utorak, 27.05.2014.
Poneto filmića o upravljanju znanjem
Vrlo simpatičan primjer objanjenja upravljanja znanjem. Upoznajte Owena i način na koji je on pomogao u upravljanju znanjem u poduzeću u kojem se zaposlio.
Iako je riječ o reklami, Intoto Knowledge vam itekako daju do znanja u 87 sekundi zato je bitno upravljati znanjem i zato biste vi u poduzeću trebali upravljati znanjem.
I jo jedan simpatičan video u obliku prezentacije o uvođenju upravljanja znanja. Velikim dijelom video govori o tome to studenti uče i na kolegiju Upravljanje znanjem na Ekonomskom fakultetu.
27.05.2014. u 17:36 •
1 Komentara •
Print •
# •
^
četvrtak, 08.05.2014.
Uloge i radna mjesta
Upravljanje znanjem pretpostavlja uvođenje određenih promjena u svakodnevnom radu. Svaka promjena u procesu rada, pa makar i mala u početku stvara negativan odnos zaposlenika. Kako bi se izbjegli otpori zaposlenika prema promjenama, potrebno je upoznati ih sa prednostima upravljanja znanjem i ugraditi svijest o potrebi upravljanja znanjem u organizacijsku kulturu poduzeća. Ovo nas dovodi do pitanja koja su to radna mjesta zaposlenika koji se bave upravljanjem znanjem?! U poslovnoj praksi takva su radna mjesta vrlo rijetka i pojavljuju se samo u jako velikim kompanijama i u kompanijama gdje su informacije i znanje najvaniji resursi (primjer su konzultantske kompanije).
Chief Knowledge Officer (CKO)/ Chief Learning Officer (CLO) predstavlja najviu poziciju u procesu upravljanja znanjem. Često se u praksi poistovjećuje s ulogom menadera za upravljanje ljudskim resursima iako su opseg i vrsta njihovih aktivnosti različiti.
Najvaniji ciljevi i zadaci menadera za upravljanje znanjem jesu:
definirati strategiju upravljanja znanjem,
upravljati aktivnostima vezanim uz upravljanje znanjem,
utjecati na kulturoloke promjene u organizaciji,
upravljati zaposlenicima koji se bave upravljanjem znanjem,
razvijati, implementirati i upravljati sustavom za upravljanje znanjem, odnosno onim segmentom informacijskog sustava koji daje potporu upravljanju znanjem.
Uloga menadera za upravljanje znanjem je prvenstveno korporativna, a ne funkcijska. U fokusu su mu zaposlenici, kultura, poslovni procesi i informacijska tehnologija. Za njegovo uspjeno djelovanje bitan je konzultantski pristup, motivacija, entuzijazam, tolerancija, drutvenost, svijest o okruenju unutar kojeg djeluje (zakonski okviri, etika, sigurnost, privatnost) i snaan fokus na poslovne vrijednosti.
Na temelju iskustava iz poslovne prakse identificirana su i sistematizirana poeljna obiljeja osobe na poziciji menadera za upravljanje znanjem:
visoka stručna sprema, zavren poslijediplomski studij (poslovna ekonomija, IT, psihologija,
HR),
10 i vie godina iskustva u određenoj djelatnosti (konzultantski poslovi, korporativno planiranje, upravljanje promjenama, marketing, CRM, HRM, IT),
vjetine i znanja iz područja IT-a i menadmenta,
komunikacijske sposobnosti,
sklonost timskom radu,
vodstvo, inicijativa .
Također, moramo spomenuti i ostala radna mjesta vezana za poziciju upravljanja znanjem:
§ Knowledge manager predstavlja opći pojam za zaposlenika koji radi s CKO na provedbi i koritenju procesa upravljanja znanjem u organizaciji. Npr., provedba strategije, upravljanje promjenama, analiza drutvenih mrea
§ KM Champions / Knowledge Leaders (vođe, ampioni) olakavaju promicanje upravljanja znanjem u organizaciji. Npr., re-dizajniranje intraneta pomoću kojeg olakavaju komunikaciju unutar zaposlenih u organizaciji, izgradnja taksonomije itd.
§ Knowledge Navigators / Knowledge Brokers (navigatori) predstavljaju osobe koje znaju gdje se znanje nalazi te ga povezuje s ljudima kojima je to potrebno
§ IT uloge stručnjaci za razvoj web aplikacija, za upravljanje intranetom, za upravljanje sadrajem
§ Human Resources Manager osobe odgovorne za niz djelatnosti, uključujući zapoljavanje djelatnika, obuku i razvoj, ocjenjivanje i nagrađivanje zaposlenika
§ Mentori
§ Zaposlenici help deska (Knowledge Support Office).
08.05.2014. u 09:22 •
0 Komentara •
Print •
# •
^
Alati za upravljanje znanjem
Temeljna pitanja koja ćemo pojasniti u ovom dijelu su: kako bi sustav upravljanja znanjem trebao izgledati te kakve alate i rjeenja bi trebalo primijeniti?!
Dobar model moe integrirati različite elemente i pokazati odnose na način koji je mnogo tee napraviti u pisanom obliku.
Ali prvo, to su sastavni dijelovi okvira za upravljanje znanjem?
Na najosnovnijoj razini, KM se sastoji od sljedećih koraka:
Identifikacija potreba
Identifikacija izvora znanja
Stjecanje, stvaranje ili eliminaciju znanja povezanih resursa / procesa
preuzimanje, aplikacije i razmjenu znanja
pohrana znanja
Vano je napomenuti da niti jedan od tih procesa nije nezavisan i svi oni su pod utjecajem brojnih čimbenika. To je razlog zato su okviri za upravljanje znanjem obično vrlo različiti i mogu biti u irokom rasponu.
Na primjer, neki modeli su sekvencijalni te nastoje osigurati bolji pregled na tetu "realizma". Ostali modeli prikazuju procese u pokuaju da simuliraju to se zapravo događa unutar organizacije.
1. Alati za otkrivanje, prikupljanje i pohranjivanje znanja
Otkrivanje znanja je koncept automatskog traenja velikog broja podataka za eventualne rezultate koji bi se mogli smatrati znanjem.
Otkrivanje, odnosno, traenje znanja iz podataka, moe se kategorizirati prema:
a) vrsti podataka koje traimo (npr. otkrivanje znanja u tekstnim podacima ili traenje u bazama podataka)
b) obliku prikaza rezultata pretraivanja.
Metode otkrivanja znanja u skupovima tekstnih podataka imaju cilj u to većoj mjeri osloboditi ljude ponovne obrade velikih količina već pohranjenih i prethodno strojno obrađenih informacija i omogućiti im da se usredotoče na donoenje odluka na temelju rezultata automatskih postupaka otkrivanja znanja.
Usvajanje znanja obuhvaća iznoenje znanja, prikupljanje, analizu, modeliranje i vrednovanje znanja.
Alati za upravljanje sadrajem ili Content Management Systems (CMS) u najirem smislu odnosi se na svako rjeenje koje omogućuje klasifikaciju, organizaciju, povezivanje i svaki drugi oblik uređivanja sadraja.
CMS sustavi se koriste pri sinkronizaciji podataka iz vie izvora, za izvravanje kolaborativnih projekata, za organizaciju rada u korporacijskim okruenjima i slično. Temeljna primjena CMS-a danas je u dinamičkom kreiranju web-stranica nove generacije.
U korporacijskom kontekstu, CMS sustavi mogu se koristiti za integraciju različitih podatkovnih baza kao to su podaci o zaposlenicima, kupcima, proizvodima, radnim zadacima i sl. Koristeći CMS rjeenja, svima njima se moe upravljati s jednog mjesta. Jednako tako, putem zajedničkog sučelja zaposlenici mogu pristupati različitim dokumentima i podacima koje mogu koristiti za različite svrhe. Primjer CMS sustava su Filenet, Documentum, MS SharePoint, EasyEdit CMS (hrvatski CMS sustav), Accrisoft, Corvus CMS (hrvatski CMS sustav) itd.
Alati za otkrivanje znanja iz baza podataka ( eng. Data Mining/ Knowledge Discovery)
Data mining ili pretraivanje podataka je proces otkrivanja korisnih znanja iz zbirke podataka izdvajanjem ablona (uzoraka) u velikim kompletima (setovima) podataka kombinirajući metode statistike, metode umjetne inteligencije i metode upravljanja bazama podataka. To je tehnika koja uključuje pripremu podataka i izbor , čićenje podataka, koji uključuje prethodno znanje na podacima i tumačenje točnih rjeenja iz promatranih rezultata .
Faze pretraivanja podataka opisuju se u tri faze: pred-procesiranje, pretraga podataka i potvrda rezultata.
Proces otkrivanja znanja iz baza podataka
2. Alati za dijeljenje i irenje znanja
U ovu skupinu alati moemo ubrojiti alate za suradnju i rad u skupini, repozitorij znanja te portal znanja.
Alati za suradnju i rad u skupini (eng. Groupware) osmiljeni su kako bi pomogli ljudima koji rade na zajedničkim projektima da postignu planirane ciljeve bez obzira na njihovu zemljopisnu udaljenost. Ovi alati obuhvaćaju elektroničke komunikacijske alate (govorne pote, e-mail, web izdavatvo
), konferencijske alate te sustave za koordinaciju individualnih aktivnosti članova skupine.
Repozitorij je zbirka digitalnog obrazovnog materijala koja omogućuje sustavno upravljanje procesima objavljivanja, pristupa i pohrane nastavnog/obrazovnog sadraja.
Repozitoriji se razlikuju od uobičajenih web kataloga, portala i trailica jer korisnicima (učenici, studenti, znanstveno-nastavno osoblje) nude informacijski pristup strukturiran i organiziran na način da podrava ciljano pronalaenje i koritenje nastavne građe, odnosno visokokvalitetnih i pedagoki oblikovanih radova. Primjer repozitorija znanja je e-učenje koje sve čeće srećemo u praktičnoj primjeni. Osim osnovne upotrebe multimedije i interneta u sklopu svakodnevnog formalnog obrazovanja, danas se putem sustava e-učenja omogućava i organizacija konferencija, kao i tzv. E-learning akademije, online obrazovanja zaposlenika u nekim tvrtkama te različiti komercijalni tečajevi.
3. Alati za preuzimanje i primjenu znanja
Postoje mnogi alati koji bi se mogli svrstati u ovu skupinu, no mi ćemo nabrojati samo neke koji vam mogu olakati primjenu već naučenog ili onog to tek elite naučiti. Neki od tih alata su sustavi za potporu odlučivanju, ekspertni sustavi, inteligentni agenti, umjetna inteligencija, alati za učenje na daljinu, igre, simulacije
Npr. sustav potpore odlučivanju (engl. Decision Support System, DSS) je računalni sustav koji podupire proces odlučivanja tako to pomae menaderu u:
organizaciji informacija
identifikaciji i dohvatu potrebnih informacija
analizi i transformaciji tih informacija
izboru odgovarajućih modela potrebnih za rjeavanje problema odlučivanja
izvođenju tih modela,
analizi dobivenih rezultata modeliranja za potrebe donositelja odluke.
Takav sustav treba omogućiti rjeavanje sloenih problema odlučivanja, koritenje različitih stilova i strategija odlučivanja, koritenje velike količine aurnih informacija, upotrebu većeg broja metoda rjeavanja problema te skraćenje vremena potrebnog za donoenje odluke.
Nadamo se da smo Vam uspjeli pribliiti i pojasniti alate pomoću kojih moete upravljati i dijeliti svoje znanje, a sad je na Vam da sami izaberete koji Vam najvie odgovara
08.05.2014. u 09:19 •
1 Komentara •
Print •
# •
^
Mehanizmi za preuzimanje i primjenu znanja
Postoji vie mehanizama koji pojedincu pomau da preuzme i primjeni znanje.
Jedno od mehanizama je pristup dobrog knjiničara gdje su menaderi trenirani da brzo daju odgovarajuće informacije ili upute korisnika kako će doći do njih.
Nadalje, postoji tzv. Bloomova taksnomija gdje su oblici i ishodi učenja podijeljeni u tri kategorije.
Prvo ćemo spomenuti kognitivno područje gdje se vrednuje znanje, razumijevanje, primjena i analiza istog te sinteza i evaluacija. Zatim dolazimo do područja sučeljavanja ili afektivnog područja gdje se problem prihvaća, nalaze se odgovori za njega te se vrednuje, podaci se organiziraju i internaliziraju se vrijednosti. U zadnjem, psihomotoričkom, području dobivamo percepciju problema i spremnost na djelovanje prema posojećim uputama, djelovanje moe biti mehaničko i kompleksno, adaptiramo se problemu te ga rjeavamo često na originalan način.
Poslije Bloomove taksonomije spomenut ćemo i modeliranje i analizu problema, a to je zapravo dekompozicija problema koja pozitivno utječe na efikasnost preuzimanja i primjene znanja pojedinca. U praksi postoje brojna programska rjeenja, alati i paketi koji slue kao IT potpora modeliranju i analizi.
Sustav za potporu upravljanju znanjem pojedinca usredotočen je na pomaganje pojedincu da radi bolje i efikasnije. Iako je fokus na pojedincu, zapravo je sustav pokuaj da se pojedincu olaka raditi u različitim grupama i organizacijama. Pojedincu se omogućava koritenje baze podataka (rječnici, reference, dokumenti, primjeri) i pomoći (online pomoć, priručnici) koja mu kroz učenje (e-learning, simulacije, demo) trebaju pomoći pri rjeavanju različitih zadataka.
Sa aspekta organizacije sustav za upravljanje znanjem često je integralni dio IS-a. Korisničko sučelje gdje se nalaze personalizirani profili korisnika te pogled korisnika vodi do funkcionalnosti sustava za upravljanje znanjem kao to su procesni podaci odnosno sustav pomoći, pronalaenje stručnjaka, biljeenje najbolje prakse, pronalazak poveznica i analiza novih podataka. Nadalje, dolazimo do podatkovnog dijela gdje su metapodaci odnosno izvori podataka, tipovi podataka i format podataka.
Također postoji repozitorij znanja ili električno skladite organizacije u kojemu se moe pretraivati znanje pa tako i različite informacije.
08.05.2014. u 09:16 •
1 Komentara •
Print •
# •
^
Mehanizmi za dijeljenje i irenje znanja
U dananje vrijeme gotovo je nemoguće dijeliti znanje bez potpore informacijske tehnologije.
Neke od metoda kojima se moe dijeliti znanje su:
1. Zajednica poslovne prakse ď zajednica ljudi koji imaju slične interese ili rade u sličnoj struci, oni uče međusobno i sposobni su sruiti strukturne, kulturne, stručne pa tako i geografske barijere.
To je promiljanje po kojemu je učenje drutveno iskustvo. Kroz IT nalazimo zajednice kao to su internet i intranet.
Jedan od primjera zajednica poslovne prakse nalazimo u ERICSSON CANADA IND. 1999. godine u Ericssonu dolo je do povećanja broja zaposlenika. U samo četiri godine udvostručio se broj zaposlenika. Nakon toga kod zaposlenika se smanjio osjećaj zajednitva i pojavile su se neformalne grupe. U neformalnim grupama postojao je vođa zajednice te se diskutiralo o povezanim temama te zajedničkim problemima pa tako i problemima pojedinaca koji su činili grupu.
2. Analiza socijalnih mrea SNA ď to je mapiranje, registriranje i mjerenje veza i tokova između ljudi, grupa, organizacija, računala, URL-a ili ostalih povezanih informacijskih entiteta.
SNA vizualno i matematički analizira veze i odnose na drutvenim mreama. Bitno je naći lokaciju korisnika kroz koju se moe pronaći centralitet nodova (ljudi i grupa). Kroz centralitet moemo saznati uloge korisnika u mrei kao to su individue, vođe, veze, mostovi, gdje su klasteri te tko se nalazi u njima, tko je u centru itd.
3. ute stranice ď lokacija stručnjaka
08.05.2014. u 09:12 •
0 Komentara •
Print •
# •
^
Mehanizmi za otkrivanje, prikupljanje i pohranjivanje znanja
Postoje različite metode i tehnike za otkrivanje znanja. Potrebno je pronaći eksplicitno znanje te otkriti u kojem je ono obliku. Za pomoć pri otkrivanju znanja postoje različite tehnoloke potpore kao to je softver za otkrivanje znanja iz baza podataka ili rudarenje podataka.
Također, bitno je prikupiti i skriveno znanje koje posjeduje pojedinac ili grupa, a to se moe postići: 1. Intervjuiranjem ŕ strukturirani intervju i priče sa otvorenim pitanjima gdje ispitanik moe slobodno odgovoriti na pitanje i zatvorenim pitanjima gdje ispitanik bira jedno od ponuđenih odgovora
2. Temeljem ispričane priče
3. Promatranjem
4. Ostalim medotama ŕ ad-hoc sesije, road maps, pronalazak najbolje poslovne prakse
Nadalje, potrebno je prikupiti i skriveno znanje organizacije. Znanje migrira između organizacija te se uči unutar industrijske organizacije. Jedna od vrlo bitnih stavki znanja u organizaciji je iskustvo koje organizacija posjeduje.
Nakon to se znanje prikupi potrebno ga je negdje i pohraniti. Znanje je uglavnom pohranjeno u glavama zaposlenika, a to isto znanje potrebno je struktuirati.
Postoje različiti načini pohranjivanja eksplicitnog znanja kao to su:
1. Kognitivne mape ŕ pr. Mentalne mape tvorac Tony Buzan
2. Stabla odlučivanja ŕ prikazuju tijek nekog procesa ili odluke
3. Taksonomije znanja ŕ znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine
08.05.2014. u 09:10 •
0 Komentara •
Print •
# •
^
subota, 03.05.2014.
ivotni ciklus upravljanja znanjem
Infrastrukturu upravljanja znanjem čine organizacijska kultura, organizacijska struktura, informacijska tehnologija te fizičko okruenje.
Mehanizmi upravljanja znanjem su organizacijska i strukturalna sredstva koja se koriste za razvoj i provedbu koncepta upravljanja znanjem (metode, tehnike,
)
Proces upravljanja znanjem kontinuirano upravljanje svim vrstama znanja da bi se zadovoljile aktualne i buduće poslovne potrebe, identificiralo, koristilo i razvijalo znanje te stvarale nove mogućnosti.
4 su temeljna procesa upravljanja znanjem:
1. Otkrivanje znanja stvaranje novog znanja iz već postojećeg. 2 podprocesa: kombinacija i socijalizacija
2. Preuzimanje/pohranjivanje znanja postojeće znanje preuzima se unutar organizacije ili iz okruenja. 2 podprocesa: eksternalizacija i internalizacija.
3. Dijeljenje/irenje znanja omogućuje pristup znanju. 2 podprocesa: socijalizacija i razmjena
4. Primjena znanja stavljanje znanja u kontekst. 2 podprocesa: usmjeravanje i rutine
Oblici transformacije znanja:
Kombinacija
Socijalizacija
Eksternalizacija
Internalizacija
Integracija IT-a i mehanizama koji daju potporu procesima upravljanja znanjem = sustavi upravljanja znanjem.
Postoje 4 skupine sustava za upravljanje znanjem:
Sustavi za otkrivanje znanje
Sustavi za prikupljanje i pohranjivanje znanja
Sustavi za dijeljenje i irenje znanja
Sustavi za primjenu znanja
Pregledom KM procesa, sustava i pripadajućih mehanizama i tehnologija ŕ to moemo zaključiti? U svakom od procesa/podprocesa upravljanja znanjem koriste se raznovrsni mehanizmi i brojna informacijska tehnologija.
Model integriranog ivotnog ciklusa KM-a
03.05.2014. u 17:23 •
1 Komentara •
Print •
# •
^
Malo o organizacijskoj kulturi
U poduzeću je potrebno razviti učeću organizacijsku kulturu. Pri tome je potrebno imati na umu kulturu nasuprot organizacijske kulture i učenje nasuprot organizacijskog učenja.
Učenje jest usvajanje znanja, dok je organizacijsko učenje sposobnost organizacije da uči, akumulira znanje iz vlastitog iskustva te ga primjenjuje.
to je to kultura? Naučeni obrasci miljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili drutva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Proizlazi iz ljudske sposobnosti da uči i prenosi znanje na buduće generacije. Organizacija je samo jedan element drutva u kojeg pojedinac dolazi iz okruenja.
Organizacijska kultura jest postojani sustav vrijednosti, odnosa, shvaćanja, uvjerenja, etike, stilova, osobnosti i karaktera organizacije. Ona utječe na uspjeh uvođenja i razvoja koncepta upravljanja znanjem u organizaciji.
Elementi organizacijske kulture su:
Artefakti vidljive organizacijske strukture i procesi, vrh sante
Vrijednosti strategija, ciljevi, očekivanja
Stavovi zaposlenika vjerovanja, percepcije, miljenja, osjećaji, ono to je uobičajeno
Norme formalne (propisuju ih menaderi), neformalne (formiraju ih pojedinci,skupine)
Očekivani način ponaanja duljina ručka
Običaji
Zajednički jezik argon, shop talk
Priče i mitovi o povijesti organizacije
Individualna inicijativa
Tolerancija rizika
Stupanj usmjeravanja zaposlenika
Identitet stupanj identificiranja pojedinaca s organizacijom
Tipovi organizacijske kulture s obzirom na drutvenost i pouzdanost:
1. Kultura zajednice osjećaj pripadnosti, jak utjecaj vođe, drutvenost
2. Mrena kultura prijateljski, obiteljski odnos, pomoć, bez pouzdanosti, nema lojalnosti
3. Plaćenička kultura fokus na cilj, nema drutvenosti, visoka pouzdanost
4. Kultura podijeljenosti individualizam, nema drutvenosti, nema pouzdanosti
Tipovi organizacijske kulture s obzirom na kompetitivnost:
1. Kultura klana lojalnost, privrenost, timski rad
2. Ad-hoc kultura adaptivna, poduzetnička klima, inovativna
3. Hijerarhijska kultura formalizam, struktura bez fleksibilnosti
4. Kultura trita orijentirana eksterno, trinim ciljevima, kompetitivnost, usporedba zaposlenih
Organizacijska kultura, etika i moral međusobno su povezani. Etika je znanost o moralu koja istrauje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponaanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti. Poslovna etika na radnom mjestu je primjena etike na poslu, davanje prioriteta moralnim vrijednostima, poduzimanje mjera, aktivnosti za ostvarivanje uvjeta koji će omogućiti sigurne i zdrave radne uvjete te dobre odnose među zaposlenicima i klijentima.
Organizacijska kultura utječe na tijek informacija i znanja, cilj joj je dijeljenje znanja, dok je to nekada ilo fizičkim putem, danas se obavlja putem IT-a.
Transformacija prema kulturi koja potiče dijeljenje znanja odvija se mijenjanjem normi, drutvenih vrijednosti, mentalnih modela, ne postie se mijenjanjem pravila. To se radi sustavom nagrađivanja, potrebno je odrediti budet te se menaderi i vođe moraju ponaati u skladu sa eljenim drutvenim vrijednostima.
Zrelost organizacije i organizacijske kulture raste kroz vrijeme. Postoji niz modela organizacijske zrelosti, ali najznačajniji je CMM (Capability Maturity Model). To je razvojni model izrađen nakon proučavanja prikupljenih podataka od organizacija koje su ugovorile s američkim Ministarstvom obrane financiranje istraivanja o zrelosti poduzeća. Izraz "zrelost" se odnosi na stupanj formalnosti i optimizacije procesa, od ad hoc prakse, do formalnog definiranja koraka, do upravljanja metrikama rezultata, te do aktivne optimizacije procesa.
03.05.2014. u 11:29 •
1 Komentara •
Print •
# •
^
Neto osnovno o upravljanju znanjem
to je znanje? Neka obiljeja znanja su da je ono nematerijalni resurs, upotrebom se ne troi, prijenos znanja ne znači gubitak, znanje postoji u okruenju, ali rijetki ga koriste, veliki dio znanja svake organizacije na kraju radnog dana odlazi kući. Znanje nastaje u umovima ljudi. To je slika stvarnosti iskazana zamislima čovjeka dok promatra svijet koji ga okruuje. Iako je znanje nematerijalni resurs, moguće ga je uskladititi, dokumentirati i strukturirati.
Od znanja moramo razlikovati podatak i informaciju. Podatak predstavlja simbolički i formaliziran prikaz činjenica, pojmova i instrukcija, pogodan za komuniciranje, interpretaciju i obradu uz pomoć ljudi ili strojeva, npr. slovo, riječ, broj. Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na način koji dodaje znanje primatelju.
Intelektualni kapital moemo definirati kao razliku knjigovodstvene i trine vrijednosti kompanije (Goodwill). Skandia je prva organizacija koja je prikazala vrijednost intelektualnog kapitala u financijskom izvjetaju. Intelektualni kapital se sastoji od ljudskog kapitala, strukturalnog kapitala i kapitala klijenata. Intelektualni kapital čini ukupna intelektualna imovina i intelektualni potencijal, a nalazi se u zaposlenicima, metodama, patentima, dizajnima ,internim i eksternim odnosima/vezama.
Ljudski kapital čini znanje, iskustvo, sposobnosti, umijeće, kreativnost, inovativnost pojedinca. Ljudski kapital se nalazi u zaposlenicima poduzeća, a povećava se obrazovanjem.
Strukturalni kapital je ugrađen u procese i sustave. Najčeće se operacionalizira kroz informacijski sustav, softver, vjetine, iskustvo koje organizacija ugrađuje u procese i sustave. Za strukturalni kapital moemo reći da je to sposobnost organizacije da koristi inovativni i intelektualni potencijal svojih zaposlenika.
Kapital klijenata uključuje odnose s kupcima i dobavljačima, brendove, robne marke, reputaciju ili sliku koju klijenti imaju o poduzeću. On nastaje sinergijom kompanije.
to je upravljanje znanjem? To je sustavno prikupljanje, organiziranje, pohranjivanje i dijeljenje znanja u organizaciji i drutvu. To je poslovna filozofija i stalni proces u organizacijama koje znanje i inovativnost smatraju svojim stratekim orujima.
Upravljanje znanjem sastoji se od raznih metoda i postupaka koji osiguravaju da se ciljevi organizacije ostvaruju putem učinkovitog stvaranja znanja, komunikacije i dijeljenja znanja, njegovog prikupljanja i pohranjivanja te ponovnog koritenja. Učinkovito upravljanje znanjem nemoguće je bez odgovarajuće korporativne kulture, a potpomognuto je IT alatima. Upravljanje znanjem nije potpuno novo, ne postoji jedinstvena definicija upravljanje znanjem. Upravljanje znanjem je multidisciplinarno.
Postoje tri perspektive: poslovna perspektiva, perspektiva kognitivnih znanosti i procesno-tehnoloka perspektiva.
03.05.2014. u 10:45 •
1 Komentara •
Print •
# •
^