SVID radio

Nakon završetka foruma o pristupanju europskoj uniji razgovarali smo sa predsjednikom HHO-a Žarkom Puhovskim i sa izvršnom direktoricom GONG-a, o prijedlogu zakona o tajnost podataka, koji je doživio kritike zbog svoje nedorečenosti. Evo transkripta razgovora.

SVID: Kako komentirate prijedlog zakona o zaštiti podataka?

Žarko Puhovski: Po mom sudu je nedvojbeno najveći nedostatak ovog zakona što bi po mojem proračunu, kojeg su potvrdili neki eksperti, otprilike dvije tisuće i petsto ljudi u Hrvatskoj imali pravo neki podatak proglasiti nedostupnim javnosti u različitim stupnjevima, računajući od najnižih organa lokalnih i regionalnih zajednica do vrha države. To će uvesti, ako bude prihvaćeno, potpuni kolaps javnog informiranja, jer se više uopće neće moći znati za koje podatke postoji nekakav racionalni razlog da ne budu u danom trenutku dostupni javnosti, a kada se radi o tome da netko štiti sebe da javnost ne dozna njegove ili njezine greške.

SVID: Smatrate li da bi se zakonom o tajnosti podataka oslabio utjecaj zakona o pravu javnosti na pristup informacijama?

Žarko Puhovski: Ovim se zakonom u barem tri članka eksplicitno derogira zakon o pravu javnosti na informiranje, a kako je ovaj zakon donesen kasnije on bi u svakoj sudbenoj prosudbi morao imati prednost, što je dodatni razlog za zabrinut se.

SVID: Kako komemntirate izjavu predsjednika hrvatskog Trancparency internationala da će se usvajanjem zakona o tajnosti podataka demokracija vratiti u srednji vijek?

Žarko Puhovski: To su tipično novinarske priče, koje trebaju zaoštiti stvari. Nema demokracije u srednjem vijeku, pa se demokracija nemože ni vratiti u srednji vijek, ali to sigurno nije element napredovanja demokracije u Hrvatskoj.

SVID: Znači, ako bi se prijedlog zakona o tajnosti podataka usvojio, spustili bi se standardi demokracije u Hrvatskoj?

Žarko Puhovski: To bi spustilo standard demokracije u onom bitnom smislu koji znaći kontrolu javnosti nad funkcioniranjem državnih aparata i lokalnih aparata.





SVID: Što najviše zamjerate prijedlogu zakona o tajnosti podataka?

Suzana Jašić: Naše najveće zamjerke su te što definira preveliki krug osoba koje neki dokument mogu proglasiti tajnom. Također definira preveliki krug osoba koji će moći naložiti sigurnosnu provjeru zaposlenika. Naime, ti ljudi su svi čelnici tijela s javnim ovlastima kojih ima u Hrvatskoj na tisuće, tako da defakto na tisuće će ljudi u Hrvatskoj moći dokumente proglašavati tajnima i moći će nalagati sigurnosne provjere zaposlenika koji će dolaziti u doticaj s tim dokumentima. Dakle radi se prvenstveno o tjelima državne uprave.
Ono što mi smatramo da se nesmije dogoditi, jest da se taj zakon usvoji, bez da se u zakonu na pravo pristupu informacijama doda jedan povjerenik za informacije, koji bi onda kontrolirao da li su dokumenti pravedno proglašeni tajnima ili nisu, da li je javni interes taj da se neki dokumenti ipak proglase javnima. Dakle, nekakva nezavisna institucija koja bi branila prava građanima na uvid tijela javne vlasti.
Mi se bojimo da će se državna tijela zatvoriti za građane i da će podaci postati sami sebi svrha. Tako da bez promjene zakona o pravu na pristup informacijama mi ne pristajemo da se zakon o tajnosti podataka usvoji.

SVID: U slučaju da se usvoji, predsjednik hrvatskog Trancparency internationala je rekao da će se demokracija vratiti u srednji vijek, Žarko Puhovski je rekao da je to slabljenje standarda demokracije, što bi ste vi rekli?

Suzana Jašić: Mi smo svoje rekli puno prije spomenute gospode. Mi smo rekli da će ovaj zakon državu pretvoriti u Golijata, a građane u Davida.