SVID radio

Danas je nakon godišnjih odmora održana 84. sjednica Gradskoga poglavarstva. Prva točka Dnevnog reda ujedno je bila i najzanimljivija te je zauzele veći dio sjednice, a bavila se Zračnom lukom Rijeka. Izvjestitelj, Vojko Obersnel prvo je iznio vlasničku strukturu u kojoj Grad Rijeka ima 10% udjela, Županija 25%, no većinski vlasnik je država sa 55% udjela. Ostatak otpada na Crikvenicu, Opatiju i Omišalj.
Ipak, unatoč sve boljim rezultatima Zračne luke Rijeka, većinski vlasnik, odnosno država u zadnjih petnaest godina nije značajnije ulagala u riječki aerodrom koji je postao jedan od najzapuštenijih u državi.
Nakon učestalih upita Nadzornoga odbora Zračne luke i Grada Rijeke, nije se uspio dobiti jasan stav države o budućnosti riječkoga aerodroma. Međutim prema ulaganjima države u Zračnu luku Rijeka može se zaključiti da ona u državnoj strategiji razvoja zračnoga prijevoza nije vizoko pozicionirana. Naime, prošle godine je riječki aerodrom dobio samo mrvice dok je čak 50% sredstava za sve zračne luke otišlo za Zračnu luku Zadar koji je u dvije godine dobio 36 milijuna kuna što je dvostruko veći iznos nego što je riječki aerodrom dobio u zadnjih sedam godina. Stoga je Obersnel cinično zaključio da takva raspodjela novca nema veze što je ministar Kalmeta upravo iz Zadra te da bi možda jedini mogući način spašavanja riječkoga aerodroma bio taj da se proglasi muzejem kako bi turisti mogli vidjeti kako su zračne luke izgledale sedamdesetih godina.
No unatoč svi tim problemima Zračna luka Rijeka stalno bilježi porast prometa pa tako postoji interes strateških partnera poput upravljača Dusseldorfskoga i Atenskoga aerodroma, za ulaganje u riječku zračnu luku bez ulaženja u vlasničku strukturu. Međutim to se ne može ostvariti sve dok se država jasno ne izjasni o strategiji razvoja Zračne luke Rijeka.
Zato je Županija uz suradnju Grada napravila studiju iz koje se vidi da je u riječki aerodrom minimalno uložiti 28 milijuna kuna kako bi prestao biti muzejski primjerak. Većinski vlasnik – država, nije smatrala da je ta studija ozbiljna te je zahtijevala da se makne s Dnevnoga reda skupštine zračne luke koja nakon toga nje bila niti održana.
Na kraju izlaganja gradonačelnik je iznio zaključak u kojemu stoji da Zračna luka Rijeka traba dobiti 28 milijuna kuna kako bi joj se omogućilo normalno funkcioniranje, a država se treba odrediti o strategiji spram riječkoga aerodrtoma, odnosno hoće li ulagati u riječku zračnu luku ili će se pronaći strateški partneri pa će se aerodrom dokapitalizirati ili dati u koncesiju.
Nakon toga usljedila je rasprava u kojoj je dogradonačelnik Đani Poropat rekao da je čudno što država nema interesa prema riječkom aerodromu, a u isto vrijeme ne dozvoljava da drugi pokažu svoj interes. Plišić je dodao da ovakvim odnosom država ubrzava propadanje riječke zračne luke dok je Dorotea Pešić Bukovac zaključila da se država, a pogotovo Kalmetino ministarstvo prema riječkoj regiji ponaša kao maćeha te da prema tome ispada da Rijeka nije dio hrvatske iako njezini građani plaćaju porez državi.
Sjednici je nazočio Damir Vince, pomoćnik ministra za zračni promet koji je zanemarivanje riječke zračne luke pokušao opravdati pomalo čudnim argumentom turističke neatraktivnosti regije.
Prvo je iznio proturječne tvrdnje da je u zadnjih 40 godina riječka regija bila orijentirana prema masovnom turizmu, a ne elitnom u koji spadaju većina avio turista da bi zatim rekao kako u regiji nema atraktivnoga programa za mlađe turiste koji ipak ne spadaju pod elitne turiste.Također je prigovorio hotelskim kapacitetima koji su po njegovom mišljenju nedovoljni i nezdaovoljavajuće kvalitete. Obersnel je odgovorio da ne želi širiti temu na turizam, ali da su upravo Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju prodajom hotela Haludovo ruskom investitoru koji ih je porušio, a nove nije sagradio i aferama oko LRH-a, Jadrana iz Crikvenice i Imperiala iz Raba, doprinijela smanjenju broja hotelskih kapaciteta.