja 2006. u restoranu Gastro Globus (na Zg. Velesajmu) s početkom u 20 sati.Istog dana održat će se i sveta misa u crkva sv. Križa u Sigetu s početkom u 17:00 sati. Pozivamo sve koji se žele družiti sa nama. Obećavamo dobru zabavu uz dobar meni i bogatu tombolu. Na kraju za uspomenu na naše druženje moći čete sa sobom ponijeti i neki od ponuđenih suvenira koji će se prodavati tijekom večeri. Karte su u prodaji i mogu se dobiti u prostorijama restorana Gastro Globus, u kafiću Sportivo i na GSM 091-334 9060 Dobro nam došli. Organizacijski odbor Uskopaljske večeri. |
27.04.2006., četvrtak
Uskopaljski abecedarij (40): Š kao Šunjo, Stipo
 Šumnjaci, križari, škripari.... sve su to nazivi za one hrvatske vojnike koji su se nakon drugoga svjetskoga rata, kao pripadnici poražene vojske, a često nisu bili ni to, morali skrivati po šumama od nastupajuće komunističke vlasti i svemoćne OZN-e. Takvih bivših hrvatskih vojnika bilo je po svim našim krajevima, a Uskoplje, dakako, nije bilo niti je moglo biti, pogotovo ako se zna tko je tada u Uskoplju predstavljao komunističku vlast, ikakav izuzetak od toga. Brojni uskopaljski mladići, koji nisu krenuli ka austrijskim brdima, sklonili su se na Vranicu ili Radušu i tu vremenom, s jedne strane pritisnuti stalnim potjerama (u koje su komunisti nastojali uključiti što više njihovih dojučerašnjih suboraca), a s druge, krajem rata proklamiranim prihvaćanjem gerilskoga načina borbe, stvarali sve jači otpor napadačima. Brojni su, kako rekoh, uskopaljski mladići prve godine oslobođenja proveli u šumama oko Uskoplja. Bili su tu i braća Kovačići s Okolišća (poginuli kod Pernica) i Drago Jozić u Bistrici (strijeljala ga OZN-a, pa je, budući da nije smio biti pokopan u groblju, pokopan u bašti Martina Jozića), bili su tu i Subašići koji su se kretali više u okolici Bugojna..., ali nekako je najviše u narodu ostao zapamćen Stipo Šunjo. Njegovo ime jednostavno je postalo sinonim za sve uskopaljske križare, škripare, šumnjake.... On je, dakle, dobio takav status među uskopaljskim križarima, kakav je imao imenjak mu Sičaja Gegan u susjednoj Rami. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da je ovaj Dobrošak najdulje odolijevao potjerama OZN-e, pa je mit o njemu iz dana u dan rastao i među Uskopljanima pritisnutima blagodatima nove vlasti, ali i među njegovim progoniteljima, koji su se uvijek iznova iz potjera vraćali praznih ruku, bijesni i razočarani. Satisfakciju za takvo javno sramoćenje goniči su nalazili u još jačim pritiscima na civilno stanovništvo, pa i zločinima od kojih je u Uskoplju najpoznatiji i najokrutniji onaj kojeg su u Podgrađu počinili Momo Šešum i njegovi krvnici pobivši ,pod izlikom traženja šumnjaka, cijelu obitelj Sabljo. O snazi Šunje i njegove grupe govori i izvješće ustaškog bojnika Ante Vrbana koji se 1946. godine iz logora Fermo u Italiji po zapovjedi prebacio u zemlju da bi na licu mjesta ispitao snagu i uvezanost "grupa preostalih hrvatskih jedinica koje se još bore protiv partizana". Vrban iz Hercegovine, gdje je ranjen, kako piše, "ponovo prelazi u Bosnu i tamo se sastaje s grupom boraca pod zapovjedništvom Stipe Šunje..." I dok se stvarao mit o njima, Šunjo i njegovi ljudi, činilo se, drsko su i s podsmijehom rušili jedan drugi mit koji među Uskopljanima nikada neće uhvatiti dublje korijenje, mit o partizanima kao vojsci koja je ubijala tek da ne bude ubijena (i k tome pobijedila!) i mit o čobanima i sitnim kokošarima koji su preko noći počeli jasno razaznavati prednosti Lenjinove teorije o diktaturi proleterijata nad Marxovim zakučastim preduvjetima nastanka socijalizma. A tko je uistinu bio Stipo Šunjo, čovjek kojega se bojala uvijek paranoična (sjetite se: Jugoslavija je, kako su nas učili, bila okružena BRIGAMA, a ne susjednim narodima!) komunistička vlast? Na kraju rata, kada se s još desetoricom drugova odmetnuo u šumu, imao je 36 godina (rođen 30.10.1910 od oca Pere). Bio je srednjega rasta, imao je crnu kosu i duguljasto lice, velike i debele usne. Čelo mu je bilo srednje veličine, ali veoma široko. Brkove i bradu je brijao, a nikakvih drugih osobenih znakova nije imao. Već ovaj goli osobni opis nekako odiše običnošću, pa, po njemu, Šunju prije vidimo kao jednoga od "onih ljudi koje kad vidimo odmah i zaboravimo", nego kao zakašnjeloga Mijata Tomića koji se ne plaši "niti puške, nit u njojzi zrna", niti mu takvo banalno oružje (ni izdaja, niti krivnja nije!) što može. Podatak da je bio nepismen još više ga utapa u ondašnju običnost, koju, međutim, nikako nisu mogli prepoznati njegovi progonitelji, pa zato tu običnost i nisu mogli upotrijebiti protiv njega. Iz dana u dan podizali su mu cijenu, proglasili ga ratnim zločincem, a on im je nakon sedam godina gonjanja na odlasku opalio još jednu pljusku. Granicu je prešao ilegalno 1952. godine, ali se u dolasku do nje poslužio dokumentima gospodina P., Uskopljanina za kojeg se s velikom sigurnošću tvrdilo da je bio suradnik jugoslavenske tajne policije. Fama koja se stvarala oko njegova boravka u šumi nastavila se širiti i kada se, nakon Austrije skrasio u Njemačkoj (Freilasingen, B. Lidestrasse). Svako malo pokoji bi se pijani gastarbajter u povjerljivu razgovoru počeo kleti svim živim i mrtvim da je negdje na ulici, u parku ili trgovačkom centru ugledao Šunju i da je ovaj, sve glumeći nehajnost, prošao pored njega kao da ga tobože ne prepoznaje. Samo bi negdje ostao smiješak u kutu debelih usana ili jedva primjetan mig oka po kojemu ga se pamtilo i koji je govorio samo ono što su ionako svi osjećali: Šunjo živi. S druge strane, Šunjo se priviđao i komunističkoj muriji koja je tvrdila da se "državljanin SFRJ Stipo Šunjo po dolasku u SR Njemačku povezao se s ekstremnom ustaškom emigracijom i postao član HOP-a. Učestvovao u akcijama na naša DK predstavništva i vršio pritisak na naše radnike da se učlanjuju u ustašku emigraciju..." A što je za to vrijeme radio Šunjo? Između tuđine i velikih ideja koje su trebale promijeniti svijet? Nastojao je, kao i toliki naši radnici preživjeti u tuđem svijetu. Pokatkad bi uzeo karte u ruke, pokatkad pogledao kakav PIP show i da, pokatkad bi prošvercao pokoji komad oružja, zbog čega ga je i njemačka policija često opominjala. Sasvim obično, zar ne? Između tuđine i velikih ideja koje su trebale promijeniti svijet! |
26.04.2006., srijeda
Promocija knjiga
Najava U četvrtak, 27. travnja 2006., u 18.00 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5, u Zagrebu održat će se predstavljanje dviju knjiga za djecu i mladež, Ana Trepavičarka i Magdalena popravlja svijet, uskopaljske književnice Janje Mikulić. Uopće ni ne sumnjamo da će ovom predstavljanju nazočiti i brojni zagrebački Uskopljani. Janja Mikulić rođena je 22. travnja 1952. godine u Podgrađu kod Uskoplja. Osnovnu školu završila je u Uskoplju, a srednju medicinsku u Zagrebu, gdje i sada živi i radi kao medicinska sestra. Pjesme je objavljivala na 2. programu Hrvatskog radija, te «Tomislavu», «Glasu koncila»,"Veritasu", «Betaniji», «Maruliću» i dr. Uz pjesme piše i prozu. Do sada je objavila zbirku pjesama pod naslovom Pozdravi sve (1998.), te već spomenute knjige priča Magdalena popravlja svijet (2005.) i Ana Trepavičarka (2005.). |
25.04.2006., utorak
Humanitarni koncert i turnir za Mečeta
Neumorni Uskopljani iz Linza ponovo su u akciji: ovaj put pomažu Ivanu Vučemilu... Zavičajni klub Uskoplje iz Linza organizira turnir u malom nogometu koji će se održati u nedjelju, 30.4.2006. s početkom u 10.00 sati na stadionu Pichling.Uplata po ekipi iznosi 100 EUR, a prijave ekipa mogu se obaviti na brojeve telefona: 0664 4329434 ili 0664 3357468. Izvlačenje parova obavit će se na stadionu neposredno prije početka turnira. Nakon turnira održat će se humanitarni koncert u prostorijama Hrvatskog doma u Linzu (Friedhofstr. 25/I). Početak je predviđen za 19.00 sati, a nastupit će Party band i tamburaški sastav Hrvatskog doma Wels. Isječak Ivanova pisma: “60 postotni sam invalid od 1994. godine I 100 postotni od 1998. godine, kada sam slomio vratnu kralježnicu I postao teraplegičar. Ne mogu micati ni nogama, ni rukama, niti imam kontrolu nad stolicom I mokrenjem. Trebalo bi mi puno invalidskih pomagala, koja si ne mogu priuštiti jer mi trenutno primanja iznose 15 EUR. Najviše bi mi trebao madrac koji sprječava nastanak rana, elektronski bolnički krevet I vertikalizator. Ne znam što činiti jer rane su mi sve dublje I veće. Ne trebam pomoć dugo, jer bolesnici kao ja dugo ne žive” Kontakt adresa: Ivan Vučemil Ulica fra Andjela Zvizdovića bb 70280 Uskoplje – G. Vakuf BiH Unicredit zagrebačka banka d.d. ACCOUNT: 40-21-02617-3 SWIFT CODE ZABABA 22 E-mail: ivanhb@net.hr i ivanhbvuk@yahoo.com |
24.04.2006., ponedjeljak
ZAJEDNICA HRVATA SKOPALJSKE DOLINE JUŽNOG ONTARIJA I HKD NAPREDAK- HAMILTON |
Provedimo ugodnu večer uz dobru domaću večeru, ples i kulturno – zabavni program za što će se pobrinuti: 
“Stoga Vas molim, cijenjeni dobročinitelji, da budete uz nas, da budete kap dobrote ovoj župi da i ona osjeti duh krščanskog srca koje će pomoći obnovi naše župne crkve.“ 23.04.2006., nedjelja
"Slučaj Miličević"
O događaju koji se u noći na srijedu dogodio u bugojanskom ( opet!!! ) kafiću već toliko mnogo se govori da bismo ga mogli nazvati "slučajem Miličević". O njemu se govori i u policijskom izvješću od 20. o.m.:
 Dana 19.04.2006 godine u 03,45 sati u policijsku stanicu Bugojno obratio se M. B. nastanjen u Bugojnu, vlasnik ugostiteljskog objekta “TIM” koji se nalazi na adresi stanovanja i prijavio da policajac, policijske stanice Gornji Vakuf-Uskoplja Z. M. narušava javni red i mir vrijeđanjem njega i osoblje kao i građane oko objekta. Na mjesto događaja izišla patrola policije, policijske stanice Bugojno i poduzela mjere i radnje po prijavi.Sasvim drukčije o ovom događaju izvještava zagrebački Večernji list, također 20.o.m., a njegovo pisanje prenijeli su i neki drugi mediji (između ostalih, članak je i na ovom blogu u svom komentaru prenio i jedan od posjetitelja): USKOPLJE / G.VAKUF U ugostiteljskom objektu "Tin" u Bugojnu u noći na srijedu napadnut je policajac. Zrinko Miličević zvani Mike iz Bistrice u Uskoplju nakon završene druge smjene i predavanja službenog naoružanja u postaji u odori je otišao do Bugojna, gdje običava s prijateljima popiti piće nakon posla. Stajao je sam za šankom te povremeno razgovarao s dvojicom gostiju koji su ga počastili pićem. (foto:bugojanci.ch i rama-prozor.info)Bili su Bošnjaci i nisu ni po čemu pokazali da im policajac smeta. Društvance za jednim stolom bilo je poprilično veselo i stalno je od konobara, koji je zamijenio konobaricu nakon što je završila smjenu, tražio da se puštaju sevdalinke. Policajac Zrinko Miličević pitao je "Ima li šta od Thompsona?", nakon čega je konobar nasrnuo na njega, kao i njegov brat koji je sjedio u blizini.  Opsovali su mi ustašku mater kaže Miličević, ustvrdivši da napadače poznaje i da je riječ o Bošnjacima koji su s Kupresa, a sada žive u Bugojnu. Društvo sa šanka pokušalo je razdvojiti policajca i napadače, pri čemu su poderane Miličevićeva policijska košulja i kravata. Gužvanje se nastavilo pred kafićem, kad je jedan od Bošnjaka upitao: "Je li ovo tvoj auto s ustaškim tablama?" i snažno udario u registarske pločice. Automobil koji je te noći vozio policajac Miličević vlasništvo je njegova brata Ivana, koji je stopostotni invalid Domovinskog rata.  Uspio sam sjesti u automobil i otišao u PS Bugojno, gdje sam prijavio da sam napadnut i vratio se na mjesto događaja, kamo je već stigla policijska ophodnja. Obojicu policajaca poznajem kaže Miličević te dodaje da su mu rekli kako je bolje da ide kući i da na tome završi. Tražio sam da mi naprave alkotest ili analizu krvi jer su tvrdili da sam pijan, no to nisu učinili kaže Miličević, koji je nakon toga pošao kući. Sutradan ga je na poslu u PS G. Vakuf-Uskoplje dočekao zapovjednik Milanović sa zapisnikom "u kojem je 99 posto neistina i u kojem sam ja osumnjičen za narušavanje javnog reda i mira", kaže Miličević, dodajući da je istog dana stigao glavni krim-inspektor iz sjedišta MUP-a Srednjobosanske županije u Travniku, kojemu je također dao iskaz. Daljnja istraga pokazat će ima li elemenata za njegovu suspenziju, jer toga se Miličević upravo pribojava, budući da su u svim tijelima u toj županiji Hrvati manjina, a i s obzirom na stalne napade i pritiske na Hrvate u G. Vakufu i Bugojnu.  Je li možda napadu na policajca kumovala njegova glazbena želja ili pak slučaj od prije dva mjeseca, kad je u naselju Gaj u Bugojnu mučki ubijen starac Ilija Šuta, koji je bio svekar Miličevićevoj sestri, zasad je nepoznato. Napadnuti Zrinko Miličević policajac je već dvanaest godina i takvu neugodnost nikada nije doživio. Oženjen je i otac četvoro djece, a kako kaže, peto je na putu. Za svoj mjesečni rad u PS G. Vakuf Uskoplje prima plaću u iznosu 472 KM. Odluka o njegovoj sudbini, suspenziji ili ostanku na poslu donosila se kasno jučer. |
22.04.2006., subota
Popis stanovništva 1895.
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 22. travnja daleke 1895. godine u BiH je proveden treći popis stanovništva od ukupno četiri, koliko ih je za četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave u BiH ukupno provedeno. Pučanstvo je popisivano po nacionalno – konfesionalnom principu, a popisivana su i sva naseljena mjesta, stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr..  Prema ovom popisu 22. travnja 1895. godine u kotaru Bugojno, koji je obuhvaćao praktično cijelu Skopaljsku dolinu živjelo je ukupno 30.824 stanovnika, od čega 13.479 muslimana, 9.928 Hrvata, 7.243 Srba, 107 Židova, 15 evangelika i 7 grkokatolika. Od prethodnog popisa, provedenog 1885. godine, židovska kolonija u Bugojnu povećala se na 72 člana, a pojavilo se i 9 evangelika i 5 grkokatolika. Ovaj popis donio je i brojno stanje po političkim općinama i seoskim općinama, pa, čitajući ih, možemo se susresti s nizom toponima za koje se danas malo zna ili gotovo uopće ni ne zna da su postojali. Tako su, recimo, prema ovom popisu, u Bojsku spadali i Derviši, Grizići, Malići, Mejići, Memići, Mirko i Seferovići. U Grnicu: Brijeg, Grnica, Kučine, Lepušine, Mratin, Oklaj, Privija, Rukavice, Tolović i Trbare. U Lužane: Glavaši, Lužani, Pustotina i Rosulje. U Ričicu: Ričica Donja, Ričica Gornja i Ričički Dol. U Pograđe: Galići, Han Pograđe i Šugine Bare. U Pidriš još i Han Trlica. U Boljkovac još i Sečin Han, a u Dobrošin još i Dobrošin Han. U Uzričje: Duša, Jelače, Mačkovac i Mračaj. U Vrse još i Gaj i Slivica. U Gračanicu još i Humac i Okolišće. U Skrte i Jazvenik, a u Crkvice još i Pale. U Seferoviće i Maškara. U Bistricu Lokavlje i Vuković, a u Hrasnicu Hrasnica Donja i Hrasnica Gornja. U Mošćane: Osojnica, Osredak, Ploča Han i Teletovina. U Sarajvilić: Gaj, Vilić-polje i Volari. U Draževdol još i Luke, Pajić Polje i Tavnice. U Pernice još i Laze. U Vaganjac još i Stražica. U Voljice Gornje još i Pale (Raduša) i Zaklopci. |
21.04.2006., petak
Blokada prometnica
Zbog stanja lokalnog puta Voljevac - Jelići, Privorani izvršili blokadu prometa. U policijskom izvješću o ovom događaju se kaže: Dana 20.4.2006. godine u 07,45 sati od strane 70-ak mještana sela Svilići, Crkvice, Kozica, i Jelići, općina Gornji Vakuf-Uskoplje izvršena je blokada lokalnog puta Voljevac – Jelići, na izlazu sela Voljevac. Patrola policije je izašla na lice mjesta i saznala da je razlog blokade trenutno stanje lokalnog puta Voljevac – Jelići i problem prevoza učenika od prvog do četvrtog razreda. Prolaz se ne dozvoljava teretnim vozilima Rudnika “Smrčevice” i šumarije “Koprivnica” iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.Istog dana oko 20,00 sati 70-ak mještana sela Svilići, Crkvice, Kozica, i Jelići, općina Gornji Vakuf-Uskoplje izvršili su blokadu puta M 16 Gornji Vakuf-Uskoplje - Prozor-Rama, u mjestu Karamustafić, općina Gornji Vakuf-Uskoplje. Oko 21,10 sati mještani su izvršili deblokadu puta a narušavanja JRiM-a nije bilo. |
20.04.2006., četvrtak
Uskopljanin u Hamiltonu
Ugledni član napretka u Hamiltonu je i Uskopljanin Mirko Batinić... Zagrebački Večernjak donosi članak o hrvatskom iseljeništvu u kojemu se konstatira da je veliki dio iseljenih Hrvata, kojima je osim poslovnog uspjeha važno i kulturno djelovanje, uključen u Hrvatsko kulturno društvo Napredak. To je iznenađenje samo onima koji nisu upućeni u aktivnosti te najstarije kulturne institucije bosanskohercegovačkih Hrvata, piše Večernjak, te dodaje da je najbolja "Napretkova" podružnica svakako "ona u Hamiltonu, a osim Toronta pokriva i čitavu državu Ontario. Ugledni članovi odbora su Mirko Batinić porijeklom iz Uskoplja i Stanko Dodig iz Sarajeva, a priredbe se održavaju osim u Hrvatskom centru u Missisagi i u Hamiltonu, u velikom Litvanskom kulturnom centru, s kojim Hrvati dobro surađuju". Iscrpnije... |
19.04.2006., srijeda
Kroz tri ratne godine...
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 19. travnja 1992. godine slavio se blagdan Uskrsa, ali je u Uskoplju na misama, što zbog obveza koje su ljudi imali na prvim crtama obrane, što zbog velikog broja izbjeglih, bio prisutan veoma mali broj vjernika. Došli su tek rijetki radnici iz inozemstva, koji su se odmah nakon blagdana uglavnom vraćali u inozemstvo. Od događaja koji su obilježili 19. travanj također ratne 1993. godine, Kroničar je zabilježio sastanak na kojemu su predstavnici HVO-a i porezni obveznici razgovarali o poreznoj problematici. Istoga dana u 18.00 sati pripadnici muslimanskih snaga još jednom su skinuli hrvatsku zastavu s Releja, mjesta na kojemu je prema dogovoru dviju strana zastava postavljena. 19. travnja 1994. godine u 14.00 sati u uskopaljskoj bazi UNPROFOR-a održan je sastanak predstavnika hrvatskoga i muslimansko-bošnjačkoga naroda. Na sastanku je bilo riječi o problemima opskrbe gorivom, slobodi kretanja i infrastrukturi. Predstavnici Muslimana Bošnjaka tražili su da im se što prije omogući sloboda kretanja cestama koje iz grada vode prema Voljicu, Bugojnu, te Privoru. Inžinjerijske ekipe Brigade dra Ante Starčevića zajedno s ekipama UNPROFOR-a i na današnji dan 1994. godine radile su na otkrivanju i uništavanju zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava na području grada. (05) |
18.04.2006., utorak
Nikola Jurleta najbolji matematičar
Veliki uspjeh na županijskom natjecanju iz matematike 8. travnja ove godine u prostorijama Osnovne škole Vitez održano je natjecanje iz matematike za VII. i VIII. razrede osnovnih škola Županije Središnja Bosna. Na ovom natjecanju, na kojemu je sudjelovalo 16 osnovnih škola i mladi matematičari iz Uskoplja postigli su vrijedne rezultate. Prije svega se to odnosi na Nikolu Jurletu koji je proglašen najboljim matematičarem svih osmih razreda u našoj Županiji. Više... |
Snimanje Živih i mrtvih bliži se kraju
Ekipu filma čeka još 15 dana snimanja Na Makljenu je okončan "zimski" dio snimanja filma Živi i mrtvi, rađenog po romanu uskopaljskog književnika Josipa Mlakića. Time je konačno završeno snimanje ratne priče iz 1943. godine, a ni završetak cjelokupnog snimanja, čini se, više nije daleko.Ostalo nam je još tek 15 dana snimanja kadrova koji se odnose na priču iz 1993. godine, a za to ćemo trebati lijepo vrijeme, pa ćemo snimanje nastaviti u svibnju u Zagrebu, te na Makljenu, gdje će pasti zadnja klapa izjavio je producent filma Uskopljanin Miro Barnjak. |
17.04.2006., ponedjeljak
Putovanje...
Fotografije Stipe Milića u t-portalovoj Galeriji... Stipo MILIĆ / Rođen 1973 god. u Bugojnu. / U Večernjem listu radio kao novinar i fotoreporter 5 godina, a povremeno i za Arenu, Jutarnji list i Hrvatsku riječ. / Više puta samostalno izlagao fotografije. / Objavio dvije knjige: zbirku poezije Putovanje u beskraj i putopis Portret u blatu. / Trenutačno se bavi art-fotografijom.Tako je u t-portalovoj galeriji predstavljen uskopaljski fotograf Stipo Milić. Ovdje prenosimo njegovu fotografiju pod naslovom Putovanje, a ostale Milićeve radove pogledajte ovdje... |
16.04.2006., nedjelja
Čestitke
 Na našu adresu pristiglo je mnogo Vaših uskrsnih čestitki od kojih su mnoge, osim urednicima, upućene i svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr. Na svima njima iskreno se zahvaljujemo, a za ovu priliku odabrali smo dvije. Prva nam dolazi iz Zadra, a poslao ju je fra Tomislav Ćurić, a druga je od uredništva ramske web stranice koju, vjerujemo, i mnogi od Vas posjećuju: Dragi prijatelji, rodbino i znanci! Ako nikada nismo riskirali izgubiti, necemo moci pobijediti. Ako nikada nismo posli na put, necemo stici do cilja. Ako nikada nismo sijali, necemo niti zeti. Ako nikada ne ostavimo sto imamo, necemo biti slobodni. Ako se nikada ne usudimo prijeci na drugu obalu rijeke, necemo znati kako je na drugoj strani. Isus je vec presao na drugu stranu. Uskrsnuo je. Time nam je pokazao kako je na drugoj strani. Neka ovogodisnje slavlje uskrsnih blagdana bude svakome od nas jedno novo isksutvo PRIJELAZA NA DRUGU STRANU, U NOVI ZIVOT! Od srca Vam to zelim, cestitajuci SRTETAN USKRS! Tomislav Ćurić U čestitci uredništva www.rama-prozor.info upućenoj svim Ramcima, ali i svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr, između ostaloga, se kaže: Uskrs je vjerski blagdan koji je za kršćane duboka istina i temelj vjere, ali je ujedno i obiteljski blagdan u kojem obiteljsko zajedništvo dominira. Uskrs je dan u kojemu čovjek čista srca i duše pruža ruku bližnjemu svom želeći mu čestitajući reći da treba biti sretan jer je danas na ovom prolaznome svijetu, a sutra u vječnosti. |
Sretan Uskrs
 "Od svih je blagdana Uskrs najsimpatičniji i najracionalniji. Dok su ostali blagdani posvećeni dogmatičnim vjerovanjima, taj Dan je slava proljeća, vječnog proljeća vječnog života. Kalvarijska krv pretvara se u vječno cvijeće. Uskrs je simbol neprestanog pomladjivanja prirode, i taj misterij je najljepše naslijedje poganskih religija". Antun Gustav Matoš |
14.04.2006., petak
Pravo na obrazovanje
Kratka vijest Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije središnja Bosna i organizacija Save the Children, potpisali su zajednički projekt pod nazivom «Osnovno pravo na obrazovanje» kojim se predviđa da djeca uzrasta od 15-18 godina koja iz objektivnih razloga nisu završila osnovnu školu, svoje školovanje okončaju po skraćenom nastavnom planu i programu, polaganjem ispita. Za zainteresirane kandidate školovanje je besplatno.S tim u svezi jučer je u Travniku održan sastanak direktora osnovnih škola naše Županije sa predstavnicima Ministarstva obrazovanja ŽSB i organizacije Save the children. Tom prilikom nazočnima je predstavljen projekt te, posebno, naznačene obveze osnovnih škola u njegovoj implementaciji. |
13.04.2006., četvrtak
Kavanske tučnjave
Jučer se, prema policijskom izvješću, u našem gradu dogodio jedan slučaj fizičkog napada: Dana 12.4.2006. godine, oko 23,50 sati, PS Gornji Vakuf - Uskoplje se obratio Sanel H. iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja i prijavio da je u ugostiteljskom objektu "Panter" u Gornjem Vakufu - Uskoplju fizički napadnut od strane A. M., S. R. i S. M., svi iz Zenice. Tom prigodom je Sanel H. zadobio lakše tjelesne ozljede i prebačen je u MC Travnik. Istraga je u tijeku.Također, noćas oko ponoći, bilježi se i jedna tuča u kojoj je bilo teže povrijeđenih:Dana 13.4.2006.godine, oko 00,10 sati, prijavljeno je PS Gornji Vakuf/Uskoplje, da je došlo do tuče ispred ugostiteljskog objekta “Dejton”, koji se nalazi u naselju Duratbegović Docu, općina Gornji Vakuf - Uskoplje. Ophodnja policije je na lice mjesta zatekla Č. Š. iz Duratbegović Doca koji je ležao na zemlji sa ozljedom glave. Ophodnji policije se obratio R. Š., brat ozlijeđenog koji je sudjelovao u tuči. Nakon pregleda u DZ Gornji Vakuf - Uskoplje utvrđene su teže tjelesne ozljede, zbog kojih je Č.Š. prebačen u MC Bugojno, a potom u MC Travnik. Po nalogu Kantonalnog tužitelja R.Š. je lišen slobode. Istraga je u tijeku. |
(700) Pomoć Nihadi Gazić
Dvadesetčetverogodišnja Nihada Gazić nepokretna je od svoje 19. godine, a u njenoj sedmeročlanoj obitelji nitko ne radi... Član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović danas je, s predstavnicima Kantonalne udruge Središnja Bosna oboljelih od polionelytisa, povrede kičme i kičmene moždine sa sjedištem u Kiseljaku, posjetio u Donjem Vakufu nepokretnu Nihadu Gazić. Ovom prilikom Franjo Mihaljević je u ime Udruge darovao Nihadi prijeko potrebna kolica i dvije specijalne hodalice. Jović je pročitavši u Oslobodjenju «poziv za pomoć» hitro reagirao i kontaktirao predsjednicu Udruge Vanju Molinar, te su Nihadi osigurana potrebna pomagala. Ova 24. godišnja djevojka, iz sela Gazića kod Gornjeg Vakufa/Uskoplja trenutno boravi u porodici svoje sestre Ramize Muheljić u Donjem Vakufu. Nepokretna je od 19. godine a prije tri godine liječnici su joj dijagnosticirali multipla sklerozu U sedmeročlanoj porodici Gazić niko ne radi - Nihadin otac je također bolestan, majka je domaćica a sestre i dvojica braće traže posao. Jović je pozvao sve koji su u mogućnosti, na bilo koji način, da pomognu ovoj djevojci i njenoj porodici. Prilikom današnje posjete porodici Nihade Gazić s Jovićem su bili predstojnik Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH Davor Čordaš i načelnik općine Gornji Vakuf /Uskoplje Marinko Krajina. (Izvor PredsjedništvoBiH) |
12.04.2006., srijeda
Automobilom u Vrbas
U današnjem policijskom izvješću donosi se i informacija o jučerašnjoj teškoj prometnoj nezgodi na području naše općine:Dana 11.4.2006. godine, oko 18,00 sati, na lokalnom putu Voljevac–Bojlkovac, općina Gornji Vakuf - Uskoplje, iz nepoznatih razloga je došlo do slijetanja sa mosta zvani “Carski most” u rijeku Vrbas pmv marke “Opel-Vektra”, registarskih oznaka 402-T-889 kojim je upravljao Milenko Č. iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja. Milenko Č. je tom prigodom zadobio teške tjelesne ozljede, te je nakon ukazane liječničke pomoći u DZ Gornji Vakuf - Uskoplje prevezen u bolnicu Nova Bila, općina Travnik. U vozilu se kao suputnik nalazio Mario M. iz Gornjeg Vakufa - Uskolja koji je zadobio lakše tjelesne ozljede. Očevid su obavilii službenici OKP-a PU Bugojno. Istraga je u tijeku. |
11.04.2006., utorak
Lov na divlju svinju
Akcija Lovačkog društva Uskoplje Protekle subote Lovačko društvo Uskoplje iz Uskoplja organiziralo je lokalnu utakmicu na divlju svinju, a tom prilikom obavljeno je i ocjenjivanje eksterijera i prirođenih osobina na divlju svinju kod lovačkih pasa. Natjecanje je održano na Makljenu, u gateru Davida Sičaje, gdje su svoje pse doveli lovci iz Uskoplja, Jajca, Viteza, Prozora - Rame i brojnih drugih mjesta. U natjecanju na divlju svinju najbolji je bio gonič Buco Islama Kulaglića iz Prozora sa 186 osvojenih bodova , drugo mjesto osvojio je lovački pas Dražena Zadrića, također iz Prozora, sa istim brojem osvojenih bodova, a treći je pas Dragana Samardžića iz Jajca sa 185 osvojenih bodova izvjestio je tajnik LD Uskoplje Marinko Bošnjak. |
10.04.2006., ponedjeljak
Dozvole za proizvodnju električne energije
Još tri elektrane na Vrbasu...Dodijeljene su nove dozvole za djelatnost proizvodnje električne energije u malim hidroelektranama koje će obavljati tvrtke Elgrad (Jajce), Paloč(Uskoplje), Rose-Wood (Uskoplje) i Intrade energija (Sarajevo). Prema pozitivnim zakonskim propisima, dozvole je dodijelila Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Radi se o specijaliziranoj, samostalnoj neprofitnoj i nezavisnoj organizaciji, u čijoj nadležnosti su nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije uključujući i trgovce električnom energijom, propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca električnom energijom, utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, opskrbu i trgovinu električnom energijom, izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata i utvrđivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije. Tvrtka Intrade energija sa sjedištem u Sarajevu planira četiri male hidroelektrane na području općine Fojnica, Elgrad sa sjedištem u Jajcu planira jednu na riječici Bila voda, a Paloč tri hidroelektrane na rijeci Vrbas. (Elektro-tehnika.com) |
Radio postaja Uskoplje
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 10. travnja 1993. godine točno u podne Radio postaja Uskoplje započela je, na 92,1 Mhz, emitirati svoj program, koji je odmah naišao na veoma pozitivan prijem kod slušatelja u Uskoplju, ali i u susjednom Bugojnu, te dijelu Rame. Tijekom 1993. i dijelom u 1994. godini Radio postaja Uskoplje prešla je granice vlastite čujnosti, pa su neke od emisija presnimavane, te emitirane na drugim radio postajama od Splita do brojnih gradova Herceg Bosne. U prvom dijelu 1994. godine u ovoj postaji snimane su i emisije za potrebe UNPROFOR-a koje su, potom, emitirane na svim radio postajama u Federaciji BiH. Prva postava Radio postaje Uskoplje ostala je na okupu negdje do ljeta 1994., a upravo iz tog perioda i potječe cijeli niz slušanih emisija (Zastave i releji, Linija fronte, Živjeti u Uskoplju, Vox populi, Santa Mahala, Super Andrija, serija razgovora s Titom i dr). Odlukom CRA od 12.10.2001. godine Radio postaji Uskoplje zapovjeđeno je da prekine emitiranje programa, budući da, kako je ocijenjeno nije zadovoljila minimum uvjeta za dobijanje dugoročne dozvole za emitiranje. No, stvarni prestanak emitiranja programa Radio postaje Uskoplje dogodio se, po svemu sudeći, mnogo ranije od ove odluke. Šteta!(2005) |
Srednjoškolski centar Jure Mikulića
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 10. travnja 1972. godine, prema Odluci br.:04-610-14, Srednjoškolski centar Jure Mikulića upisan je kod Privrednog suda u Zenici (br. registarskog uloška: 1-134, oznaka i broj rješenja U/V-122/78). Srednjoškolski centar osnovan je godinu dana ranije, 3. travnja 1972. godine, odlukom Skupštine općine br.: 01-611-2. Ovi datumi označavaju početak srednjoškolskog obrazovanja u Uskoplju.Do osnutka ovoga centra u Uskoplju su postojali istureni odjeli bugojanskog Srednjoškolskog centra. Upravo ovi odjeli s već osiguranim prostorom i potrebnim profesorskim kadrom, te brojnim učenicima bili su pretpostavka za osnivanje Srednjoškolskog centra u uskoplju. Već školske 1973./1974. godine u Srednjoškolski centar se, uz postojeće metalske i trgovačku struku, upisuje prva generacija gimnazijalaca, a od tada se gotovo svake godine u okviru centra otvaraju nove škole i uskopaljskim učenicima omogućava školovanje za nova zanimanja. Posljednja školska godina SŠC-a Jure Mikulića bila je 1991./1992.. Te godine nastava je, zbog neposredne ratne opasnosti, završena ranije - 15. svibnja 1992. godine. Profesori foto:uscople.tkDakako, teško je nabrojati imena svih profesora koji su u dva desetljeća postojanja SŠC-a Jure Mikulića znanjem obogaćivali generacije uskopaljskih učenika, ali jedno je sigurno: svako od tih imena - neko češće, drugo manje često - zabljesne u sjećanju barem nekoga od tisuća bivših učenika uskopaljskog SŠC-a. Za ovu priliku donosimo popis svih zaposlenika SŠC-a Jure Mikulića 1991./1992., zadnje godine njegova postojanja. Njihova imena, sigurni smo, u mnogima od vas pobudit će lijepa sjećanja, a mnogi od vas će i nadopuniti ovaj popis imenima iz nekih starijih generacija: Aco Alvir (prof), Alojz Bandić (prof), Ljubo Barnjak (prof), Ivan Bašić (prof), Ivka Bašić (prof), Miro Batinić (prof), Himzo Bećirović (prof), Ahmo Bedak (prof), Enver Begović (prof), Esminka Burek (prof), Hamid Bukarić, Zeminka Čemer (tajnica), Pakiza Demirović (prof), Zumra Demirović, Fahrudin Destanović (pom. rav.), Jasminka Drino-Kirlić (prof), Marija Dumančić, Dževad Duratbegović, Jadranka Đikić (pedagog), Azemina Eđelović (knjižničar), Mustafa Filipović (prof), Josip Franjić (prof), Zvonimir Fontana (prof), Abdulah Garača (prof), Fatima Gekić (prof), Rasim Gvozden, Salim Gurić, Hidajet Halilović, Mehmed Hajić (prof), Faiza Heljić (prof), Jusuf Heljić (prof), Safeta Heljić (prof), Salim Idrizović, Mira Jamičić (šef rač.), Islam Jareb, Muhamed Jusufbašić, Mustafa Jusufbašić, Josip Jurina (ravnatelj), Hamdija Kadunić, Ešref Karamustafić (prof), Remza Karamustafić, Džahid Kico, Adem Kirlić (prof), Ivan Kraljević (prof), Dubravka Kubat (prof), Nediljko Kubat (m. knjig.), Marko Kustura (prof), Mirko Kvesić, Drago Ljubas, Behidža Mahmutović (prof), Verica Malinar (prof), Stipo Martinović, Nada Matijanić (prof), Josip Meštrović (prof), Ekrem Milanović, Nikola Milić (prof), Anđa Mršić (prof), Mulija Mršić, Mahmut Muminović, Mirjana Pečner (prof), David Perić (prof), Lenka Posavac (prof), Sabahudin Puljarga (prof), Novo Stanišić (prof), Franjo Sučić (prof), Hrvoje Šenda (prof), Vesna Šenda (prof), Vahid Šehić (prof), Esad Šošić, Anđa Vuknić (prof), Ankica Tomas (dak. blag.), Ana Zeko, Anđa Zeko, Ljiljana Zeko, Mare Zeko. |
09.04.2006., nedjelja
Škola u Borovoj Ravni
IFAD i ove godine nastavlja s realizacijom svojih projekata... Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede IFAD (International Fund for Agricultural Development ) i tijekom 2006. godine na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje realizirat će, kako je najavljeno, nekoliko projekata, a među njima svakako je najznačajniji projekt izgradnje osnovne škole u selu Borova Ravan. Inače, prije otprilike godinu i pol visoko izaslanstvo ove Fondacije, koja će na prostoru BiH u projekte razvitka stočarstva, kreditiranja malih i srednjih poduzeća, te obnovu ruralne infrastrukture, uložiti ukupno 16,5 milijuna američkih dolara, posjetila je našu općinu, te je tom prilikom konstatirano da upravo naša općina u implementaciji dogovorenih IFAD-ovih programa prednjači među općinama u Fedraciji BiH, pa ovogodišnje projekte treba promatrati kao nastavak prethodne veoma uspješne suradnje. |
08.04.2006., subota
Stipendije za studente
Kratka vijest Općina Gornji Vakuf - Uskoplje u ovoj će godini dodijeliti 12 stipendija za redovne studente, od čega će dvije stipendije dobiti učenici generacije  sa područja ove općine, dok je za ostale raspisan natječaj, na koji će se, kako se očekuje, prijaviti veliki broj redovnih studenata s područja naše općine. |
07.04.2006., petak
Ukradena konstrukcija s dalekovoda
Danas se doslovno krade sve, a to je pouzdan znak teškog (i to ne samo ekonomskog) stanja u kojemu se društvo nalazi... Jučer, 6. travnja, oko 11,30 sati, PS Gornji Vakuf - Uskoplje obavještena je od Elektroprenosa BiH, operativno područje Sarajevo, da je na lokalitetu Voljevca, općina Gornji Vakuf - Uskoplje ukradena konstrukcija sa dalekovoda. Očevid su obavili djelatnici OKP PU Bugojno, a istraga je u tijeku. |
Bitka za Kupres
Dogodilo se na današnji dan: 7.4.1992. 7. travnja 1992. godine otpočinje poznata bitka za Kupres u kojoj sa srpske strane sudjeluje «6.000 ljudi, 3-4 topničke i minobacačke divizije, jednim oklopnim bataljunom, te zrakoplovstvom (Čuljak)», a s hrvatske 2.500 ljudi naoružanih puškama te s nešto ručnih protuoklopnih raketnih bacača i minobacača. Istoga dana, odmah po izbijanju sukoba, na Kupres je upućena i jedna nedovoljno naoružana i opremljena (neki su išli čak u trapericama) postrojba uskopaljskih Hrvata koju su brojni Uskopljani sa zebnjom ispratili ispred uskopaljske crkve. Unatoč pozivu svojih susjeda, kao i činjenici da se rat primakao i njihovim domovima, uskopaljski Muslimani odbili su sudjelovati u bitci za Kupres pravdajući svoje odbijanje blagdanskim slavljem. Dakako, opće je mišljenje, nije bila riječ ni o kakvom bajramskom slavlju već je ponašanje uskopaljskih Muslimana bilo tek rezultat neodgovornog, kalkulantskog odnosa muslimanskog vodstva prema nadolazećem ratu i njegove proklamirane «politike ekvidistance»... Uz rub  Odnos muslimanskog vodstva, a osobito A. Izetbegovića, prema ratnim događajima poprimao je često i tragikomične razmjere. Tako je 2. travnja 1992. godine, dakle samo pet dana prije bitke za Kupres, Izetbegović tražio pomoć od JNA za zaštitu Bijeljine. JNA mu je "pomoć" rado pružila i popodne, 3. travnja okupirala cijeli grad.U isti red spada i Izetbegovićeva izjava izrečena 2. ožujka u Sarajevu tijekom tiskovne konferencije: "Mislim da se na tlu Bosne i Hercegovine ne radi o ratu. Sukobi će prestati 7. travnja, čim Bosna i Hercegovina bude priznata kao suverena i nezavisna". BiH su, naime, na današnji dan 1992. godine priznale SAD ali, kako znamo, upravo na taj dan uslijedio je i gorki demanti Izetbegovićeve izjave...(foto:bhdani) (2005.) |
06.04.2006., četvrtak
Ponovo krivotvorena novčanica
I ovaj, kao i brojni drugi slučajevi, upućuje na krajnji oprez... Jučer, 5. travnja 2006. godine oko 13.15 sati u Policijsku stanicu G. Vakuf – Uskoplje obratio se je Nedžad P. iz istoga mjesta, te prijavio da mu je 2. travnja o.g. prigodom plaćanja goriva na benzinskoj crpki «Sičaja» vraćena novčanica od 50,00 KM, za koju sumnja da je krivotvorena. Istraga je u tijeku. |
05.04.2006., srijeda
"Besplatno" nalio gorivo
Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 4.4.2006. godine, oko 02.50 sati, PS Gornji Vakuf-Uskoplje se obratio Adis H., djelatnik benzinske crpke “Mega” u mjestu Pavić Polju, općina Gornji Vakuf - Uskoplje i prijavio da su dvije nepoznate osobe nasule 10 litara goriva u vozilo marke “Ford Fiesta”, koje nisu platili, te su ga pokušali fizički napasti. Jedna od osoba je pri bijegu razbila staklo na ulaznim vratima od objekta na crpki. Očevid je obavio istražitelj PS Gornji Vakuf/Uskoplje. Istraga je u tijeku. |
04.04.2006., utorak
Zombi ekipa
Blog uskopaljskog zombi extreme team-a... Mi smo zombi ekipa iz G.Vakufa-Uskoplja, zaljubljenici smo u sve vrste motociklizma, posebice extremne (stunt) vožnje. Vec duže se vrijeme bavimo ovim načinom vožnje. Zato smo došli na ideju da uradimo ovako nešto slicno u cilju sklapanja poznanstava i novih kontakta sa istomišljenicima.Uživajte u nasem web-portalu Gornji reci predstavljaju opis zombiuskoplje bloga, koji je svojim pojavljivanjem prošloga mjeseca znatno obogatio uskopaljsku blogosferu. Sigurni smo da će svoju ljubav prema ekstremnim vožnjama uspjeti prenijeti i na posjetitelje svoje stranice, kojih ni među posjetiteljima ovoga bloga, uvjereni smo, neće biti malo! Zato, svi odmah na zombiuskoplje.blogger.ba...  "Ovako izgleda svaki vikend u nasem gradu u 11h. Zombi ekipa kreće po enduro iskustva, a dosta njih se vraća sa vožnje sa ozljedama........" |
03.04.2006., ponedjeljak
Probleme nitko ne rješava i grad polako umire?
"Došlo je vrijeme da se građani uključe u proces odlučivanja..." Prije dva i pol mjeseca nevladina organizacija GROZD (GRađansko Organiziranje za Demokraciju) održalo je svoj Javni forum u našem gradu na kojemu je bilo prisutno 38, naravno, građana. Nakon uvodnog izlaganja i predstavljanja GROZD-a, otvorena je diskusija na kojoj su okupljeni građani iznijeli svoje mišljenje o aktualnim problemima i načinu njihova prevladavanja. Iako je kako rekoh, od održavanja tog Foruma prošlo već dva i pol mjeseca, i danas mi se čini zanimljivim prenijeti neke, što bismo rekli, naglaske s tog Foruma. Tako su, prema GROZD-u, građani kao trenutno najveće probleme u našemu gradu označili: - Nedostatak politicara koji su Uskopljani i koji žive i rade u Uskoplju (a ne u Sarajevo kako se vecina politicara sada ponaša); - Nacinalna pitanja su iznad stvarnih problema sa kojima gradani žive; - Nedostatak ljudi koji ce ujediniti građane; - Rastući problemi koje nitko ne rješava, i grad umire. Od sudjelovatelja u diskusiji izdvajamo mišljenje naših sugrađana Jasminke Kirlić i Zrinka Tokića (bez ikakvih intervencija u tekst), a cijelo izvješće s Foruma pročitajte ovdje. Jasminka Kirlic Evo i na vašem upitniku jedan od problema koje ste naveli je da gradani nemaju nacina d auticu na vlast i politiku. Psle rata mi smo vjerovali da ce nam politicke stranke rješiti naše probleme. Po mom mišljenju u Gornjem Vakufu - Uskolje, došlo je do pucanja. Došlo je vrijeme da se gradani ukljuce u proces odlucivanja zajedno sa politickim predstavnicima. Zrinko Tokic: Predsjedavajuci HDZ-a Država je definirana kao država tri naroda, i ona može ici naprijed samo ako su narodi uvjereni da su ima prava zagarantovana. Sve nadležnosti izuzev rijetkih su otišle županijama i Federaciji. Poduzeca su u nadležnosti agencije za privatizacije. Radnike s toga niko ništa nije ni pitao. Tako se desilod a se gradanima nisu i po 10 godina uplacivale dadžbine. Još je gore što radnicima nitko nije rekao kakva prava imaju, i oni ih nisu ni tražili. Na taj nacin su ostali bez fabrike. Nama sada prijeti opasnost da postanemo država starih ljudi koji ne mogu odgovoriti na zahtjeve modernog društva. |
02.04.2006., nedjelja
Izvješće JNA iz 1992.
Dogodilo se na današnji danOvom prilikom podsjećamo na redovno izvješće za 2. travnja 1992. godine zapovjedništva 30. partizanske divizije JNA koja je neposredno pred izbijanje rata u BiH imala zonu odgovornosti od Kupreške visoravni, doline rijeke Vrbasa do šireg područja Janja. Naime, u izvješću doslovce piše: «U SJB (Stanica javne bezbednosti) Bugojno ratnoj miliciji podeljena municija, ali samo pripadnicima muslimanske nacionalnosti s napomenom da se sakrije od pripadnika hrvatske nacionalnosti. U Gornjem Vakufu zategnuti odnosi između Hrvata i Muslimana...». Godinu dana kasnije, municija «podeljena» ratnoj miliciji već je bila i upotrijebljena, pa je na današnji dan 1993. godine u prostorijama HVO-a održan sastanak predstavnika HVO-a i Armije BiH kojemu su prisustvovali i predstavnici UNPROFOR-a i Promatračke misije Europske zajednice. Na sastanku je postignut slijedeći sporazum kojeg je u ime HVO-a potpisao pukovnik Željko Šiljeg, u ime Armije BiH pukovnik Selmo Cikotić, UNPROFOR-a bojnik Alan Jones, te u ime PMEZ-a gospodin Chris Beese:  1. Armija BiH se obvezuje izmjestiti postrojbe iz sljedećih objekata: Hotel Raduša, Gradska kavana (stari Hotel), Dom Kulture i restoran Gradina koji su bili u neposrednom dodiru za vrijeme sukoba, tako da u starom hotelu ostane Zapovjedništvo 317. brigade Armije BiH i osiguranje navedenog objekta, a ostali objekti da se vrate u funkciju prvobitne namjene. Rok za izvršenje ove točke je 15.4.1993., a kontrola objekata komisije HVO-a i Armije BiH uz nazočnost predstavnika PMEZ-a obavit će se 15.4.1993. u 10.00 sati.2a. Obvezuju se Armija BiH i HVO da do 9.4.1993. izvrše tehničke pripreme popisa osoba lišenih slobode, kada će se sastati komisije i potpisati popise, a oslobođenje svih evidentiranih s popisa izvršit će se 15.4.1993. u 14.00 sati uz nazočnost predstavnika PMEZ-a u Karamustafićima. Obostrano oslobađanje smatrat će se konačnim i obje strane će potvrditi i garantirati da nemaju više zarobljenika. 2b. Obvezuju se Armija BiH i HVO da formiraju komisiju koja će uz nazočnost predstavnika PMEZ-a i UNPROFOR-a izići na mjesto gddje su navodno nestale četiri osobe i sanitetsko vozilo 27.1.1993. i utvrditi činjenično stanje dana 3.4.1993. s polaskom u 9.00 sati iz Zapovjedništva UNPROFOR-a. Obvezuje se HVO da će sačiniti i podnijeti na uvid sva saznanja o navedenom vozilu i osobama iz navedenog vozila do kojih se dođe u roku od 30 dana i to 2.5.1993., te poduzeti sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja. Ukoliko se ustanovi da su tražene osobe žive, isti dan, kad se to ustanovi, trebaju biti puštene na slobodu. 3. Obvezuju se HVO i Armija BiH da formiraju zajedničku komisiju 3.4.1993 u 9.00 sati od po jednog predstavnika uz nazočnost jednog predstavnika PMEZ-a koji će u vremenu od 3.4.1993. do 5.4.1993. obići područje gdje postoje vještačke utvrde, snimiti postojeće stanje, nakon čega će zapovjednici HVO-a i Armije BiH izdati zapovjedi za eliminiranje istih, a ista komisija će izvršiti kontrolu realizacije 10.4.1993. u istom sastavu. 4. Naredni sastanak održat će se 16.4.1993. na istome mjestu, u isto vrijeme, te će se izvršiti analiza ovog dogovora i rješavati problemi koji danas nisu riješeni, a u međuvremnu rad će nastaviti koordinativna tijela na rješavanju svih spornih lokalnih problema. (05) |
Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
-
-
uskoplje.blog homepage