Marketing
Svjetski dan šuma, 21. ožujka
Ova je godina na poticaj Hrvatske proglašena Međunarodnom godinom šuma, a u ponedjeljak, 21. ožujka, na Svjetski dan šuma na glavnom gradskom trgu u Slavonskom Brodu od 10 do 12 sati dijelit će se promidžbeni letci, a djeci iz osnovnih škola 250 sadnica hrasta lužnjaka i 300 smreke.
U četvrtak, 24. ožujka, u Požegi se otvara poučna staza Hajderovac, a u Bjelovaru 17. i 18. lipnja na prostoru gudovačkog sajma "Dani hrvatskog šumarstva". Ondje će Hrvatske šume održati i svoju središnju proslavu Međunarodne godine šuma.
Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
U povodu Svjetskog dana šuma predsjednik uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić naglasio je da je godina 2011. proglašena Međunarodnom godinom šuma, i to upravo na poticaj iz Hrvatske 2005. na 5. zasjedanju Foruma za šume Ujedinjenih naroda (UNFF). To i ne treba iznenaditi jer šumarska struka u Hrvatskoj ima 250-godišnju tradiciju, dodao je.
Vuletić je istaknuo kako je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj dva i pol milijuna hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Po vrstama drveća najzastupljenija je bukva (36 posto), hrast lužnjak (12 posto), hrast kitnjak (10 posto), obični grab (9 posto), jela (8 posto), poljski jasen (3 posto), smreka (2 posto) te ostale vrste (20 posto).
Šumama u Hrvatskoj, rekao je Vuletić, gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina, a njima se utvrđuje ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Sva područja kojima gospodare Hrvatske šume nose certifikat FSC kojim se potvrđuje da se šumama gospodari na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način.
Godišnje se u šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održiva gospodarenja, istaknuo je Vuletić i dodao da ulažu oko 100 milijuna kuna na godinu u provedbu preventinih protpupožarnih mjera.
Područja na kojima je opasnost od izbijanja požara ljeti najveća nadziru se 24 sata, a na kraškom području djeluju osposobljene interventne skupine radnika opremljene vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara. Uz to pet posto ukupnih prihoda od naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma uplaćuje se županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na kraškom području.
"Kao šumar i kao predsjednik uprave ističem da nam je osnovna zadaća predati našoj djeci još bolje, bogatije i biološki raznolikije šume. Uz more i ravnicu Hrvatska je i zemlja šuma i takva će i ostati. Šume su naše naslijeđe i budućnost. Prodaja, privatizacija samih šuma ne dolazi u obzir jer su šume nacionalno bogatstvo", zaključio je u izjavi za Hinu predsjednik uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić u povodu 21. ožujka, Svjetskog dana šuma.
Svjetski je dan šuma, kojim se želi istaknuti važnost šuma i njihove zaštite.
Šume su najsloženiji ekološki sustav na Zemlji. One štite zemljište od erozije, povoljno utječu na klimu, režim voda, na prinos u poljoprivredi, ali i na zdravlje.
U Hrvatskoj šume prekrivaju 47 posto teritorija, a 95 posto ih je prirodnih. S obzirom na to da je u državnom vlasništvu 78 posto šumskog zemljišta i šuma, država se brine za njihovu biološku obnovu.
Iz strategije održivog razvoja Hrvatske doznajemo i da je više bjelogoričnih nego crnogoričnih šuma. Ističe se i da su u usporedbi s europskim - šume u Hrvatskoj u vrlo dobrom stanju
O TUROPOLJSKOM LUGU
Post je objavljen 20.03.2011. u 21:09 sati.