turopolje-mjesto

nedjelja, 20.03.2011.

Svjetski dan šuma, 21. ožujka

Ova je godina na poticaj Hrvatske proglašena Međunarodnom godinom šuma, a u ponedjeljak, 21. ožujka, na Svjetski dan šuma na glavnom gradskom trgu u Slavonskom Brodu od 10 do 12 sati dijelit će se promidžbeni letci, a djeci iz osnovnih škola 250 sadnica hrasta lužnjaka i 300 smreke.

U četvrtak, 24. ožujka, u Požegi se otvara poučna staza Hajderovac, a u Bjelovaru 17. i 18. lipnja na prostoru gudovačkog sajma "Dani hrvatskog šumarstva". Ondje će Hrvatske šume održati i svoju središnju proslavu Međunarodne godine šuma.

Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

U povodu Svjetskog dana šuma predsjednik uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić naglasio je da je godina 2011. proglašena Međunarodnom godinom šuma, i to upravo na poticaj iz Hrvatske 2005. na 5. zasjedanju Foruma za šume Ujedinjenih naroda (UNFF). To i ne treba iznenaditi jer šumarska struka u Hrvatskoj ima 250-godišnju tradiciju, dodao je.

Vuletić je istaknuo kako je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj dva i pol milijuna hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Po vrstama drveća najzastupljenija je bukva (36 posto), hrast lužnjak (12 posto), hrast kitnjak (10 posto), obični grab (9 posto), jela (8 posto), poljski jasen (3 posto), smreka (2 posto) te ostale vrste (20 posto).

Šumama u Hrvatskoj, rekao je Vuletić, gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina, a njima se utvrđuje ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Sva područja kojima gospodare Hrvatske šume nose certifikat FSC kojim se potvrđuje da se šumama gospodari na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način.

Godišnje se u šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održiva gospodarenja, istaknuo je Vuletić i dodao da ulažu oko 100 milijuna kuna na godinu u provedbu preventinih protpupožarnih mjera.

Područja na kojima je opasnost od izbijanja požara ljeti najveća nadziru se 24 sata, a na kraškom području djeluju osposobljene interventne skupine radnika opremljene vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara. Uz to pet posto ukupnih prihoda od naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma uplaćuje se županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na kraškom području.

"Kao šumar i kao predsjednik uprave ističem da nam je osnovna zadaća predati našoj djeci još bolje, bogatije i biološki raznolikije šume. Uz more i ravnicu Hrvatska je i zemlja šuma i takva će i ostati. Šume su naše naslijeđe i budućnost. Prodaja, privatizacija samih šuma ne dolazi u obzir jer su šume nacionalno bogatstvo", zaključio je u izjavi za Hinu predsjednik uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić u povodu 21. ožujka, Svjetskog dana šuma.

Svjetski je dan šuma, kojim se želi istaknuti važnost šuma i njihove zaštite.
Šume su najsloženiji ekološki sustav na Zemlji. One štite zemljište od erozije, povoljno utječu na klimu, režim voda, na prinos u poljoprivredi, ali i na zdravlje.
U Hrvatskoj šume prekrivaju 47 posto teritorija, a 95 posto ih je prirodnih. S obzirom na to da je u državnom vlasništvu 78 posto šumskog zemljišta i šuma, država se brine za njihovu biološku obnovu.
Iz strategije održivog razvoja Hrvatske doznajemo i da je više bjelogoričnih nego crnogoričnih šuma. Ističe se i da su u usporedbi s europskim - šume u Hrvatskoj u vrlo dobrom stanju

O TUROPOLJSKOM LUGU

20.03.2011. u 21:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

IZ POVIJESTI TUROPOLJA

Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.

Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.

U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.

Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.

Turopolje danas

Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.