Postoji više mehanizama koji pojedincu pomažu da preuzme i primjeni znanje.
Jedno od mehanizama je pristup „dobrog knjižničara“ gdje su menadžeri trenirani da brzo daju odgovarajuće informacije ili upute korisnika kako će doći do njih.
Nadalje, postoji tzv. Bloomova taksnomija gdje su oblici i ishodi učenja podijeljeni u tri kategorije.
Prvo ćemo spomenuti kognitivno područje gdje se vrednuje znanje, razumijevanje, primjena i analiza istog te sinteza i evaluacija. Zatim dolazimo do područja sučeljavanja ili afektivnog područja gdje se problem prihvaća, nalaze se odgovori za njega te se vrednuje, podaci se organiziraju i internaliziraju se vrijednosti. U zadnjem, psihomotoričkom, području dobivamo percepciju problema i spremnost na djelovanje prema posojećim uputama, djelovanje može biti mehaničko i kompleksno, adaptiramo se problemu te ga rješavamo često na originalan način.
Poslije Bloomove taksonomije spomenut ćemo i modeliranje i analizu problema, a to je zapravo dekompozicija problema koja pozitivno utječe na efikasnost preuzimanja i primjene znanja pojedinca. U praksi postoje brojna programska rješenja, alati i paketi koji služe kao IT potpora modeliranju i analizi.
Sustav za potporu upravljanju znanjem pojedinca usredotočen je na pomaganje pojedincu da radi bolje i efikasnije. Iako je fokus na pojedincu, zapravo je sustav pokušaj da se pojedincu olakša raditi u različitim grupama i organizacijama. Pojedincu se omogućava korištenje baze podataka (rječnici, reference, dokumenti, primjeri) i pomoći (online pomoć, priručnici) koja mu kroz učenje (e-learning, simulacije, demo) trebaju pomoći pri rješavanju različitih zadataka.
Sa aspekta organizacije sustav za upravljanje znanjem često je integralni dio IS-a. Korisničko sučelje gdje se nalaze personalizirani profili korisnika te pogled korisnika vodi do funkcionalnosti sustava za upravljanje znanjem kao što su procesni podaci odnosno sustav pomoći, pronalaženje stručnjaka, bilježenje najbolje prakse, pronalazak poveznica i analiza novih podataka. Nadalje, dolazimo do podatkovnog dijela gdje su metapodaci odnosno izvori podataka, tipovi podataka i format podataka.
Također postoji repozitorij znanja ili električno skladište organizacije u kojemu se može pretraživati znanje pa tako i različite informacije.
Post je objavljen 08.05.2014. u 09:16 sati.