Rušenje Sušačkog kolodvora
Danas je nastavljeno s rušenjem Sušačkog kolodvora. Srušen je dio zgrade okrenut prema moru, a u tijeku je bilo rušenje prvog tornja.
Za sada je ostavljen sjeverni toranj i sjeverni dio zgrade, no hoće li tako ostati? Ponovno su članovi Građanske inicijative Destruktivista, Zoran Licul, Helga Paškvan i Aleksandar Božić održali performans kojim su izrazili neslaganje s rušenjem Sušačkog kolodvora. No prije performansa nazočnim novinarima podjelili su materijale s kronologijom odluke o rušneju kolodvora. Naime, već je 1982. godine Generalnim urbansitičkim planom Grada Rijeke predviđeno da na mjestu Sušačkog kolodvora prolazi trasa gradske ceste, ne obazirući se na kulturnu i povijesnu vrijednost objekta. U materijalima se navodi da je takav plan nelogičan, jer je Konzervatorski zavod uvjetovao da krov kolodvora bude obnovljen istom vrstom crijepa kakvom je izvorno bio pokriven. Zatim je 1998. godine Grad Rijeka ishodovao lokacijsku dozvolu za projekt navedene gradske ceste te iselio stanare iz naseljenog dijela kompleksa Sušačkog kolodvora. 2003. godine projekt gradske ceste postaje državnom investicijom, naime gradska cesta postaje državna cesta D- 404, a glavni investitori su Hrvatske ceste, a projektant Rijekapromet. Od tog dana ishoduju se građevinske dozvole, a 2005. godine GP Krk gradi most preko Riječine u blizini Sušačkog kolodvora, koji dan danas nije stavljen u funkciju. U tom razdoblju Konzervatorski odjel ne čini ništa kako bi zaštitio Sušački kolodvor te se oglušuje na niz apela za spašavanje kolodvora. U materijalima je navedeno da je koordinator Riječkog ekološkog pokreta, Mićo Antolović, 2005. godine u Gradskom vijeću postavio pitanje odgovornosti gradskih vlasti za predviđeno rušenje Sušačkog kolodvora, budući, kako je već navedeno, rušenje se već predvidjelo 1982. godine donošenjem GUP-a, a cesta nije bila državna, već gradska. Vijećnici ne postavljaju pitanje odgovornosti vlasti, a gradonačelnik Obersnel izjavljuje da su za rušenje krive Hrvatske ceste, odnosno više razine vlasti u Zagrebu. Zanimljivo je da je PGS nedavno održao peticiju protiv rušenja Sušačkog kolodvora, iako 2005. PGS-ovi vijećnici nisu podržali inicijativu REP-a i Miće Antolovića za spas kolodvora, te nisu postavili gradskoj vlasti pitanje odgovornosti za rušenje. Zatim u travnju 2006. Drštvo povjesničara umjetnosti podnosi Konzervatorskom odjelu zahtjev za zaštitom od rušenja Sušačkog kolodvora s prijedlogom djelomičnog očuvanja objekta prolaskom ceste između dvaju tornjeva kolodvora. Odgovor nikada nije usljedio. Zahtjev za očuvanjem Sušačkog kolodvora Konzervatorskom odjelu poslali su i udruga Otvoreni krug i riječki ekološki pokret, no niti oni nisu dobili odgovor. Za očuvanje kolodvora su se zalagali i udruga Spirit, Udruga studenata povijesti i umjetnosti Filozofskog fakulteta Rijeka, da bi na kraju, 30. travnja Građanska inicijativa destruktivizma postigla dogovor s predstavnikom Hrvatskih cesta koji se usmeno obvezao da neće rušiti jednu trećinu Sušačkog kolodvora, odnosno sjeverni toranj i sjeverno pročelje. Zatim je usljedio perfomans. Prvo su sprejem na cesti ispred ruševine napisali grafit «Živjelo Ober rušenje», pa su na žicu ispred ruševine stavili natpis: «Živjeli: nemar, neodgovornost, neznanje, nesposobnost, glupost». Na kraju su simbolično bacili cvijet na ruševinu. Od svega srušenog sačuvani su samo stupovi i kapiteli, koji po mišljenju povjesničara umjetnosti Branka Cerovca imaju vrijednost od nekoliko tisuća eura. Ne zna se tko će ih preuzeti, a iako su članovi Građanske inicijative destruktivista zvali Muzej Grada Rijeke i Ervnina Dubrovića, on im se nije javio niti očitovao kome će ići navedeni vrijedni ostatci kolodvora. |
< | svibanj, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv