uskoplje

31.05.2006., srijeda

Otkup ljekovitog bilja

Skupljačima u godinu dana isplaćeno preko 350.000,00 KM...


U otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova na području općina Uskoplje, Bugojno, Jajce, Donji Vakuf i Jezero uključeno je preko 450 kooperanata kojima je od početka svibnja prošle godine isplaćeno preko 350.000 KM.
Ovaj iznos, koji se isplaćuje kooperantima bit će i veći jer je u tijeku otkup smrekove bobe, svježih i sušenih gljiva.

Za svu otkupljenu robu osigurano je tržište, pa se ljekovito bilje i šumski plodovi sa područja gornjovrbaske regije prerađuje u 12 tvornica u BiH i inozemstvu.

Otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova od početka svibnja vrši "Nezavisno udruženje poljoprivrednih proizvođača gornjovrbaske regije" u suradnji s američkom organizacijom "Partneri za razvoj". (pincom.biz)
- 23:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Termoelektrana na Gračanici ide dalje

Kratka vijest


Danas u popodnevnim satima, uz dodatnih četrnaest točaka, završena je 84. sjednica Vlade naše Županije na kojoj je, između ostalog, Vlada prihvatila Izvješće o reviziji Studije izvodljivosti projekta TE Bugojno (sa restruktuiranjem RU Gračanica) u kojem se navodi da je predmetna Studija odgovorila zahtjevima Projektnog zadatka i ponudila kvalitetne podatke i rješenja vezana za izgradnju TE „Bugojno“.
Revizija je ustvrdila da su ispunjeni svi uvjeti da se na osnovu ove Studije mogu voditi daljnje aktivnosti na realizaciji projekta TE „Bugojno“.

- 15:15 - Komentari (12) - Isprintaj - #

30.05.2006., utorak

Pohvala malom čovjeku

Janja Mikulić: Pozdravi sve (pjesme),Drugo izdanje, Hrvatska uzdanica, Uskoplje 2006.
Nedavno je svjetlo dana ugledala još jedna, trinaesta po redu knjiga u izdanju Hrvatske uzdanice. Riječ je o drugom izdanju knjige pjesama Janje Mikulić koja je pod naslovom Pozdravi sve 1998. godine već objavljena u Zagrebu. Pogovor ovoj knjizi napisao je književnik Stjepan Lice, pa njegove riječi kao najbolju preporuku, prenosimo ovdje u cijelosti:
I obična, posve obična riječ (bit će i prije svih riječi) umije biti poezija. Čini se da smo to pomalo zaboravili. No, upravo je običnost najpouzdanija čuvarica, najpostojanija darivateljica životnih dragocjenosti. Prije svega - ljudskog srca.
U svojim pjesmama, sabranima u zbirci "Pozdravi sve", Janja Mikulić progovara riječima posve jednostavnima i toplima. progovara zabrinutošću punom srca.
Njezine su pjesme tragovi njezinih osjećaja. Otuda njihova proživljenost. Otuda zauzetost za čovječnost koja nikoga i ništa ne izostavlja.
Janja Mikulić nimalo ne skriva svoju začuđenost pred zlom, a i svoju izranjenost tek blago i nevješto prikriva. Njezine su pjesme pohvala malom čovjeku, pohvala domu, iskaz njezina čovjekoljublja i domoljublja. Svoje čovjekoljublje i domoljublje janja Mikulić ne ubraja sebi u zasluge, nego ih doživljava kao obdarenost i obvezanost na životno zauzimanje za čovjeka (pustite ljude neka slobodno dišu...) i nadu (rast će stabla, rast će dobrota...).
I Bogu se Janja Mikulić obraća posve neposredno, posve osobno, s povjerenjem, jer zna da je njegovo mjesto među malim ljudima. Među nama koji još nismo ljudi, a braća bismo trebali biti. I kada kaže "...ljepše je kad smo skupa...", ona podjednako misli i na čovjeka i na Boga, i zato poziva ljude: "Bacimo maske, uzmimo baklje i spalimo sve, sve što nas razdvaja...".
Te riječi izgovara s povjerenjem u Boga i čovjeka, jer kao što u pjesmi "Ti možeš" kaže: "Ti možeš biti kvas, sol zemlje, ti možeš biti grad na gori, ako se svijeća vjere i nade nikada ne gasi...". I premda je to zahtjev koji i samoj sebi upućuje, ona za sebe traži samo jedno: "pusti me da volim, pa kako mi bude". A upravo to je ono najveće što uopće može biti dano čovjeku.

Na kraju, dodajmo i to da se knjiga prodaje po doista pristupačnoj cijeni, a svi oni koji se nalaze izvan Uskoplja, ako to žele, knjigu mogu naručiti ovdje

- 23:00 - Komentari (20) - Isprintaj - #

29.05.2006., ponedjeljak

Ukraden Passat

Iz današnjeg policijskog izvješća:


Dana 28.5.2006. godine, oko 00,30 sati, PS Gornji Vakuf/Uskoplje se obratio Borislav E. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i prijavio da mu je u noći 27/28.5.2006. godine, u vremenu od 21,00 do 00,30 sati, ispred ugostiteljskog objekta “Uskopaljski dvori”, u mjestu Glavica, općina Gornji Vakuf/Uskoplje ukradeno pmv marke “Passat”, registarskih oznaka 748-M-555. Očevid su obavili službenici OKP PU Bugojno. Istraga je u tijeku.


- 13:30 - Komentari (30) - Isprintaj - #

Sudovi na odmor

Kratka vijest


Svi sudovi na području naše županije, pa tako i Općinski sud u Bugojnu, pod čiju jurisdikciju spada i Uskoplje, te županijsko tužiteljstvo, ove godine će započeti korištenje godišnjih odmora od 17. srpnja.
Godišnji odmor će se najvećim dijelom koristiti u periodu od 17.07. do 25.08.2006. godine, a za vrijeme godišnjih odmora u svakom od sudova radit će određen broj sudaca i ostalih uposlenika radi izvršavanja poslova i zadataka koji ne trpe odlaganje.

- 01:30 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.05.2006., nedjelja

Ahd - nama

Dogodilo se na današnji dan: 28. svibnja 1463.


Na današnji dan daleke 1463. godine u Milodražu, između Fojnice i Visokog, turski sultan Mehmed II. Osvajač izdao je fra Anđelu Zvizdoviću, upravitelju Bosanske franjevačke kustodije, inače podrijetlom iz sela Zvizda kod Uskoplja, koji je zatražio slobodu vjerskog rada i ispovjedanje vjere katolicima u Bosni, svečanu povelju – ahd-namu – kojom je franjevcima zajamčio slobodu rada u “mom carstvu”, te obećao da se izbjegli fratri mogu slobodno vratiti:
"Ni moje visoko Velicanstvo, ni moji veziri, ni moji sluzbenici, ni moji podanici, ni itko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijedja i ne uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijeda i ugrozava: ni njih, ni njihov zivot, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tudjine doveli kojega covjeka u moju drzavu, da im je dopusteno..."
Ovaj čin padanja ničice fra Anđela Zvizdovića pred sultana nikako nije posebna milost udijeljena samo Hrvatima, niti je to individualan čin dobro raspoložena sultana, nego je to proizvod šerijata, čin udjeljivanja milosti za obećanu pokornost. Mnogi ovaj čin smatraju po sudbinu hrvatskog naroda jednim od najvećih povijesnih činova, ali je to, isto tako, čin kojega se nikako ne smije idealizirati: on je ipak Hrvate u BiH sveo na nivo raje.
Slobodu i mir obećanu ahd-namom franjevci i katolici u Bosni uživali su, relativno, do dvadesetih godina XVI.st.

- 00:30 - Komentari (5) - Isprintaj - #

27.05.2006., subota

(750) Otvorena Napretkova knjižnica

Kratka vijest


Podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Uskoplju otvorila je knjižnicu, koja za sada ima oko 500 svezaka.
Iako je riječ o veoma malom broju knjiga, Napredak je otvaranjem ove knjižnice učinio mnogo: na svim Uskopljanima je sada da se ne samo što više služe uslugama ove knjižnice, već da je i što izdašnije potpomažu. Samo na takav način knjižnica će biti mjesto rađanja novih ideja i žarište kulturnih zbivanja u Uskoplju.
Onda, hoćete li pregledati svoje knjige, časopise i novine?
- 23:00 - Komentari (7) - Isprintaj - #

26.05.2006., petak

Uskopaljska prezimena

Sretnete li u Dalmaciji nekog Škopljanca, u Zagorju Škopljaneca, u Slavoniji Škopijanca ili negdje u Bosni Skopljaka ili Skopljakovića, onda znajte da taj čovjek vrlo vjerojatno vuče podrijetlo iz - Uskoplja...


Prezime, kao i svaka druga riječ, piše Petar Šimunović, društveni je čin. Svakom jezičnom izrazu, pa i prezimenu, prethodi motiviranost, kao kreativni čin. Istraživanje motiva nastanka prezimena danas je u znanosti vrlo aktualno i time se bavi socioonomastika. Istraživanjem motiva nastanka prezimena otkrivamo kompleksna društvena zbivanja koja su dala upravo takve likove i takve sadržaje našim prezimenima.
Letimičan pregled naših prezimena omogućuje uočiti četiri temeljne skupine: čiji si, kakav si, otkud si i što si.
Cijelu jednu veliku skupinu naših prezimena čine tzv. etnonimi i etnici, što znači da su se po prezimenima identificirale osobe po nacionalnoj pripadnosti i, češće, po kraju odakle su došle ili po mjestima iz kojih su se doseljavale.
I Uskoplje ima "svoja" prezimena čija današnja rasprostanjenost zapravo govori o novim zavičajima nekadašnjih skopaljskih stanovnika.
Već spomenuti Šimunović kaže da prezimena Škopljanac, Škopijanc, Škopljanec, Skopljanin, Skopljaković, Skopljak.... nije dobro vezati uz makedonsko Skopje, a niti uz glagol škopiti. Njihov areal, povijesne potvrde i toponim vežu ova prezimena za naše Uskoplje, "dugodolinu, polje i naselje".
Pučka etimologija, bilježi dalje Šimunović, tumači Uskoplje po zemljopisnoj konfiguraciji kao Usko polje > Uskoplje, te dodaje da bi se lingvistički takva preinaka mogla protumačiti, no vjerojatnija je pretpostavka da je toponim Skoplje sa sraštenim prijedlogom u kao u imenu Ugljan (:insula Gyllano), a da je ipak riječ o Skoplju (ne Uskoplju) potvrđuju i, recimo, nadimak Skopljanin dan Sulejmanu, paši bosanskom itd.
Stoga, gore navedena prezimena su etničkog postanja od Skoplje, i to Škopljanac na terenu štokavske Hrvatske, Škopijanc i Škopljanec na kajkavskom području s nastavkom -ec i bosansko prezime Skopljaković. Uskoplje je oduvijek bilo selilački kraj (cijeli svijet naseli, sebe ne raseli), a "njegova" prezimena pokazuju samo na dio novih zavičaja nekadašnjih skopaljskih prezimena.

- 23:30 - Komentari (3) - Isprintaj - #

25.05.2006., četvrtak

KŠC u Bugojnu!

Iz Bugojna nam, kada ih povremeno donesemo, stižu u pravilu loše vijesti, no, sljedeća nikako ne spada u tu kategoriju:


Pomoćni biskup vrhbosanski i promicitelj Katoličkog školstva u BiH, msgr. Pero Sudar uputio je načelniku Općine Bugojno H. Ajkuniću i predsjedavajućem Općinskog vijeća Bugojno A. Viskoviću zahtjev za dobijanje dozvole za izgradnju katoličkog školskog centra u ovom gradu.
Ova vijest je tim važnija ako se zna da i sada veliki broj uskopaljskih učenika pohađa upravo KŠC-e u Travniku i drugim mjestima, pa će oni koji se za to odluče u budućnosti moći biti znatno bliže svojim obiteljima, a izgradnjom ovog centra umnogome će se spriječiti i odljev mladih ljudi iz Uskoplja.
- 22:00 - Komentari (58) - Isprintaj - #

Zatočenici su bili u podrumu punom vode

Po riječima svjedoka fra Janka Ljubasa pedesetak zarobljenika bilo je smješteno u podrumske prostorije koje su bile pune vode...


Na kantonalnom sudu Novi Travnik na glavnoj raspravi u suđenju za ratni zločin protiv Eneda Vrbana, Šaćira Durakovića i Nermina Karadže, optuženih za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima HVO-a u logoru Salon namještaja u Bugojnu, kada su petorica pripadnika HVO-a premlaćena od kojih je jedan od batina i preminuo, saslušana su dva svjedoka optužbe fra Janko Ljubas i dr. Salih Terzić. Više...
(na fotografiji: Salon namještaja, jedan od najzloglasnijih logora muslimanskih snaga u Bugojnu; foto: bugojanci.ch)
- 21:30 - Komentari (40) - Isprintaj - #

Ukradene trake i cijevi

Iz današnjeg policijskog izvješća:
Dana 24.5.2006.godine, oko 11,15 sati, PS Gornji Vakuf/Uskoplje se obratio Aldin G. iz Sarajeva, djelatnik poduzeća “Telekom inžinjering”-Sarajevo i prijavio da su u mjestu Voljevac, općina Gornji Vakuf/Uskoplje ukradena 4 bunta PHD cijevi i 6 buntova FZN trake za uzemljenje. Očevid je obavio istražitelj PS Gornji Vakuf/Uskoplje. Istraga je u tijeku.

- 13:00 - Komentari (3) - Isprintaj - #

24.05.2006., srijeda

Nadogradnja poslužitelja

Obavijest blog.hr...


Tijekom sljedećih 24-48 sati primarni poslužitelj Bloga bit će nadograđen kako bi mogao prihvatiti promet koji se zadnjih dana znatno povećao, a uzrok je nedostupnosti ili sporosti sajta u večernjim satima.
Pokušat ćemo organizirati da se upgrade izvršiti tijekom noći. Očekivani downtime je oko 7 sati.

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.05.2006., utorak

Dvanaesti igrač

Uskopljani su i večeras kao dvanaesti igrač bili dojmljivi...


Večeras je Dario Šimić igrao svoju 77. utakmicu u dresu hrvatske reprezentacije (što je više od svih sadašnjih reprezentativaca), te ga sada samo četiri utakmice dijele od rekorda kojega još uvijek drži Robert Jarni koji je do sada u nacionalnom dresu nastupio najviše puta - čak 81.
No, našalimo li se pa uzmemo ozbiljno onu rečenicu o publici kao dvanaestom igraču, onda najviše nastupa u hrvatskoj reprezentaciji imaju ne Šimić i Jarni nego, bez sumnje - Uskopljani. Oni su i na večerašnjoj utakmici bili više nego zapaženi: na tribinama bečkog stadiona moglo se vidjeti nekoliko transparenata na kojima je pisalo USKOPLJE, a jednoga od njih, na samom početku utakmice zapazio je i sukomentator HTV-a Igor Štimac.
Bilo kako bilo, svi mi i večeras smo mogli uživati u lijepoj predstavi vatrenih kojoj je, dakako, ne prvi puta doprinio i dvanaesti igrač.
(na fotografiji: detalj s utakmice HNK Sloga s dojmljivim transparentom u pozadini; foto: slogauskoplje.blog.hr)
- 22:50 - Komentari (8) - Isprintaj - #

20.05.2006., subota

Spajaju se komunalna poduzeća

Kratka vijest


Javno regionalno uslužno poduzeće Vrbas uskoro bi trebalo biti formirano, a sačinjavat će ga četiri komunalna poduzeća sa područja općina Bugojno, Jajce, Donji Vakuf i G. Vakuf - Uskoplje, koja se bave poslovima vodosnabdijevanja i odvoda otpadnih voda. Sjedište novog poduzeća bit će, kako je predviđeno, u Bugojnu.

- 08:00 - Komentari (13) - Isprintaj - #

19.05.2006., petak

"Automobili su vraćeni na nepoznat način..."

Policijsko izvješće za travanj...


Tijekom mjeseca travnja na području Županije Središnja Bosna ukradeno je 16 putničkih motornih vozila, što je u odnosu na mjesec ožujak više za 7.
Na području policijske uprave Travnik je ukradeno-11, PU Kiseljak-4, PU Bugojno-1. Od ukupno 16 ukradenih vozila, 10 vozila su vraćena na nepoznat način, otkriveni su počinitelji 2 krađe, a za ostale 4 nisu otkriveni počinitelji. To se, između ostalog, kaže u informaciji o sigurnosnoj situaciji na području naše županije u mjesecu travnju. Za iscrpnije informacije kliknite ovdje...
- 22:45 - Komentari (16) - Isprintaj - #

18.05.2006., četvrtak

Fotografije uskopaljskih srednjoškolaca

Adresu www.bugojanci.ch već smo više puta spominjali na ovome blogu (link desno u plavom stupcu), a mnogi od vas, uvjereni smo, svakodnevno ju i posjećuju. Ovaj put skrećemo pozornost na njihovu veoma uspjelu rubriku "Vaše fotke ONLINE".
Kliknete li ovdje, moći ćete vidjeti niz fotografija s maturalne večeri maturanata Srednje škole Uskoplje održane 6. svibnja, te s posjeta učenika iste srednje škole Kraljevoj Sutjesci i kraljevskom gradu Bobovcu. Snimila ih je Jelena Živko.
- 22:30 - Komentari (8) - Isprintaj - #

16.05.2006., utorak

Pušteni samo fratri

Dogodilo se na današnji dan


Bilješka pod datumom 16.svibnja 1993. godine u Kronologiji Skopaljskog vjesnika bila je srazmjerno duga:
U području Bistričke Rike muslimanske snage presrele su i zatočile Dobroslava Bošnjaka, Zdravka Penezića i Snježanu Zeleniku kojima se od tada gubi svaki trag.
Na području susjedne općine Fojnica gomilaju se veće snage muslimanske vojske s očitom namjerom da se izvrši agresija i uništi hrvatsko pučanstvo na tom području. (U tom smislu fojnički HDZ uputio je apel domaćoj i svjetskoj javnosti da se učini sve kako bi se zaustavilo još jedno besmisleno uništavanje ljudskih života i imovine, no, kako je poznato, u tome se nije uspjelo).
Muslimanske snage pustile su iz svojih zatvora fra Nikicu Miličevića, gvardijana fojničkog samostana, fra Vinka Tomasa, uskopaljskog župnika, te dvije časne sestre. Prema nepotpunim informacijama u zatvorima muslimanskih snaga još uvijek se nalaze slijedeće osobe hrvatske nacionalnosti: Srećko Šantić, Mijo Milić, Predrag Dujić, Marijan Milić, Stipo Novaković, Tomislav Gujić, Miroslav Guić, Želimir Guja, Mato Vukoja, Ivica Tomičić, Jedinko Šimunić, Anto Bilić, Luka Miličević, Zdravko Šušnjara, Dominko Tolić, Ilija Majić, Branislav Markulj, te iz Usore tri muškarca, jedna žena i dvoje djece.
U 12.30 sati u bazi UNPROFOR-a započeo je sastanak zapovjednika HVO-a i muslimanskih snaga kojemu su bili nazočni i predstavnici PMEZ-a i UNPROFOR-a. Na sastanku je dogovoreno da se odmah izda zapovjed o bezuvjetnom prekidu vatre, te da do 10.00 sati 17.5.1993. počne izvlačenje postrojba i njihovo vraćanje u svoje baze. Idući sastanak zakazan je za 17.5.1993. u 9.00 sati.
Zapovjed o prekidu vatre djelovala je na pripadnike obiju strana, pa su ostatak dana i noć protekli znatno mirnije. Izuzetak su područje grada i sela Bistrica gdje su muslimanske snage nastavile izazivati pucajući iz pješačkog naoružanja.

- 23:15 - Komentari (22) - Isprintaj - #

Pozdrav iz Australije

Uvijek se neizmjerno radujemo kada naš blog postane mjesto susreta, uspostave novih ili obnove starih veza među ljudima.
U tom smislu veoma rado objavljujemo i pismo koje nam je iz Sydneya u dalekoj Australiji uputio Ante Perić.
On pozdravlja sve Uskopljane i posjetitelje uskoplje.blog.hr, te moli da mu se pomogne pronaći rođake Pavu i Stojana Trbaru. Ante napominje kako je moguće da njih dvojica imaju kavanu na Pavić Polju, pa sve one koji ih poznaju moli da ih obavijeste da mu se jave na brojeve telefona: (02) 98220014 ili (02) 87880448
- 10:40 - Komentari (9) - Isprintaj - #

15.05.2006., ponedjeljak

Uskopljani na križnom putu (II.)

Jučer smo u povodu 61. obljetnice bleiburške tragedije objavili ulomak iz sjećanja Uskopljanina Ante Sablje na te teške dane s kraja Drugoga svjetskoga rata, a danas objavljujemo ulomak iz sjećanja Joze Šarića iz Bistrice. Koliko nam je poznato njih dvojica jedini su Uskopljani koji su svoja sjećanja stavili na papir...


Jozo Šarić: Nitko se nije vratio...


Napokon, ušli smo u Sisak i krenuli desno kroz grad. Uskoro smo stigli do nekog prostora omeđenog zgradama u koji su nas zatvorili. U tom prostoru zatekli smo logoraše koji su ranije bili sprovedeni. Prepoznali smo neke momke iz bugojanske bojne Bobanova zdruga. Bilo ih je mnogo. Sjećam se Franje i Blaške Pilića iz Vilić Polja, Stipe i Jure Slipca s Mošćana, Pere Barišina (Budimira), također s Mošćana i mnogih, mnogih drugih. Sve su to bili momci iz sela oko Uskoplja.
Prve noći u Sisku nismo imali mira. Mnogi od onih koje smo zatekli bili su premlaćeni do iznemoglosti, iznakaženi i krvavi, te nas je to što smo vidjeli kao i priče logoraša koji su svi od reda govorili sve najgore o postupcima partizana, jako uznemirilo.
I doista, dželati su uskoro i došli. Počeli su najprije premetati stvari i tražiti bilo kakvu vrijedniju stvar koju bi mogli uzeti za sebe. Kod koga bi našli nešto vrijednije, oduzeli bi mu to, a on bi uz to bio i premlaćen. Zapravo, tukli su sve odreda. Cijelu noć nitko od nas nije mogao oka sklopiti, stalno smo bili maltretirani, a ujutro smo mi, koji smo došli večer ranije, dobili zapovjed da se spremimo za pokret, a oni koje smo zatekli u Sisku, imali su tu i dalje ostati. Neke od njih, koji su bili iz Uskoplja, a koji su se mogli kretati, poveli smo sa sobom. S nama su krenuli Dane Zeko s Paloča, Mato Kartalić i Tadija Plejić, također s Paloča, te Ljuban Šekerija iz Volara. Od momaka iz Bobanova Bugojanskog zdruga koji su ostali u Sisku nitko se, osim Pere Barišina, nije vratio kući. Pero je, kako je kasnije sam pričao, imao sreću da je uspio pobjeći s kamiona kojim su ih partizanski zlikovci vodili na strijeljanje...


- 22:50 - Komentari (22) - Isprintaj - #

Franjevci u Uskoplju

Danas se navršava točno 600 godina od prvog spomena franjevaca u Uskoplju


Prema jednoj nepouzdanoj povelji iz sredine 17. st., franjevci se na području Uskoplja prvi put spominju upravo na današnji dan, 15. svibnja 1406. godine. Tada je u njihovom samostanu u Veseloj Straži, kaže se u povelji, održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije kojom prilikom je za vikara izabran prvi Hrvat na ovoj službi, fra Marin Splićanin.
Prilikom održavanja ovog navodnog kapitula franjevcima u Veseloj Straži bio je svratio i kralj Ostoja s pratnjom. Tom prilikom je pred novoizabranim vikarom i drugim franjevcima potvrdio Brajanu Ohmučeviću Grguriću i njegovim sinovima baštinska prava.

- 06:00 - Komentari (8) - Isprintaj - #

14.05.2006., nedjelja

Uskopljani na križnom putu

Danas je na Bleiburškom polju održana komemoracija tisućama žrtava pobijenih prije 61 godinu na tom mjestu i brojnim križnim putevima koje su, zajedno sa stotinama tisuća hrvatskih vojnika i civila, prolazili i brojni Uskopljani. Prema nekim izvorima (v.:uskople.tk) na Bleiburgu i križnim putevima nestalo je ili je poginulo 145 Hrvata iz Uskoplja (a ukupno u Drugom svjetskom ratu, prema istom izvoru, poginulo je i nestalo 250 Uskopljana Hrvata; od tog broja 198 domobrana, 14 pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, 2 pripadnika Hrvatskih legionara 369. pukovnije, 1 partizan i 35 civila; od istih 250 poginulo je 12 od četnika, 93 od partizana i UDBE i već spominjanih 145 na križnim putovima).


Preživjeli sudionici tih događaja s kraja Drugoga svjetskoga rata, koji se, bez sumnje, mogu označiti najvećom tragedijom hrvatskoga naroda u njegovoj povijesti, dugo o svojim patnjama nisu, kako se to često zna reći, smjeli čak ni misliti, a kamoli govoriti. Ipak, koliko je autoru ovoga bloga poznato, dvojica Uskopljana ipak su zapisala i objavila svoja sjećanja na događaje s kraja Drugoga svjetskoga rata. Riječ je o Anti Sablji iz Podgrađa i Jozi Šariću iz Bistrice. Obojica su svoja sjećanja objavili u Političkom zatvoreniku, glasilu Hrvatskog društva političkih zatvorenika, a ovom prilikom prenosim samo ulomke: danas iz Sabljinih, a sutra iz Šarićevih sjećanja.

Ante Sabljo: Moj križni put


(ulomak)
U Viroviticu, tj. u tamošnji logor, stigli smo oko 23.00 sata. Tek u tom logoru dobili smo ponovo po kutljaču one mlake tekućine koja se jedva može nazvati juhom i po jedan kruh na šest vojnika. U virovitičkom logoru, na krugu s kojeg je nestalo i posljednje travke ležali smo sve do jutra, ali i cijeli sljedeći dan.
Oko 19.00 sati 20. svibnja krenuli smo prema Podravskoj Slatini. Te noći bila je jaka mjesečina, pa su mnogi od nas razmišljali o bijegu. Mnogi su iskakali iz kolone i bježali preko polja na kojima su već uvelike bili izrasli usjevi. Sprovodnici su pucali za njima, a iz daljine do nas je dopirao pokoji jauk što je bio znak da je bjegunac pogođen. Opasnost je bila velika, pa sam i sam, s prijateljima čekao pogodniji trenutak za spašavanje.
Zajedno s još dvojicom prijatelja premještao sam se s jedne na drugu stranu kolone, pazeći pri tom da ostanemo neupadljivi, i čekali povoljan trenutak za bijeg i spašavanje glave. Tražeći priliku došli smo s kolonom do nekog betonskog mostića ispod kojeg je tekla neka mala rijeka. Uz dopuštenje sprovodnika cijela kolona sručila se je u rijeku piti vode. Bio je to svojevrsni spas nakon duga pješačenja, jer su mnogi zarobljenici iz kolone imali upalu cijelog organizma, a žeđ je samo još više povećavala bolove i slabila organizam. Zajedno s dvojicom prijatelja pio sam vodu ispod samog mosta. Bilo je izuzetno mračno, a ispod mosta sukljala je voda. U hipu smo odlučili ući dublje pod most i primiriti se i šutjeti. Iznad nas začuli smo viku i puškaranje. Sprovodnici su tjerali zarobljenike ponovo na cestu. Malo kasnije iznad nas odjekivali su umorni koraci, a potom je nastupio muk. Voda nam je bila do iznad koljena. Čekali smo, nepomično, oko dvadesetak minuta, a potom se konačno ohrabrili da izvirmo na cestu. No, upravo u tom trenutku začuli smo topot konja na kojima su jahali sprovodnici neke od brojnih kolona. Povukli smo se ponovo pod most. Topot konja nestajao je u daljini, a mi smo se tek petnaestak minuta od njihova potpunog nestajanja ponovo odvažili izići na cestu i nastaviti put...
(foto:poskok.info)
- 23:00 - Komentari (10) - Isprintaj - #

13.05.2006., subota

Nova optužnica za Delića

Prema navodima optužnice, 4. rujna 1993. Rasim Delić je potpisao mapu “operacije Neretva” kojom je trebalo zauzeti prostor od Bugojna do Mostara, dakle i Uskoplje...


Glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte potpisala je drugu izmjenjenu optužnicu protiv nekadašnjeg zapovjednika Glavnog štaba ARBiH Rasima Delića. Nova optužnica, kako je i najavljeno, Delića tereti za zločine koji su bili dio optužbi protiv njegovog prethodnika Sefera Halilovića, te i za one za koje odgovornost nije dokazana na suđenju visokim časnicima Armije RBiH Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi. Tužilaštvo Delića smatra odgovornim na osnovu osobne kaznene odgovornosti na poziciji nadređenog i to za niz masakara koje su počinile jedinice ARBiH (tako su navedeni masakr u hrvatskim selima Maline i Bikoši kod Travnika 8. lipnja 1993., Grabovici kod Jablanice 8. i 9. rujna 1993., Uzdolu kod Prozora 13. i 14. rujna 1993.; slijede zatim ubojstva vojnika HVO-a tijekom 1993. u Bugojnu, ubojstva vojnika VRS 11. rujna 1995. godine u logoru Kamenica kod Zavidovića, te na kraju okrutno postupanje protiv vojnika VRS u istom logoru od 17. do 29. rujna 1995. itd).
Također, prema navodima optužnice, 4. rujna 1993. Rasim Delić je potpisao mapu “operacije Neretva” kojom je trebalo zauzeti prostor od Bugojna do Mostara, dakle i Uskoplje. Više...
- 22:30 - Komentari (16) - Isprintaj - #

12.05.2006., petak

Presretanja u Bistričkoj Rici

Dogodilo se na današnji dan


I tijekom 12. svibnja 1993. godine situacija na području Uskoplja nastavila se zaoštravati. Skopaljski vjesnik kratko, kroničarski bilježi:
Na cijelom području uskopaljske općine izuzetno je napeto. Snage HVO-a drže situaciju pod svojom kontrolom.
U 16.45 sati u selu Vrse muslimanske snage postavile su punkt koji je intervencijom zapovjedništva Brigade dr-a Ante Starčevića uklonjen.
U Bistričkoj Rici muslimanske snage kidnapirale su Miju Milića, sina Jerke, kojemu se od tada gubi svaki trag.

Od događaja koji su obilježili 12. svibnja 1994. godine izdvajamo ponovo prosvjed žena iz Bugojna koje okupljanjem na kontrolnoj točci u Lipi žele dignuti svoj glas i prosvjedovati zbog nestanka 26 bugojanskih intelektualaca i pripadnika HVO-a iz Bugojna za čiju se sudbinu od njihova odvođenja iz zatvora muslimanskih snaga u studenom 1993. godine ništa ne zna.
Predstavnice skupa na današnji dan 1994. godine predložile su da se kontaktira s predstavnicima muslimanskih snaga koji znaju za sudbinu nestalih, a to su, po njihovu mišljenju, Enes Anđić, Kemo Đafić, Dževad Mlaćo, Enes Sijamija, Abdulah Jeleč, Tahir Granić, Uzeir Mlivo i Selmo Cikotić.Jesu li oni do danas, a evo prošlo je više od 12 godina, rekli sve što znaju o nestalim bugojanskim Hrvatima?
Ako nisu, zašto šute? (2005.)

- 00:05 - Komentari (38) - Isprintaj - #

11.05.2006., četvrtak

HDZ 1990. i u našoj Županiji. A u Uskoplju?

Zaključci sa sjednice Predsjedništva Županijskog odbora HDZ Županije Središnja Bosna također govore o širenju HDZ-a 1990....


Predsjedništvo Županijskog odbora HDZ-a Županije Središnja Bosna, na sjednici održanoj 8. svibnja 2006. godine, razmatralo je, između ostalih točaka dnevnoga reda i političku situaciju u Županiji Središnja Bosna, nastalu nakon izlaska jednog dijela članova HDZ-a BiH i njihovog prelaska u HDZ 1990..
Pojedini emisari koji dolaze u Središnju Bosnu nastoje nas uvjeriti da više vole Središnju Bosnu od nas samih koji smo ovdje rođeni, Središnju Bosnu u ratu obranili i odlučili trajno sa svojim obiteljima ovdje živjeti.
rečeno je na sjednici. Više...
- 23:15 - Komentari (6) - Isprintaj - #

09.05.2006., utorak

Donacije povratnicima

Donacija za jednu stambenu jedinicu iznosit će od 5.000 do 7.000 KM...


Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka naše Županije raspisalo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija povratnicima u građevinskom materijalu. Vrijeme podnošenja zahtjeva je od 28. 04. 2006. do 28. 05. 2006. a mjesto podnošenja zahtjeva je općina povratka.
Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka donirat će građevinski materijal za obnovu stambenih jedinica sa iznosom donacije za jednu stambenu jedinicu u rasponu od 5.000 do 7.000 KM, ovisno od stupnja oštećenja objekta. Za svakog predloženog korisnika donacije nadležni organ općine utvrdit će specifikaciju potrebnog materijala.
Sve zainteresirane osobe dodatno se mogu informirati u Općini G. Vakuf - Uskoplje.
- 17:30 - Komentari (5) - Isprintaj - #

08.05.2006., ponedjeljak

Neplatiše bez vode

Kratka vijest


Radnici Javnog komunalnog poduzeća Vodovod i kanalizacija iz G. Vakufa - Uskoplja počeli su isključivati neredovite platiše sa sustava vodovodne mreže.

U Vodovodu i kanalizaciji nadaju se da će ovakav drastičan postupak u konačnici disciplinirati potrošače, te dovesti do smanjenja nagomilanih neplaćenih dugovanja koje kućanstva, ali i brojni gospodarski subjekti, imaju prema ovom poduzeću.
- 22:15 - Komentari (5) - Isprintaj - #

07.05.2006., nedjelja

Još jedan vandalizam u Bugojnu

Ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Bugojnu počupani rasvjetni stupovi...


Spomen-obilježje koje se na katoličkom groblju Sultanovići u Bugojnu gradi u spomen na poginule branitelje Domovinskog rata Bugojna nekome je, očito, zasmetalo.
U petak ujutro primijećeno je da na stazi ispred spomen-križa nedostaje nekoliko rasvjetnih stupova koji su postavljeni samo nekoliko dana ranije. Više...
- 00:05 - Komentari (23) - Isprintaj - #

06.05.2006., subota

Blagi porast krivičnih djela

Evidentirana su 454 krivična djela, za 20 ili 5% više nego u istom periodu prošle godine


U posljednje vrijeme su u pojedinim PS registrirane provalne krađe u obiteljske kuće, te u trgovačke i ugostiteljske radnje. Također, može se očekivati i u narednom periodu napad kriminalnih grupa i pojedinaca na objekte koje vrše promet veće količine novca (banke, pošte, benzinske crpke i dr.), te motorna vozila. Isto tako, u narednom periodu ove godine (5, 6, 7, i 8 mjesec ove godine) očekuje se veći dolazak stranaca i naših državljana koji su na privremenom radu u inozemstvu na godišnji odmor. S tim u vezi trebalo bi pojačati kontrolu i nadzor nad ovom strukturom vozača, te praćenje kriminalnih grupa koje su sklone krađi i provaljivanjem u vozila.

Isječak je to iz Informacije za javnost o sigurnosnoj situaciji u prva tri mjeseca ove godine, koje je objavio MUP naše županije. Cjelovitu informaciju pročitajte ovdje...

- 21:34 - Komentari (3) - Isprintaj - #

05.05.2006., petak

Preminuo fra Karlo Kujundžić

U 79. godini života, 61. redovništva i 56. godini svećeništva preminuo je 1. svibnja 2006. fra Karlo Kujundžić, bivši uskopaljski župnik.
Fra Karlo je rođen 14. kolovoza 1927. u Tešnju. Završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom i filozofsko-teološki studij u Sarajevu.
Smrt ga je iznenada pohodila u večernjem satima 1. svibnja u Brestovskom gdje je vršio službu župnog vikara i duhovnika sestara klarisa.
Misa zadušnica i ukop pokojnog fra Karla bili su 3. svibnja 2006. u 13 sati u Fojnici. Više...
- 22:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Pomoć Vlade RH Hrvatima u BiH

Unatoč zabuni oko datuma objavljivanja teksta Natječaja Vlade RH, rok za prijavu još nije istekao...


Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini, od 22. ožujka 2006. godine, Povjerenstvo je 12. travnja 2006. godine raspisalo Javni natječaj za prikupljanje ponuda za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata za Hrvate u Bosni i Hercegovini, iz sredstava Državnog proračuna za 2006. godinu.
Na nekim web stranicama prije par dana objavljeno je kako je ovaj oglas objavljen 22. ožujka 2006. godine, kada je, dakle, Vlada osnovala Povjerenstvo, pa su, sudeći po tome, ovaj Natječaj rečene stranice objavile kada je on već - istekao. Toj zabuni pridonijela je i Vlada koja sve do danas nije na svojoj stranici napisala datum objave, a danas ga je mijenjala dva puta: najprije je kao datum objave bio napisan 10. travnja, a malo kasnije taj datum promijenjen je u 12. travnja. Prema tome za sve one koji žele sudjelovati na Natječaju još nije kasno. Rok za prijave, dakle, istječe 12. svibnja 2006. godine. Dakako, ako se famozni datum objave ponovo ne promijeni....
No bilo kako bilo, ovdje objavljujemo cjeloviti tekst Natječaja, a za iscrpnije informacije posjetite Vladine web stranice...
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini, od 22. ožujka 2006. godine
Klasa: 612-08/06-02/07, Ur.br.: 5030108-06-2

Povjerenstvo
raspisuje

J A V N I N A T J E Č A J

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA FINANCIRANJE OBRAZOVNIH, KULTURNIH,
ZNANSTVENIH I ZDRAVSTVENIH PROGRAMA I PROJEKATA ZA HRVATE U BOSNI I HERCEGOVINI, IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2006. GODINU


1. VRSTA FINANCIJSKE POTPORE

Registrirane pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini mogu podnijeti prijave za dobivanje financijske potpore prioritetnih programa i projekata koji nadopunjuju i proširuju zadovoljavanje općih, javnih potreba Hrvata u Bosni i Hercegovini kao što su:
- obnova , izgradnja i opremanje obrazovnih ustanova ( od osnovne škole do sveučilišta ) te izradu programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku,
- nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za škole i knjižnice te potpora književno-nakladničkoj djelatnosti,
- programi i projekti zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara,
- obnova, izgradnja i opremanje ustanova kulture,
- potpora muzejsko-galerijskoj i likovnoj djelatnosti, te kulturno-umjetničkom amaterizmu sa ciljem očuvanja hrvatske kulture i etno-baštine,
- potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku,
- izgradnja, obnova i oprema zdravstvenih ustanova, te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja.

Iz ovih sredstava nije predviđeno financiranje:
- programa i projekata velikih razmjera za koje je potrebna znatna financijska potpora,
- programa i projekata prijavljenih od organizacija ovisnih o bilo kojoj političkoj orijentaciji ili stranci, a koja bi mogla utjecati na jednokratne manifestacije kao npr. konferencije, okrugle stolove, seminare, proslave obljetnica i sl., osim u slučajevima kada su navedene aktivnosti dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa i projekta,
- programa i projekata koji imaju tržišnu orijentaciju


2. UVJETI PRIJAVE

Za ostvarivanje prava na financijsku potporu zainteresirane pravne osobe moraju ispunjavati slijedeće uvjete:
- biti registrirane i djelovati na području Bosne i Hercegovine, što dokazuju ovjerenom preslikom sudskog registra,
- svojim djelovanje promicati interese i zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini.


3. POTREBNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Program i projekt koji se prijavljuje za dobivanje financijske potpore mora sadržavati slijedeće:
- opisni dio programa i projekta,
- financijski dio projekta s detaljnim troškovnikom,
- točnu adresu, telefonske brojeve i broj žiro računa pravnih osoba koje predlažu programe i projekte

4. NAČIN PRIJAVE

Prijavu programa i projekta s traženom dokumentacijom potrebno je dostaviti isključivo poštom na adresu: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Nikole Šubića Zrinjskog 7-8, 10000 Zagreb, Hrvatska, s napomenom "za javni natječaj".

5. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA

Rok za podnošenje prijava programa i projekata za financijsku potporu iz sredstava Državnog proračuna RH za 2006. godinu, sukladno uvjetima ovog natječaja je 30. dana od dana objave u dnevnom tisku RH i BiH, web-stranici Vlade Republike Hrvatske (www.vlada.hr) i Narodnim novinama.

6. NAČIN OBJAVE PRIHVAĆENIH PROGRAMA I PROJEKATA

Vlada Republike Hrvatske će na temelju prijedloga Povjerenstva donijeti Odluku o raspodjeli sredstava za prihvaćene programe i projekte za realizaciju. Odluka će biti objavljena u "Vjesniku", Zagreb, "Slobodnoj Dalmaciji" Split, "Oslobođenju" Sarajevo, "Narodnim novinama" Zagreb kao i na web-stranici Vlade Republike Hrvatske (www.vlada.hr.).

Pravne osobe dužne su potpisati ugovor o financijskoj potpori za provedbu programa i projekata za 2006. godinu s nadležnim ministarstvima Republike Hrvatske.

* Ovaj natječaj objavljen je na web stranicama Vlade Republike Hrvatske (www.vlada.hr) 12. travnja 2006. godine i u Narodnim Novinama broj 40/06.





- 17:00 - Komentari (11) - Isprintaj - #

03.05.2006., srijeda

Drugi kanonski pohod biskupa Dobretića

Dogodilo se na današnji dan


Svoj drugi kanonski pohod, baš kao i treći, biskup Dobretić otpočeo je iz skopaljske župe i to upravo na današnji dan, 3. svibnja 1776. godine. U skopaljskoj župi zadržao se je do 8. svibnja. U to vrijeme skopaljski župnik bio je fra Petar Skalj, koji je zbog osmanlijskih zlostavljanja u kolovozu iste godine morao pobjeći u Slavoniju.
Biskup je 3. svibnja slavio svetu misu na groblju na Paloču, gdje je krizmao 35 osoba. Slijedećeg dana ispitivao je tri u krivovjerju zastranile osobe, a 5. svibnja uputio se u Vilić Polje, gdje se potajno skupio katolički puk. Tamo je krizmao 88 osoba.
Nakon toga zaputio se u Voljice gdje se nalazila župna kuća u kojoj je prenoćio. Narednog dana služio je svetu misu u Voljicu, gdje je krizmao 17 osoba i gdje je odriješio nekog Iliju Ivankovića, koji je bio prešao na pravoslavlje. 7. svibnja krizmao je još 3 osobe, ispitivao svećenike, pregledao crkvene knjige i druge župne stvari. Istoga je dana rješavao slučaj nekog Mihaela Marinovića i Marije Miačević.
Dobretić bilježi i da je krajem ljeta 1776. godine počeo progon skopaljskih katolika i njihova župnika, koje su kajmekam Džafer-paša Čengić i Mustaj-paša Skopljak potvorili za pokrštavanje kćerke nekog skopaljskog spahije, koja je bila pobjegla s nekim Dalmatincem. Ovom prilikom bila su obješena četiri muškarca i jedna žena, a uskopaljski katolici morali su platiti i kaznu od 800 groša.
Uz Osmanlije, katolike i njihove pastire tada je progonila i Srpska crkva. Biskup Dobretić zapisoa je da su predstavnici Srpske crkve u progonima katolika "nadmašili i samog đavla"... (Škegro)



- 09:00 - Komentari (10) - Isprintaj - #

02.05.2006., utorak

Program poticanja zapošljavanja u 2006. godini

Služba za zapošljavanje sufinancirat će i javne radove...


Upravni odbor Službe za zapošljavanje Županije Središnja Bosna na svojoj sjednici održanoj u Travniku, 18. travnja 2006. godine donio je odluku o raspisivanju natječaja za sudjelovanje u financiranju Programa podsticanja zapošljavanja u ovoj godini. Natječaj je objavljen 25.travnja i dostavljen općinama i drugim javnim ustanovama na području Županije, čime je započeo prvi dio operacionalizacije projekta.
Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju sve pravne osobe i pojedinci koji žive i obavljaju djelatnost na prostoru Županije Središnja Bosna, a, kako ističu u Službi za zapošljavanje, prijave se mogu podnositi u svim općinskim uredima ove Službe. U skladu s mjerama podsticanja zapošljavanja mladih osoba sa višom i visokom stručnom spremom privatnom sektoru pružena je mogućnost zapošljavanja 15 osoba na period od godinu dana, ako je riječ o osobama koje se prvi put zapošljavaju u struci, s tim da će sufinanciranje Službe zapošljavanja ići u tom pravcu da se poslodavcu uplaćuju sredstva za plaće u iznosu 400 KM za osobe s visokom školskom spremom a 500 KM sa visokom školskom spremom. Sufinancirat će se i zapošljavanje u javnim poduzećima i ustanovama.
Sagledavajući potrebu zapošljavanja osoba starije životne dobi, Upravni odbor Službe za zapošljavanje odlučio je da se putem natječaja dodijele bespovratna sredstva poslodavcima koji omoguće prekvalifikaciju radnika i to u iznosu od 800 KM za svakog radnika pojedinačno, s tim što poslodavac može podnijeti zahtjev za maksimalno 20 radnika.
Sufinancirat će se i zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima sa 22.000,00 KM ( po jednom poduzeću), a u velikim poduzećima i do 38.000,00 KM.
Posebna zanimljivost za općine je ta da će Služba za zapošljavanje u skladu s svojim mogućnostima sudjelovati u sufinanciranju javnih radova po točno utvrđenim kriterijima .Također, objavljenim natječajem pružena je mogućnost invalidima i demobiliziranim vojnicima da se uključe u program samozapošljavanja u gospodarstvu kao i na obiteljskim imanjima .
Svi zainteresirani pojedinci, poduzeća i javne ustanove mogu se prijaviti na Natječaj do 25. svibnja 2006.
- 18:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

01.05.2006., ponedjeljak

Židovi u kotaru Bugojno

Kratko podsjećanje


Na današnji dan, 1. svibnja 1885. godine proveden je drugi popis stanovništva u BiH, od ukupno četiri, koliko ih je provedeno za vrijeme četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave. Popis je vršen po nacionalno-konfesionalnom principu, a popisivana su sva naseljena mjesta, te stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.
Prema ovom popisu na području kotara Bugojno živjelo je ukupno 27.972 osobe i od prvog popisa izvršenog 1879. godine taj broj je veći za 2.434 osobe. Osim triju nacionalno-konfesionalnih zajednica na području Uskoplja pojavile su se i tri židovske kolonije s ukupno 55 članova. Židovi su živjeli u Bugojnu (22), u Tržićima (26) i u Donjem Vakufu (7).
Na području kotara Bugojno 1885. godine živjelo je 12726 muslimana, 8499 Hrvata, 6692 Srbina i 55 Židova. (05)

- 12:00 - Komentari (24) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< svibanj, 2006 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Opis bloga

Linkovi

Lektira