četvrtak, 17.02.2011.

Hajdukovih stotinu godina

NOGOMET - ŠPACO PRVI PRVAK HRVATSKE

Najstariji kultni Hrvatski nogometni klub Hajduk ulazi u stotu godinu svoga postojanja, nažalost po vojsku navijača " bilih " rezulati nisu u skladu sa tradicijom.





Hajduk, ponos Dalmacije, ponos Splita, klub koji je u gotovo stogodišnjoj povijesti imao uspone i padove, brlljirao i vladao jugoslavenskim i hrvatskim nogometom, da bi opet svojedobno bio na rubu opstanka.



Traumatična 1963 godina



U davno vrijeme čelnici Hajduka umalo su umirali od stresa uzrokovanog činjenicom što se kultni splitski klub strmoglavio na rub provalije, bilo je to vrijeme gole borbe za opstanak splitskih " bilih ". Govorimo o dalekoj 1963. godini i legendarnoj utakmici koja je Hajduku značila život, utakmici protiv vječitog rivala iz Maksimirske šume, utakmici protiv Dinama, " bili " su bili pod imperativom pobjede, naime za opstank trebala su im oba boda usred Maksimira, ni danas razjašnjeno je li veliki Zlatko Škorić pustio Ivici Hlevnjaku da zabije taj gol za spasonosnih 1:0. Međutim, zato je predsjedniku Hajduka Petru Rončeviću tijekom utakmice pozlilo, no srećom preživio je srčani udar.

Dakle, Hajduk je oduvijek izazivao emocije, što zbog temperamenta, što zbog vječitog rivalstva sa velikim suparnikom iz Zagreba, prema Hajduku nitko nije ostajao ravnodušan, bez obzira na kojoj se poziciji trenutno nalazio, " svi odlaze, samo Hajduk živi vječno ", stara je uzrečica prekaljanih Torcidaša.

Danas kada Hajduk ulazi u svojih prvih stotinu godina situacija nije nimalo ružičasta, prvenstvo je odavno izgubljeno, Dinamo je prejak, ne samo za " bile" iz Splita već za čitavu Hrvatsku nogometnu ligu, zadnje desetljeće Mamićevi " modri " drže primat u hrvatskom nogometu što nažalost se ne bi moglo reći za europsku scenu na kojoj i " bili " i " modri " doživljavaju debakl za debaklom. Doduše, prije petnaestak godina Hajduk je igrao Ligu prvaka, došao do četvrtfinala nakon čega traje silazna putanja nekoć moćnog splitskog diva. U plavim salonima tek siećanja govore o velikom "
Žutom ", o vremenima kada je svemoćni Zlatko Canjuga kapom i šakom dijelio lovu umišljenim " modrim " zvijezdama, uz ipak jednu olakotnu okolnost, za razliku od ovih danas, ono jesu bile istinske zvijede hrvatskoga nogometa.



Vječiti Ćirin protivnik



Vratimo se Hajduku, usprkos snijegu i usprkos zimi koja je izneadila čak i Dalmaciju, proljeće neumitno dolazi, a s njim i nova lopta kreće s centra. Hajduk se nikad skromnije, nikad s manje entuzijazma ne priprema za polusezonu u kojoj im je tek hrvatski kup dohvatijv, s obzirom kako jedino kroz kup " bili " mogu dohvatiti novi nastup na europskoj sceni, na koji se ovih dana najmoćniji i najbogatiji klubovi starog kontinenta bore za prevlast i za sportsku slavu. Hrvatski nogomet miljama je daeleko od toga, tim prije što prvi puta od neovisnosti naša reprezentacija neće vidjeti smotru najjačih nogometnih nacija na svijetu.

Kako je kod nas običaj, kada momčadi ne ide dobro glavom plati trener, iako treneri ne igraju, oni su oduvijek bili prigodne žrtve na Oltaru klupskih moćnika.

Hajduk nije iznimka, iako je ovog puta sam trener nogirao klub, zbog bolje,. financijski primamljivije ponude iz Rima, a kad Rim zove, puk ne čeka, pa tako ni treneri. Naime, talijanski trener, Eduardo Reja odlučio je napustiti Split nedovršenog posla, zov rimskog Lazia, očekivano, bio je jači. Za nasljednika odabran je čovjek koji je svih ovih godina živio u sjeni dvojice velikana, dvijice hrvatskih trenera koji su osvojili sve što se osvojiti dalo, barem kada govorimo o hrvatskim uvjetima, bio je u sjeni neuništivog Miroslava Blaževića i malog Napoleona, Tomislava Ivića. Nasljednik talijanskog trenera na užarenoj bijeloj klupi stari je lisac i prvi prvak Hrvatske, Stanko Poklepović.


Što Poklepović može učiniti u ovakvoj situaciji?



Poklepović je inače poznat kao čovjek koji se javno i beskompromisno protivio Ćirinom dolasku u Split, s obzirom na neslavan ishod Ćirine splitske epizode, možda je bio u pravu. Splitsko podneblje oduvijek je bilo posebno i oduvjek je bilo nepovjerljivo prema strancu, ako izuzmemo najvećeg od najvećih, Bajdu Vukasa, jednog od rijetkih Zagrepčana koji je u dalmatinskom okruženju, koje ne trpi prosječnost, uspio te postao legendom.

Što Poklepović sa svojih 72 godine na leđima može napraviti u Hajduku koga očito ni Kerumovi novci ne mogu osoviti na zdrave noge. Je li to moćda znači da je gradonačelnikov novac nezdrav? Malo vjerojatno, točnija bi bila pretpostavka da je Mamić, vječiti gazda Dinama, bliže suncu, a tko je bliže suncu taj ne umire od hladnoće. Naime, sve relevantne sportske, financijske i političke institucije smještene su u Zagrebu, čak više nema ni Sanadera, nema premijera koga mnogi optužuju, ili hvale ovisno iz kojeg se kuta gleda, da je u presudnim trenucima spasio Hajduk od totalnog kolapsa.
Što Hajduk onda u ovom trenutku ima, ako ništa nema?

Ima ono što je Spličane oduvijek krasilo, što ih održalo na životu svih ovih godina, ima ponos, ima dalmstinski dišpet i hajdučko srce spremno da ustraje čak i kada izgleda da sve ovo više nema smisla. Za razliku od biološkog srca, hajdučko srce ne stari, nije podložno biologiji, ni nedostacima koje bilogija predstavlja čovjeku, zašto i bi, uostalom, ta stotinu godina mu je tek...

TINOLOVKA-NEWS

srijeda, 16.02.2011.

FOTO TINO ( 166 ) - Tuđman podržao Hrvatsko kulturno vijeće

USTAVNE PROMJENE

Na tribni Hrvatskog kulturnog vijeća govorili su eminentni pravnici, profesori, novinari i književnici, rasprava u dobro popunjenoj dvorani donijela neke zaključke.






Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin tribini HKV-a koja je za glavnu temu imala najavljene Ustavne promjene u Republici Hrvatskoj.



Uoči ove tribine predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, Hrvoje Hitrec oglasio se priopćenjem za medije koje je išlo uz poziv medijima da se odazovu ovoj raspravi.



Poruka Hrvoje Hitreca



To je jedino mjesto gdje će se odvijati javna rasprava o ustavnim promjenama. Kao što znate, oni koji pripremaju promjene Ustava, ne žele nikakvu javnu raspravu, ne žele čak ni novinare (pa ni njima odane) na svojim sastancima, kao što se dogodilo u utorak na Trgu sv.Marka. Radi se izigravanju demokracije, a ta je tendencija bila uočljiva od samoga početka «rada» (to jest trgovanja i ucjena) na promjenama. Slučaj nezabilježen u demokratskoj Hrvatskoj, a riječ je o prvorazrednom događaju koji može bitno utjecati na budućnost hrvatske države.

Podsjetit ću da je i u vrijeme posustalog komunizma, kada su mijenjane neke odredbe u tadanjem Ustavu SR Hrvatske – dopuštena dugotrajna i (na kraju) vrlo uspješna javna rasprava, posebno oko «jezičnog amandmana» čijim se odbacivanjem sačuvao naziv hrvatskoga književnog jezika.

Sada je, u samostalnoj hrvatskoj državi, javnost svedena na promatrača, koji će u zadnji trenutak biti obaviješten o tekstu promjena.

Hrvatsko kulturno vijeće je uputilo zahtjev Vladi RH i Hrvatskom saboru da nam dostavi nacrte prijedloga, kako bismo reagirali na službeni nacrt, a ne na poluinformacije ili na izjave dane medijima, iz kojih se štošta može naslutiti, ali nemaju službenu formu.

Odgovor za sada nismo dobili.

Zato će naši govornici na tribini 15. veljače analizirati prijedloge koji su «u optjecaju», a nekoliko dana potom HKV će sastaviti svoje (naše) prijedloge i dostaviti ih Radnoj skupini, Vladi RH i Hrvatskom saboru. Svi sudionici tribine pozvani su, naravno, da iznesu svoja mišljenja o namjeravanim promjenama, dotično o promjenama u izvorišnim osnovama, o dvostrukom pravu glasa za manjine, o pokušajima da se dijaspora isključi iz glasovanja, da se iz glasovanja isključi i što veći broj Hrvata iz BiH, te o članku 141. u kojemu je i odredba o zabrani udurživanja RH u bilo koji oblik balkanskog (jugoslavenskog) saveza.

Jesu li to dovoljni razlozi da dođete na tribinu 15. veljače?



" Hrvatska ne smije izgubiti suverenost "



Na tribini HKV-a nazočan je bio i nezavisni predsjednički kandidat na netom okončanim predsjedničkim izborima, prof. Miroslav Tuđman, te Milan Vuković, dr.iur., prof.emeritus dr. sc. Željko Horvatić, mr. sc. Lujo Medvidović, novinar Mate Kovačević i predsjednik Hrvatskoga kulturnoga vijeća Hrvoje Hitrec.


- Osobno me prožimlje osjećaj da je vrijeme koje nam je dano uz najavu
ustavnih promjena neka vrsta poziva za ojačavanje sposobnosti za odanost
vlastitom nacionalnom identitetu sasvim njegovim sadržajima koji su ga
tijekom povijesti oblikovali. Zato, radi održavanja sposobnosti hrvatskog
kulturnog i državnog uređenja u centru promjena bi trebalo biti uvođenje
tzv. ''dopunskog glasovanja manjina''. Stiče se dojam da nam se želi
nametnuti neki zaborav naše burne prošlosti, osobito one koju smo proživjeli
tijekom Domovinskog rata, a što nas je moglo dovesti do upitnosti vlastitog
identiteta - rekao je Milan Vuković. Naglasio je kako treba dobro razmisliti
o utjecaju koji bi nacionalne manjine trebale imati, a posebno one s
oznakom agresora.

Nakon Vukovića govorio je prof.emeritus dr. sc. Željko Horvatić.

- Europsku uniju doživljavam, a nisam niti euroskeptik niti eurofob, kao
jednu uniju koja nedvojbeno od samog početka njezinog objedinjavanja država
do danas jest zajednica država koja od početne ideje do danas se stalno
razvija u pravcu jačanja svoje uloge u odnosu na države članice i stalnu i
upornu redukciju suverenosti svih država članica s time da ta redukcija
suverenosti nije za sve potpuno ista - rekao je Horvatić, te je dodao kako u
Ustavu piše da Hrvatska ne smije izgubiti suverenost.



Žalosno je da danas u Hrvatskoj o tako značajnim temama, kao što su izmjene Temeljnog zakona jedne zemlje, poput Ustava, odlučuje uski, elitni ( po čemu !? ) krug ljudi, bez nekih širokih, javnih rasprava koje su, uvjerili smo se, neophodne.

Fotografije pogledajte na Hrvatsko kulturno vijeće o ustavnim promjenama.

Video pogledajte na Milan Vuković o ustavnim promjenama.

TINOLOVKA-NEWS

FOTO ZAPIS:

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">

target="_blank"> border="0" alt="Photobucket">