"Nikome se nije ležalo pod vakufskom travom..."
Sjećate li se Dragana Vikića i njegove postrojbe? Njihov ratni put obično se veže uz Sarajevo i njegovu obranu. No, kako se čini, ova postrojba ipak je veliki dio vremena provela ne u Sarajevu, nego u središnjoj Bosni, gdje su se, uostalom, nalazile gotovo sve elitne postrojbe Armije BiH. Bilo je, očito, važnije zauzeti Vitez ili Uskoplje, nego deblokirati Sarajevo! Jedan pripadnik Vikićeve postrojbe piše svoj blog, a u njemu, između ostalog, spominje i naš grad i događaje iz veljače 1994. godine. Pročitajte, zanimljivo je:![]() Taj grad bio je jedina tacka u okolini Srednje Bosne kojoj je Hrvatska drzava imala nesmetan pristup. Tu je Hrvatska vojska izvodila zestoke ofanzive svakih par mjeseci. Na to ratistu su konstanto gurali regularne trupe ili gardijske brigade Hrvatske vojske. Gornji Vakuf bio je Staljingrad Srednje Bosne. Jedna strana (Hrvatska) nastojala je da ga uzme pa da mogi proci dalje da se uvezu sa Lasvanskom dolinom i da rasterete Vitez. Drugi (nasi) ulagali su maksimalan napor da im ne daju proci. Vakuf je tako postao simbol poraza ili pobjede. Hrvati su na Vakuf ulozili svoje najbolje trupe, ugled, opremu, organizaciju. Nasi su odgovorili fanaticnim otporom. Ja sam licno samo strahovao od efekta iscrpljujuceg rata. Nasu su vec godinu dana ratovali ovdje u Sredjnoj Bosni I to u potpunom strateskom okruzenju. Hrvati su imali slobodan prolaz. Njihove su brigade cak iz Rijeke mogle doprijeti skroz do Vakufskih sokaka. Faktor koji prije nisam poznavao a koji sam naucio na tom ratistu bila je odlucnost Armije BiH na tom ratistu. Kao I u Sarajevu jedna je ulica mogla pasti, povratiti se, mjenjati vlasnika. Jedna ulica ali ne I grad. Odbrana Vakufa bila je odlucna. "Juce su prebacili helikopterima citav bataljon sedme u pojacanje na to ratiste. Danas vracaju ranjenike i salju nova pojacanja." Ovaj prevoz gore-dole podsjetio me je opet na Otes kad su pick-up golfovi danima jurili gore dole. Vracali ranjenike u grad pa opet nazad po nove "ture". Sreca je samo da je saobracaj na vakufskom ratistu isao u dva smjera. U suprotnom pravcu islo je efikasno pojacanje. "Rekao mi je E da je 3. korpus i nas trazio. Kemo je kopao i nogama i rukama da nas ne posalju." "Valjda zato sto smo vec toliko dugo u Sredjnoj Bosni. Hoce da nas vrati u Sarajevo." Ne mogu reci, osjecanja su bila pomjesana. Islo nam se na Vakuf da pomognemo nasoj braci u odbrani. Svi smo znali da bi smo odradili dobar posao i da bi smo nasim prisustvom pomogli moralu boraca. Sa druge strane, ako se vec nije trebalo ici na Vakuf onda bi smo rado isli nazad u Sarajevo. Da bude covjek posten - nikome se nije lezalo pod vakufskom travom. Kasnije sam shvatio da nas Kemo nije "dao" i iz drugih razloga. Da smo otisli na Vakuf bilo bi gubitaka. Ne znam kakvih i koliko jer znam da bi u tamo gradu HV-u itekako pokazali zube ali obzirom na intenzitet operacija siguran sam da bi bilo gubitaka i na nasoj strani. Kemi to nikako ne bi odgovaralo. Ovo su bili vrlo osjetljivi trenuci za odred. Svi su jos sjedili i cekali da vide sta ce biti nakon Vikicevog odlaska. Da nas je Kemo nakon ovolikog vremena u Srednjoj Bosni jos pustio na Gornji Vakuf da tamo izginemo ili da se izranjavamo siguran sam da bi neki to protumacili kao zalagaonu. Ispalo bi da je on nastupio kao poslusni pulen SDA. (kao sto je to bio slucaj sa mnogim drugim jedinicama kojima su komandovali politicki "podobni",ambiciozni komandiri). Mi u prvoj ceti koji smo bili bliski samoj komandi (vecina komandnog kadra je na neki nacin potekla iz prve i druge cete) znali smo da Kemo nije takav. Znali smo da je on u sustini odan prvenstveno nama, svojim borcima. (...) Tako nam je po jos jednoj ratnoj ironiji politika ovaj put spasila, ne zalozila, kozu. A bilo je jos dosta bitaka pred nama. |
Treći kanonski pohod biskupa Dobretića
Dogodilo se na današnji danDok je boravio na Paloču, biskupu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih boli i opsjednutosti... ![]() Prema njegovu izvješću od 2. lipnja 1780. godine u Uskoplju je, bez Kupreške visoravni, od 7. svibnja 1776. do 4. svibnja 1779 godine bilo: krštenih 310, vjenčanih 56, umrlih 77, pričešćenih 1.254, nepričešćenih 724 itd.. O ostalim događajima koji su se na današnji dan, 30. travnja, dogodili na području Uskoplja pogledajte ovdje... |
Premijera filma Živi i mrtvi 2007.
Novinska agencija NINA donosi vijest o Živima i mrtvima...![]() Prema njegovim riječima film je snimljen na lokacijama Makljena, Mačkovca, Podova, Draševa i grada Zagreba prema istoimenom romanu Josipa Mlakića iz Uskoplja koji je 2002. proglašen romanom godine u izboru zagrebačkog Jutarnjeg lista. Njegovo premijerno prikazivanje bit će, kako je kazao Pavić, na jednom od europskih filmskih festivala te na pulskom i Sarajevo Film Festivalu 2007.... Više... |
Stvaranje lidera kroz obrazovanje
Nešto veoma zanimljivo i za uskopaljske maturante...Izabranikom može postati svaki maturant gimnazije ili srednje škole iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji do 15. svibnja 2006. podnese prijavu upravi zaklade te priloži potrebnu dokumentaciju. A koja je sve dokumentacija potrebna pročitajte ovdje... |
Druga uskopaljska večer
Iako malo kasno, iz Uskopaljske zajednice u Republici Hrvatskoj stigla nam je obavijest o održavanju Uskopaljske večeri. Prenosimo ju u cijelosti:![]() Istog dana održat će se i sveta misa u crkva sv. Križa u Sigetu s početkom u 17:00 sati. Pozivamo sve koji se žele družiti sa nama. Obećavamo dobru zabavu uz dobar meni i bogatu tombolu. Na kraju za uspomenu na naše druženje moći čete sa sobom ponijeti i neki od ponuđenih suvenira koji će se prodavati tijekom večeri. Karte su u prodaji i mogu se dobiti u prostorijama restorana Gastro Globus, u kafiću Sportivo i na GSM 091-334 9060 Dobro nam došli. Organizacijski odbor Uskopaljske večeri. |
Uskopaljski abecedarij (40): Š kao Šunjo, Stipo
Brojni su, kako rekoh, uskopaljski mladići prve godine oslobođenja proveli u šumama oko Uskoplja. Bili su tu i braća Kovačići s Okolišća (poginuli kod Pernica) i Drago Jozić u Bistrici (strijeljala ga OZN-a, pa je, budući da nije smio biti pokopan u groblju, pokopan u bašti Martina Jozića), bili su tu i Subašići koji su se kretali više u okolici Bugojna..., ali nekako je najviše u narodu ostao zapamćen Stipo Šunjo. Njegovo ime jednostavno je postalo sinonim za sve uskopaljske križare, škripare, šumnjake.... On je, dakle, dobio takav status među uskopaljskim križarima, kakav je imao imenjak mu Sičaja Gegan u susjednoj Rami. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da je ovaj Dobrošak najdulje odolijevao potjerama OZN-e, pa je mit o njemu iz dana u dan rastao i među Uskopljanima pritisnutima blagodatima nove vlasti, ali i među njegovim progoniteljima, koji su se uvijek iznova iz potjera vraćali praznih ruku, bijesni i razočarani. Satisfakciju za takvo javno sramoćenje goniči su nalazili u još jačim pritiscima na civilno stanovništvo, pa i zločinima od kojih je u Uskoplju najpoznatiji i najokrutniji onaj kojeg su u Podgrađu počinili Momo Šešum i njegovi krvnici pobivši ,pod izlikom traženja šumnjaka, cijelu obitelj Sabljo. O snazi Šunje i njegove grupe govori i izvješće ustaškog bojnika Ante Vrbana koji se 1946. godine iz logora Fermo u Italiji po zapovjedi prebacio u zemlju da bi na licu mjesta ispitao snagu i uvezanost "grupa preostalih hrvatskih jedinica koje se još bore protiv partizana". Vrban iz Hercegovine, gdje je ranjen, kako piše, "ponovo prelazi u Bosnu i tamo se sastaje s grupom boraca pod zapovjedništvom Stipe Šunje..." I dok se stvarao mit o njima, Šunjo i njegovi ljudi, činilo se, drsko su i s podsmijehom rušili jedan drugi mit koji među Uskopljanima nikada neće uhvatiti dublje korijenje, mit o partizanima kao vojsci koja je ubijala tek da ne bude ubijena (i k tome pobijedila!) i mit o čobanima i sitnim kokošarima koji su preko noći počeli jasno razaznavati prednosti Lenjinove teorije o diktaturi proleterijata nad Marxovim zakučastim preduvjetima nastanka socijalizma. A tko je uistinu bio Stipo Šunjo, čovjek kojega se bojala uvijek paranoična (sjetite se: Jugoslavija je, kako su nas učili, bila okružena BRIGAMA, a ne susjednim narodima!) komunistička vlast? Na kraju rata, kada se s još desetoricom drugova odmetnuo u šumu, imao je 36 godina (rođen 30.10.1910 od oca Pere). Bio je srednjega rasta, imao je crnu kosu i duguljasto lice, velike i debele usne. Čelo mu je bilo srednje veličine, ali veoma široko. Brkove i bradu je brijao, a nikakvih drugih osobenih znakova nije imao. Već ovaj goli osobni opis nekako odiše običnošću, pa, po njemu, Šunju prije vidimo kao jednoga od "onih ljudi koje kad vidimo odmah i zaboravimo", nego kao zakašnjeloga Mijata Tomića koji se ne plaši "niti puške, nit u njojzi zrna", niti mu takvo banalno oružje (ni izdaja, niti krivnja nije!) što može. Podatak da je bio nepismen još više ga utapa u ondašnju običnost, koju, međutim, nikako nisu mogli prepoznati njegovi progonitelji, pa zato tu običnost i nisu mogli upotrijebiti protiv njega. Iz dana u dan podizali su mu cijenu, proglasili ga ratnim zločincem, a on im je nakon sedam godina gonjanja na odlasku opalio još jednu pljusku. Granicu je prešao ilegalno 1952. godine, ali se u dolasku do nje poslužio dokumentima gospodina P., Uskopljanina za kojeg se s velikom sigurnošću tvrdilo da je bio suradnik jugoslavenske tajne policije. Fama koja se stvarala oko njegova boravka u šumi nastavila se širiti i kada se, nakon Austrije skrasio u Njemačkoj (Freilasingen, B. Lidestrasse). Svako malo pokoji bi se pijani gastarbajter u povjerljivu razgovoru počeo kleti svim živim i mrtvim da je negdje na ulici, u parku ili trgovačkom centru ugledao Šunju i da je ovaj, sve glumeći nehajnost, prošao pored njega kao da ga tobože ne prepoznaje. Samo bi negdje ostao smiješak u kutu debelih usana ili jedva primjetan mig oka po kojemu ga se pamtilo i koji je govorio samo ono što su ionako svi osjećali: Šunjo živi. S druge strane, Šunjo se priviđao i komunističkoj muriji koja je tvrdila da se "državljanin SFRJ Stipo Šunjo po dolasku u SR Njemačku povezao se s ekstremnom ustaškom emigracijom i postao član HOP-a. Učestvovao u akcijama na naša DK predstavništva i vršio pritisak na naše radnike da se učlanjuju u ustašku emigraciju..." A što je za to vrijeme radio Šunjo? Između tuđine i velikih ideja koje su trebale promijeniti svijet? Nastojao je, kao i toliki naši radnici preživjeti u tuđem svijetu. Pokatkad bi uzeo karte u ruke, pokatkad pogledao kakav PIP show i da, pokatkad bi prošvercao pokoji komad oružja, zbog čega ga je i njemačka policija često opominjala. Sasvim obično, zar ne? Između tuđine i velikih ideja koje su trebale promijeniti svijet! |
Promocija knjiga
Najava![]() Uopće ni ne sumnjamo da će ovom predstavljanju nazočiti i brojni zagrebački Uskopljani. Janja Mikulić rođena je 22. travnja 1952. godine u Podgrađu kod Uskoplja. Osnovnu školu završila je u Uskoplju, a srednju medicinsku u Zagrebu, gdje i sada živi i radi kao medicinska sestra. Pjesme je objavljivala na 2. programu Hrvatskog radija, te «Tomislavu», «Glasu koncila»,"Veritasu", «Betaniji», «Maruliću» i dr. Uz pjesme piše i prozu. Do sada je objavila zbirku pjesama pod naslovom Pozdravi sve (1998.), te već spomenute knjige priča Magdalena popravlja svijet (2005.) i Ana Trepavičarka (2005.). |
Humanitarni koncert i turnir za Mečeta
Neumorni Uskopljani iz Linza ponovo su u akciji: ovaj put pomažu Ivanu Vučemilu...![]() Uplata po ekipi iznosi 100 EUR, a prijave ekipa mogu se obaviti na brojeve telefona: 0664 4329434 ili 0664 3357468. Izvlačenje parova obavit će se na stadionu neposredno prije početka turnira. Nakon turnira održat će se humanitarni koncert u prostorijama Hrvatskog doma u Linzu (Friedhofstr. 25/I). Početak je predviđen za 19.00 sati, a nastupit će Party band i tamburaški sastav Hrvatskog doma Wels. Isječak Ivanova pisma: “60 postotni sam invalid od 1994. godine I 100 postotni od 1998. godine, kada sam slomio vratnu kralježnicu I postao teraplegičar. Ne mogu micati ni nogama, ni rukama, niti imam kontrolu nad stolicom I mokrenjem. Trebalo bi mi puno invalidskih pomagala, koja si ne mogu priuštiti jer mi trenutno primanja iznose 15 EUR. Najviše bi mi trebao madrac koji sprječava nastanak rana, elektronski bolnički krevet I vertikalizator. Ne znam što činiti jer rane su mi sve dublje I veće. Ne trebam pomoć dugo, jer bolesnici kao ja dugo ne žive” Kontakt adresa: Ivan Vučemil Ulica fra Andjela Zvizdovića bb 70280 Uskoplje – G. Vakuf BiH Unicredit zagrebačka banka d.d. ACCOUNT: 40-21-02617-3 SWIFT CODE ZABABA 22 E-mail: ivanhb@net.hr i ivanhbvuk@yahoo.com |
ZAJEDNICA HRVATA SKOPALJSKE DOLINE JUŽNOG ONTARIJA I HKD NAPREDAK- HAMILTON |
"Slučaj Miličević"
O događaju koji se u noći na srijedu dogodio u bugojanskom ( opet!!! ) kafiću već toliko mnogo se govori da bismo ga mogli nazvati "slučajem Miličević". O njemu se govori i u policijskom izvješću od 20. o.m.:
![]() Sasvim drukčije o ovom događaju izvještava zagrebački Večernji list, također 20.o.m., a njegovo pisanje prenijeli su i neki drugi mediji (između ostalih, članak je i na ovom blogu u svom komentaru prenio i jedan od posjetitelja): USKOPLJE / G.VAKUF U ugostiteljskom objektu "Tin" u Bugojnu u noći na srijedu napadnut je policajac. Zrinko Miličević zvani Mike iz Bistrice u Uskoplju nakon završene druge smjene i predavanja službenog naoružanja u postaji u odori je otišao do Bugojna, gdje običava s prijateljima popiti piće nakon posla. Stajao je sam za šankom te povremeno razgovarao s dvojicom gostiju koji su ga počastili pićem. (foto:bugojanci.ch i rama-prozor.info)Bili su Bošnjaci i nisu ni po čemu pokazali da im policajac smeta. Društvance za jednim stolom bilo je poprilično veselo i stalno je od konobara, koji je zamijenio konobaricu nakon što je završila smjenu, tražio da se puštaju sevdalinke. Policajac Zrinko Miličević pitao je "Ima li šta od Thompsona?", nakon čega je konobar nasrnuo na njega, kao i njegov brat koji je sjedio u blizini. ![]() ![]() ![]() |
Popis stanovništva 1895.
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 22. travnja daleke 1895. godine u BiH je proveden treći popis stanovništva od ukupno četiri, koliko ih je za četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave u BiH ukupno provedeno. Pučanstvo je popisivano po nacionalno – konfesionalnom principu, a popisivana su i sva naseljena mjesta, stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.. ![]() Tako su, recimo, prema ovom popisu, u Bojsku spadali i Derviši, Grizići, Malići, Mejići, Memići, Mirko i Seferovići. U Grnicu: Brijeg, Grnica, Kučine, Lepušine, Mratin, Oklaj, Privija, Rukavice, Tolović i Trbare. U Lužane: Glavaši, Lužani, Pustotina i Rosulje. U Ričicu: Ričica Donja, Ričica Gornja i Ričički Dol. U Pograđe: Galići, Han Pograđe i Šugine Bare. U Pidriš još i Han Trlica. U Boljkovac još i Sečin Han, a u Dobrošin još i Dobrošin Han. U Uzričje: Duša, Jelače, Mačkovac i Mračaj. U Vrse još i Gaj i Slivica. U Gračanicu još i Humac i Okolišće. U Skrte i Jazvenik, a u Crkvice još i Pale. U Seferoviće i Maškara. U Bistricu Lokavlje i Vuković, a u Hrasnicu Hrasnica Donja i Hrasnica Gornja. U Mošćane: Osojnica, Osredak, Ploča Han i Teletovina. U Sarajvilić: Gaj, Vilić-polje i Volari. U Draževdol još i Luke, Pajić Polje i Tavnice. U Pernice još i Laze. U Vaganjac još i Stražica. U Voljice Gornje još i Pale (Raduša) i Zaklopci. |
Blokada prometnica
Zbog stanja lokalnog puta Voljevac - Jelići, Privorani izvršili blokadu prometa. U policijskom izvješću o ovom događaju se kaže:![]() Istog dana oko 20,00 sati 70-ak mještana sela Svilići, Crkvice, Kozica, i Jelići, općina Gornji Vakuf-Uskoplje izvršili su blokadu puta M 16 Gornji Vakuf-Uskoplje - Prozor-Rama, u mjestu Karamustafić, općina Gornji Vakuf-Uskoplje. Oko 21,10 sati mještani su izvršili deblokadu puta a narušavanja JRiM-a nije bilo. |
Uskopljanin u Hamiltonu
Ugledni član napretka u Hamiltonu je i Uskopljanin Mirko Batinić...![]() Ugledni članovi odbora su Mirko Batinić porijeklom iz Uskoplja i Stanko Dodig iz Sarajeva, a priredbe se održavaju osim u Hrvatskom centru u Missisagi i u Hamiltonu, u velikom Litvanskom kulturnom centru, s kojim Hrvati dobro surađuju". Iscrpnije... |
Kroz tri ratne godine...
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 19. travnja 1992. godine slavio se blagdan Uskrsa, ali je u Uskoplju na misama, što zbog obveza koje su ljudi imali na prvim crtama obrane, što zbog velikog broja izbjeglih, bio prisutan veoma mali broj vjernika. Došli su tek rijetki radnici iz inozemstva, koji su se odmah nakon blagdana uglavnom vraćali u inozemstvo. Od događaja koji su obilježili 19. travanj također ratne 1993. godine, Kroničar je zabilježio sastanak na kojemu su predstavnici HVO-a i porezni obveznici razgovarali o poreznoj problematici. Istoga dana u 18.00 sati pripadnici muslimanskih snaga još jednom su skinuli hrvatsku zastavu s Releja, mjesta na kojemu je prema dogovoru dviju strana zastava postavljena. 19. travnja 1994. godine u 14.00 sati u uskopaljskoj bazi UNPROFOR-a održan je sastanak predstavnika hrvatskoga i muslimansko-bošnjačkoga naroda. Na sastanku je bilo riječi o problemima opskrbe gorivom, slobodi kretanja i infrastrukturi. Predstavnici Muslimana Bošnjaka tražili su da im se što prije omogući sloboda kretanja cestama koje iz grada vode prema Voljicu, Bugojnu, te Privoru. Inžinjerijske ekipe Brigade dra Ante Starčevića zajedno s ekipama UNPROFOR-a i na današnji dan 1994. godine radile su na otkrivanju i uništavanju zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava na području grada. (05) |
Nikola Jurleta najbolji matematičar
Veliki uspjeh na županijskom natjecanju iz matematike![]() Na ovom natjecanju, na kojemu je sudjelovalo 16 osnovnih škola i mladi matematičari iz Uskoplja postigli su vrijedne rezultate. Prije svega se to odnosi na Nikolu Jurletu koji je proglašen najboljim matematičarem svih osmih razreda u našoj Županiji. Više... |
Snimanje Živih i mrtvih bliži se kraju
Ekipu filma čeka još 15 dana snimanja![]() Ostalo nam je još tek 15 dana snimanja kadrova koji se odnose na priču iz 1993. godine, a za to ćemo trebati lijepo vrijeme, pa ćemo snimanje nastaviti u svibnju u Zagrebu, te na Makljenu, gdje će pasti zadnja klapa izjavio je producent filma Uskopljanin Miro Barnjak. |
Putovanje...
Fotografije Stipe Milića u t-portalovoj Galeriji...![]() Tako je u t-portalovoj galeriji predstavljen uskopaljski fotograf Stipo Milić. Ovdje prenosimo njegovu fotografiju pod naslovom Putovanje, a ostale Milićeve radove pogledajte ovdje... |
Čestitke
![]() Prva nam dolazi iz Zadra, a poslao ju je fra Tomislav Ćurić, a druga je od uredništva ramske web stranice koju, vjerujemo, i mnogi od Vas posjećuju: Dragi prijatelji, rodbino i znanci! Ako nikada nismo riskirali izgubiti, necemo moci pobijediti. Ako nikada nismo posli na put, necemo stici do cilja. Ako nikada nismo sijali, necemo niti zeti. Ako nikada ne ostavimo sto imamo, necemo biti slobodni. Ako se nikada ne usudimo prijeci na drugu obalu rijeke, necemo znati kako je na drugoj strani. Isus je vec presao na drugu stranu. Uskrsnuo je. Time nam je pokazao kako je na drugoj strani. Neka ovogodisnje slavlje uskrsnih blagdana bude svakome od nas jedno novo isksutvo PRIJELAZA NA DRUGU STRANU, U NOVI ZIVOT! Od srca Vam to zelim, cestitajuci SRTETAN USKRS! Tomislav Ćurić U čestitci uredništva www.rama-prozor.info upućenoj svim Ramcima, ali i svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr, između ostaloga, se kaže: Uskrs je vjerski blagdan koji je za kršćane duboka istina i temelj vjere, ali je ujedno i obiteljski blagdan u kojem obiteljsko zajedništvo dominira. Uskrs je dan u kojemu čovjek čista srca i duše pruža ruku bližnjemu svom želeći mu čestitajući reći da treba biti sretan jer je danas na ovom prolaznome svijetu, a sutra u vječnosti. |
Sretan Uskrs
![]() "Od svih je blagdana Uskrs najsimpatičniji i najracionalniji. Dok su ostali blagdani posvećeni dogmatičnim vjerovanjima, taj Dan je slava proljeća, vječnog proljeća vječnog života. Kalvarijska krv pretvara se u vječno cvijeće. Uskrs je simbol neprestanog pomladjivanja prirode, i taj misterij je najljepše naslijedje poganskih religija". Antun Gustav Matoš |
Pravo na obrazovanje
Kratka vijest![]() S tim u svezi jučer je u Travniku održan sastanak direktora osnovnih škola naše Županije sa predstavnicima Ministarstva obrazovanja ŽSB i organizacije Save the children. Tom prilikom nazočnima je predstavljen projekt te, posebno, naznačene obveze osnovnih škola u njegovoj implementaciji. |
Kavanske tučnjave
Jučer se, prema policijskom izvješću, u našem gradu dogodio jedan slučaj fizičkog napada:![]() Također, noćas oko ponoći, bilježi se i jedna tuča u kojoj je bilo teže povrijeđenih:Dana 13.4.2006.godine, oko 00,10 sati, prijavljeno je PS Gornji Vakuf/Uskoplje, da je došlo do tuče ispred ugostiteljskog objekta “Dejton”, koji se nalazi u naselju Duratbegović Docu, općina Gornji Vakuf - Uskoplje. Ophodnja policije je na lice mjesta zatekla Č. Š. iz Duratbegović Doca koji je ležao na zemlji sa ozljedom glave. Ophodnji policije se obratio R. Š., brat ozlijeđenog koji je sudjelovao u tuči. Nakon pregleda u DZ Gornji Vakuf - Uskoplje utvrđene su teže tjelesne ozljede, zbog kojih je Č.Š. prebačen u MC Bugojno, a potom u MC Travnik. Po nalogu Kantonalnog tužitelja R.Š. je lišen slobode. Istraga je u tijeku. |
(700) Pomoć Nihadi Gazić
Dvadesetčetverogodišnja Nihada Gazić nepokretna je od svoje 19. godine, a u njenoj sedmeročlanoj obitelji nitko ne radi...![]() Jović je pročitavši u Oslobodjenju «poziv za pomoć» hitro reagirao i kontaktirao predsjednicu Udruge Vanju Molinar, te su Nihadi osigurana potrebna pomagala. Ova 24. godišnja djevojka, iz sela Gazića kod Gornjeg Vakufa/Uskoplja trenutno boravi u porodici svoje sestre Ramize Muheljić u Donjem Vakufu. Nepokretna je od 19. godine a prije tri godine liječnici su joj dijagnosticirali multipla sklerozu U sedmeročlanoj porodici Gazić niko ne radi - Nihadin otac je također bolestan, majka je domaćica a sestre i dvojica braće traže posao. Jović je pozvao sve koji su u mogućnosti, na bilo koji način, da pomognu ovoj djevojci i njenoj porodici. Prilikom današnje posjete porodici Nihade Gazić s Jovićem su bili predstojnik Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH Davor Čordaš i načelnik općine Gornji Vakuf /Uskoplje Marinko Krajina. (Izvor PredsjedništvoBiH) |
Automobilom u Vrbas
U današnjem policijskom izvješću donosi se i informacija o jučerašnjoj teškoj prometnoj nezgodi na području naše općine:Dana 11.4.2006. godine, oko 18,00 sati, na lokalnom putu Voljevac–Bojlkovac, općina Gornji Vakuf - Uskoplje, iz nepoznatih razloga je došlo do slijetanja sa mosta zvani “Carski most” u rijeku Vrbas pmv marke “Opel-Vektra”, registarskih oznaka 402-T-889 kojim je upravljao Milenko Č. iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja. Milenko Č. je tom prigodom zadobio teške tjelesne ozljede, te je nakon ukazane liječničke pomoći u DZ Gornji Vakuf - Uskoplje prevezen u bolnicu Nova Bila, općina Travnik. U vozilu se kao suputnik nalazio Mario M. iz Gornjeg Vakufa - Uskolja koji je zadobio lakše tjelesne ozljede. Očevid su obavilii službenici OKP-a PU Bugojno. Istraga je u tijeku. |
Lov na divlju svinju
Akcija Lovačkog društva Uskoplje![]() U natjecanju na divlju svinju najbolji je bio gonič Buco Islama Kulaglića iz Prozora sa 186 osvojenih bodova , drugo mjesto osvojio je lovački pas Dražena Zadrića, također iz Prozora, sa istim brojem osvojenih bodova, a treći je pas Dragana Samardžića iz Jajca sa 185 osvojenih bodova izvjestio je tajnik LD Uskoplje Marinko Bošnjak. |
Dozvole za proizvodnju električne energije
Još tri elektrane na Vrbasu...Dodijeljene su nove dozvole za djelatnost proizvodnje električne energije u malim hidroelektranama koje će obavljati tvrtke Elgrad (Jajce), Paloč(Uskoplje), Rose-Wood (Uskoplje) i Intrade energija (Sarajevo). Prema pozitivnim zakonskim propisima, dozvole je dodijelila Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Radi se o specijaliziranoj, samostalnoj neprofitnoj i nezavisnoj organizaciji, u čijoj nadležnosti su nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije uključujući i trgovce električnom energijom, propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca električnom energijom, utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, opskrbu i trgovinu električnom energijom, izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata i utvrđivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije. Tvrtka Intrade energija sa sjedištem u Sarajevu planira četiri male hidroelektrane na području općine Fojnica, Elgrad sa sjedištem u Jajcu planira jednu na riječici Bila voda, a Paloč tri hidroelektrane na rijeci Vrbas. (Elektro-tehnika.com) |
Radio postaja Uskoplje
Dogodilo se na današnji dan![]() Prva postava Radio postaje Uskoplje ostala je na okupu negdje do ljeta 1994., a upravo iz tog perioda i potječe cijeli niz slušanih emisija (Zastave i releji, Linija fronte, Živjeti u Uskoplju, Vox populi, Santa Mahala, Super Andrija, serija razgovora s Titom i dr). Odlukom CRA od 12.10.2001. godine Radio postaji Uskoplje zapovjeđeno je da prekine emitiranje programa, budući da, kako je ocijenjeno nije zadovoljila minimum uvjeta za dobijanje dugoročne dozvole za emitiranje. No, stvarni prestanak emitiranja programa Radio postaje Uskoplje dogodio se, po svemu sudeći, mnogo ranije od ove odluke. Šteta!(2005) |
Srednjoškolski centar Jure Mikulića
Dogodilo se na današnji dan![]() Do osnutka ovoga centra u Uskoplju su postojali istureni odjeli bugojanskog Srednjoškolskog centra. Upravo ovi odjeli s već osiguranim prostorom i potrebnim profesorskim kadrom, te brojnim učenicima bili su pretpostavka za osnivanje Srednjoškolskog centra u uskoplju. Već školske 1973./1974. godine u Srednjoškolski centar se, uz postojeće metalske i trgovačku struku, upisuje prva generacija gimnazijalaca, a od tada se gotovo svake godine u okviru centra otvaraju nove škole i uskopaljskim učenicima omogućava školovanje za nova zanimanja. Posljednja školska godina SŠC-a Jure Mikulića bila je 1991./1992.. Te godine nastava je, zbog neposredne ratne opasnosti, završena ranije - 15. svibnja 1992. godine. Profesori foto:uscople.tkDakako, teško je nabrojati imena svih profesora koji su u dva desetljeća postojanja SŠC-a Jure Mikulića znanjem obogaćivali generacije uskopaljskih učenika, ali jedno je sigurno: svako od tih imena - neko češće, drugo manje često - zabljesne u sjećanju barem nekoga od tisuća bivših učenika uskopaljskog SŠC-a. Za ovu priliku donosimo popis svih zaposlenika SŠC-a Jure Mikulića 1991./1992., zadnje godine njegova postojanja. Njihova imena, sigurni smo, u mnogima od vas pobudit će lijepa sjećanja, a mnogi od vas će i nadopuniti ovaj popis imenima iz nekih starijih generacija: Aco Alvir (prof), Alojz Bandić (prof), Ljubo Barnjak (prof), Ivan Bašić (prof), Ivka Bašić (prof), Miro Batinić (prof), Himzo Bećirović (prof), Ahmo Bedak (prof), Enver Begović (prof), Esminka Burek (prof), Hamid Bukarić, Zeminka Čemer (tajnica), Pakiza Demirović (prof), Zumra Demirović, Fahrudin Destanović (pom. rav.), Jasminka Drino-Kirlić (prof), Marija Dumančić, Dževad Duratbegović, Jadranka Đikić (pedagog), Azemina Eđelović (knjižničar), Mustafa Filipović (prof), Josip Franjić (prof), Zvonimir Fontana (prof), Abdulah Garača (prof), Fatima Gekić (prof), Rasim Gvozden, Salim Gurić, Hidajet Halilović, Mehmed Hajić (prof), Faiza Heljić (prof), Jusuf Heljić (prof), Safeta Heljić (prof), Salim Idrizović, Mira Jamičić (šef rač.), Islam Jareb, Muhamed Jusufbašić, Mustafa Jusufbašić, Josip Jurina (ravnatelj), Hamdija Kadunić, Ešref Karamustafić (prof), Remza Karamustafić, Džahid Kico, Adem Kirlić (prof), Ivan Kraljević (prof), Dubravka Kubat (prof), Nediljko Kubat (m. knjig.), Marko Kustura (prof), Mirko Kvesić, Drago Ljubas, Behidža Mahmutović (prof), Verica Malinar (prof), Stipo Martinović, Nada Matijanić (prof), Josip Meštrović (prof), Ekrem Milanović, Nikola Milić (prof), Anđa Mršić (prof), Mulija Mršić, Mahmut Muminović, Mirjana Pečner (prof), David Perić (prof), Lenka Posavac (prof), Sabahudin Puljarga (prof), Novo Stanišić (prof), Franjo Sučić (prof), Hrvoje Šenda (prof), Vesna Šenda (prof), Vahid Šehić (prof), Esad Šošić, Anđa Vuknić (prof), Ankica Tomas (dak. blag.), Ana Zeko, Anđa Zeko, Ljiljana Zeko, Mare Zeko. |
Škola u Borovoj Ravni
IFAD i ove godine nastavlja s realizacijom svojih projekata...![]() Inače, prije otprilike godinu i pol visoko izaslanstvo ove Fondacije, koja će na prostoru BiH u projekte razvitka stočarstva, kreditiranja malih i srednjih poduzeća, te obnovu ruralne infrastrukture, uložiti ukupno 16,5 milijuna američkih dolara, posjetila je našu općinu, te je tom prilikom konstatirano da upravo naša općina u implementaciji dogovorenih IFAD-ovih programa prednjači među općinama u Fedraciji BiH, pa ovogodišnje projekte treba promatrati kao nastavak prethodne veoma uspješne suradnje. |
Stipendije za studente
Kratka vijest![]() ![]() |
Ukradena konstrukcija s dalekovoda
Danas se doslovno krade sve, a to je pouzdan znak teškog (i to ne samo ekonomskog) stanja u kojemu se društvo nalazi...![]() Jučer, 6. travnja, oko 11,30 sati, PS Gornji Vakuf - Uskoplje obavještena je od Elektroprenosa BiH, operativno područje Sarajevo, da je na lokalitetu Voljevca, općina Gornji Vakuf - Uskoplje ukradena konstrukcija sa dalekovoda. Očevid su obavili djelatnici OKP PU Bugojno, a istraga je u tijeku. |
Bitka za Kupres
Dogodilo se na današnji dan: 7.4.1992.![]() Unatoč pozivu svojih susjeda, kao i činjenici da se rat primakao i njihovim domovima, uskopaljski Muslimani odbili su sudjelovati u bitci za Kupres pravdajući svoje odbijanje blagdanskim slavljem. Dakako, opće je mišljenje, nije bila riječ ni o kakvom bajramskom slavlju već je ponašanje uskopaljskih Muslimana bilo tek rezultat neodgovornog, kalkulantskog odnosa muslimanskog vodstva prema nadolazećem ratu i njegove proklamirane «politike ekvidistance»... Uz rub ![]() U isti red spada i Izetbegovićeva izjava izrečena 2. ožujka u Sarajevu tijekom tiskovne konferencije: "Mislim da se na tlu Bosne i Hercegovine ne radi o ratu. Sukobi će prestati 7. travnja, čim Bosna i Hercegovina bude priznata kao suverena i nezavisna". BiH su, naime, na današnji dan 1992. godine priznale SAD ali, kako znamo, upravo na taj dan uslijedio je i gorki demanti Izetbegovićeve izjave...(foto:bhdani) (2005.) |
Ponovo krivotvorena novčanica
I ovaj, kao i brojni drugi slučajevi, upućuje na krajnji oprez...![]() |
"Besplatno" nalio gorivo
Iz današnjeg policijskog izvješća:![]() Istraga je u tijeku. |
Zombi ekipa
Blog uskopaljskog zombi extreme team-a...![]() Uživajte u nasem web-portalu Gornji reci predstavljaju opis zombiuskoplje bloga, koji je svojim pojavljivanjem prošloga mjeseca znatno obogatio uskopaljsku blogosferu. Sigurni smo da će svoju ljubav prema ekstremnim vožnjama uspjeti prenijeti i na posjetitelje svoje stranice, kojih ni među posjetiteljima ovoga bloga, uvjereni smo, neće biti malo! Zato, svi odmah na zombiuskoplje.blogger.ba... ![]() "Ovako izgleda svaki vikend u nasem gradu u 11h. Zombi ekipa kreće po enduro iskustva, a dosta njih se vraća sa vožnje sa ozljedama........" |
Probleme nitko ne rješava i grad polako umire?
"Došlo je vrijeme da se građani uključe u proces odlučivanja..."Tako su, prema GROZD-u, građani kao trenutno najveće probleme u našemu gradu označili: - Nedostatak politicara koji su Uskopljani i koji žive i rade u Uskoplju (a ne u Sarajevo kako se vecina politicara sada ponaša); - Nacinalna pitanja su iznad stvarnih problema sa kojima gradani žive; - Nedostatak ljudi koji ce ujediniti građane; - Rastući problemi koje nitko ne rješava, i grad umire. Od sudjelovatelja u diskusiji izdvajamo mišljenje naših sugrađana Jasminke Kirlić i Zrinka Tokića (bez ikakvih intervencija u tekst), a cijelo izvješće s Foruma pročitajte ovdje. Jasminka Kirlic Evo i na vašem upitniku jedan od problema koje ste naveli je da gradani nemaju nacina d auticu na vlast i politiku. Psle rata mi smo vjerovali da ce nam politicke stranke rješiti naše probleme. Po mom mišljenju u Gornjem Vakufu - Uskolje, došlo je do pucanja. Došlo je vrijeme da se gradani ukljuce u proces odlucivanja zajedno sa politickim predstavnicima. Zrinko Tokic: Predsjedavajuci HDZ-a Država je definirana kao država tri naroda, i ona može ici naprijed samo ako su narodi uvjereni da su ima prava zagarantovana. Sve nadležnosti izuzev rijetkih su otišle županijama i Federaciji. Poduzeca su u nadležnosti agencije za privatizacije. Radnike s toga niko ništa nije ni pitao. Tako se desilod a se gradanima nisu i po 10 godina uplacivale dadžbine. Još je gore što radnicima nitko nije rekao kakva prava imaju, i oni ih nisu ni tražili. Na taj nacin su ostali bez fabrike. Nama sada prijeti opasnost da postanemo država starih ljudi koji ne mogu odgovoriti na zahtjeve modernog društva. |
Izvješće JNA iz 1992.
Dogodilo se na današnji danOvom prilikom podsjećamo na redovno izvješće za 2. travnja 1992. godine zapovjedništva 30. partizanske divizije JNA koja je neposredno pred izbijanje rata u BiH imala zonu odgovornosti od Kupreške visoravni, doline rijeke Vrbasa do šireg područja Janja. Naime, u izvješću doslovce piše: «U SJB (Stanica javne bezbednosti) Bugojno ratnoj miliciji podeljena municija, ali samo pripadnicima muslimanske nacionalnosti s napomenom da se sakrije od pripadnika hrvatske nacionalnosti. U Gornjem Vakufu zategnuti odnosi između Hrvata i Muslimana...». Godinu dana kasnije, municija «podeljena» ratnoj miliciji već je bila i upotrijebljena, pa je na današnji dan 1993. godine u prostorijama HVO-a održan sastanak predstavnika HVO-a i Armije BiH kojemu su prisustvovali i predstavnici UNPROFOR-a i Promatračke misije Europske zajednice. Na sastanku je postignut slijedeći sporazum kojeg je u ime HVO-a potpisao pukovnik Željko Šiljeg, u ime Armije BiH pukovnik Selmo Cikotić, UNPROFOR-a bojnik Alan Jones, te u ime PMEZ-a gospodin Chris Beese: ![]() 2a. Obvezuju se Armija BiH i HVO da do 9.4.1993. izvrše tehničke pripreme popisa osoba lišenih slobode, kada će se sastati komisije i potpisati popise, a oslobođenje svih evidentiranih s popisa izvršit će se 15.4.1993. u 14.00 sati uz nazočnost predstavnika PMEZ-a u Karamustafićima. Obostrano oslobađanje smatrat će se konačnim i obje strane će potvrditi i garantirati da nemaju više zarobljenika. 2b. Obvezuju se Armija BiH i HVO da formiraju komisiju koja će uz nazočnost predstavnika PMEZ-a i UNPROFOR-a izići na mjesto gddje su navodno nestale četiri osobe i sanitetsko vozilo 27.1.1993. i utvrditi činjenično stanje dana 3.4.1993. s polaskom u 9.00 sati iz Zapovjedništva UNPROFOR-a. Obvezuje se HVO da će sačiniti i podnijeti na uvid sva saznanja o navedenom vozilu i osobama iz navedenog vozila do kojih se dođe u roku od 30 dana i to 2.5.1993., te poduzeti sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja. Ukoliko se ustanovi da su tražene osobe žive, isti dan, kad se to ustanovi, trebaju biti puštene na slobodu. 3. Obvezuju se HVO i Armija BiH da formiraju zajedničku komisiju 3.4.1993 u 9.00 sati od po jednog predstavnika uz nazočnost jednog predstavnika PMEZ-a koji će u vremenu od 3.4.1993. do 5.4.1993. obići područje gdje postoje vještačke utvrde, snimiti postojeće stanje, nakon čega će zapovjednici HVO-a i Armije BiH izdati zapovjedi za eliminiranje istih, a ista komisija će izvršiti kontrolu realizacije 10.4.1993. u istom sastavu. 4. Naredni sastanak održat će se 16.4.1993. na istome mjestu, u isto vrijeme, te će se izvršiti analiza ovog dogovora i rješavati problemi koji danas nisu riješeni, a u međuvremnu rad će nastaviti koordinativna tijela na rješavanju svih spornih lokalnih problema. (05) |
< | travanj, 2006 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |