Pravilo bloga
Ne dozvoljavam vrijeđanje
ni mene ni drugih osoba.
Takve komentare brišem.
Let lastavica
31.08.2016., srijeda
Fotosafari po Goliji
Nakon doručka polazak na fotosafari po Goliji terenskim vozilima. Džipovi i
Lade Nive zakon su za ove terene, gdje puteve možete samo zamišljati.
A pred ljepotom prirode ostajete nijemi.
Najviši vrh je Jankov kamen 1833 m.
S njega na jednu stranu vidi se Pešter,
na drugu Golijski vrhovi,
na treću Radulovac i Pančićev vrh na Kopaoniku. Planinski masivi na dlanu.
I ljepota gdje god staneš
Golija je najveći planinski masiv i najveći šumski basen u Srbiji. Ovdje postoje
33 živa sela i 7500 stanovnika.
Ima mnogo prekrasnog visokog ljubičastog cvijeća, koje raste samo na visokim
planinama i pravi ponekad ljubičaste livade. Nikako mu ne mogu naći ime.
Golub se sjetio da je dobro za bolesti prostate, ali imena se nije sjetio. Zna li itko?
Pauza za branje divljih malina, vrlo ukusnih.
Teškom nizbrdicom, vododerinom, koja je ski staza, spuštamo se u naselje
Golijska rijeka. Tu je Dragan napravio žičaru s visinskom razlikom 410 m.
Svaka čast našim vozačima, ovuda smo se spustili.
Penjemo se na vrh s jezerom Nebeska suza, koje je nastalo nakon
zemljotresa prije 40 godina.
Jezero Nebeska suza je jedno od najljepših mjesta koje nam je
priroda podarila, na nadmorskoj visini od 1450 m.
A tko ovdje ugleda dva zaljubljena vilina konjica, ima oštro oko.
Okolina je prelijepa, ispod razigranih oblaka je Kopaonik
a na drugoj strani Zlatibor i Zlatar
.
Nastavljamo u izletište Dajići, oko česme, gdje pravimo piknik oko drvenog
stola. Jedemo divljač, janjetinu, sir, kajmak.
Po šumi ne treba previše skitati, table dosta često upozoravaju
na mogućnost susreta s medvjedom. A tragova "rada" divljih
svinji našli smo veoma mnogo.
Sad se penjemo na Goliju. Kažu da je ime dobila u vreme turske vladavine,
kad su sjekli šume, a ljudi komentirali: "Sve golija..."
Golija se nalazi između Ibra i Moravice, Peštera i Rodočela, na površini od
75 000 hektara. UNESCO je 2001.godine na Goliji proglasio površinu od
53804 ha rezervatom biosfere. Najviši vrh je Jankov kamen, visine 1833 m.
Krenula je vesela ekipa stazom zdravlja, kojom nas vodi naš domaćin Golub.
Golub nam je pričao o Goliji i pokazao čuvene golijske mravinjake.
Mnogi stavljaju ruke na mravinjak pa posle udišu mravlju kiselinu, što je dobro
za astmatičare.
Uspon na vrh 1700 m i vidikovac.
Samo je nebo nad nama :)
Vidi se Pešterska visoravan, najhladnije područje u Europi, gdje su dnevne
oscilacije temperautra +/- 15 stepeni! Nazire se Durmitor.
Spuštamo se, berući gljive, jestive sunčanice
i izbjegavajući otrovne
do izvora rijeke Studenice, koja se stvara iz malih potočića u naselju Odvraćenica.
Osnovao ga je Isa-beg Ishaković 1460.godine kao važnu stanicu na trgovačkom putu
iz Soluna i Skoplja, preko Bosne i Dubrovnika. Prvo je osnovao Novi Pazar, pa godinu
dana kasnije i Sarajevo!
Prepoznatljiv most hotela "Vrbak" preko rijeke Raške
Izgrađen je isti sebilj kao na Baščaršiji
(fontana)
Vrijeme je za čuvene novopazarske ćevape
Pa onda možemo na tvrđavu.
Isa-beg Ishaković je prvo podigao bedeme i kulu motrilju.
Šetamo do Altem Alum džamije koju je je podigao sultan Mehmed osvajač
1461.godine, a jedna je od najljepših na Balkanu.
Zatim ćemo vidjeti kako radi najstarija pekara "Stara čaršija"
Pa ćemo u hamamu popiti kavu na žaru i đulsiju, sok od ruže.
Kako osvježavaju!
Hamam je jedan od najljepših primjeraka turskog kupatila.
Dok su drugi na novopazarskom vašaru, dio društva radije uživa u propisno
serviranoj mirisnoj kavi
Mujo već godinama uspješno provaljuje, no jedne noći nešto krene po zlu i
policija ga ulovi i privede pred suca. Sudac ga pogleda preko naočala i počne
ispitivati osnovne podatke:– Oženjen?
Mujo odmahne glavom: – Jok, bolan, i neć’ se nikad ženit’!
Sudac skine naočale i zavrti glavom:– Tako pametan čo’ek, a krade!
Vozi se Mujo seoskim putevima, kad odjednom ugleda zanosnu plavušu kako
stoji kraj automobila i neuspešno pokušava promeniti probušenu gumu.
Stane Mujo, izade iz auta i upita plavušu:– Trebate li pomoc?
Plavuša sretno uzdahne i reče:– Molim Vas, možete li mi promeniti gumu?
Mujo zasuče rukave, primi se posla i za par minuta nova guma je na mjestu.
Plavuša ga zahvalno pogleda i koketno upita:
– Jao, puno vam hvala, kako da vam se odužim? Da vam dam nešto novaca
ili … da skinem gacice?
Mujo briše ruke, odmeri je od glave do pete i sa smeškom reče:
– Daj ti meni para, moja Fata je debela, nisam siguran da bi joj
pasale tvoje gaćice!
Dolazi muž kući i vidi ženu kako se pakuje.
– Gde ćeš?
– Idem u Las Vegas
– ???
– Saznala sam da tamo mogu da dobijem $400 za ono što tebi dajem džabe.
Na to i muž poče da se pakuje.
– Gde ćeš ti?
– U Las Vegas
– ???
– Baš da vidim kako ćeš da živiš od $800 godišnje.
Dolazi muž kući rano ujutro, sav raštiman. Žena ga dočekuje:
– Gdje si ti do sada, a?
– Pa kolega se ženi, pa napravio momačko veče.
– A jel?
Da niste doveli neku ku*vetinu, pa radili red*ljku na kauču, a?
– Nismo, otkud ti to?
– Jaooo, nemoj meni pričati, kao da nikada nisam bila na momačkoj večeri!
Razgovaraju dvije plavuše:
- Ma razumijem ti ja kako rode nose decu...
Ali nikako mi nije jasno kako pauk odnese auto!
Pita plavuša drugu plavušu:
-Jel se kaze pčela ili čela?
-Pa pčela.
-Au danas me nešto ujelo posred pčela.
Zašto plavuša drži kompjuter na zemlji?
- Da mu ne bi pao sistem!!!
Plavuša vozeći auto umalo natjera kamionđiju da se strovali u provaliju. On je,
bijesan, sustigne i zaustavi, natjera je da iziđe iz auta, pa nacrta na podu krug i reče:
- Da si ušla u krug i ne izlazi iz njega!
Ona posluša, a on joj pajserom oguli farbu s desnih vrata. Pogleda plavušu, a ona se
kida od smijeha. Bijesan, razjari se i razbije joj farove. Pogleda ju, a ona se smije još
jače. To ga skroz izbaci iz takta, pa počne udarati gdje stigne po autu. Kad se iživio,
plavuša se maltene upiškila od smijeha.
- Pa dobro, na sve ovo ti se smiješ, šta ti je tako smiješno, auto sam ti uništio,
glupačo glupa!
- Ha, svaki put kad nisi gledao, ja izašla iz kruga!
Lutaju Marko i Milan pustinjom, već na izmaku snaga,
gladni i žedni, ugledaše usred pustinje Džamiju.
Kaže Marko:
- 'ajmo tražit šta jest'i pit', ne mogu više, umrijećemo!
Milan odgovara:- Može, ali predstavićemo se k'o Muslimani.
Marko:- Neću vala, pa kad'bi umro od gladi i žeđi...!
Milan:- Kako hoćeš, uglavnom ja sam od sada Muhamed.
Ulaze oni u Džamiju i sjedi neki čovjek ...
- Zdravo, ja sam Muhamed a ovo je moj prijatelj Marko.
Zanima nas možemo li dobit' hrane i pića, iscrpljeni smo?
Tad ih pogleda taj čovjek i zovnu nekog svog ahbaba
što je sjedio u dnu Džamije i reče mu:
- Donesi Marku da jede i pije šta zaište, a ti Muhamede, brate,
znaš da je Ramazan ...!!!
Prolazimo kroz Skopje, čisto i suho, ne vide se tragovi poplave.
Stižemo u elitni restoran-hotel „Kamnik“ s vinarijom. Obilazak vinograda i vinarije
Bijele ruže se sade uz vinograd jer su kao najnježnije indikator bolesti koja prvo
pogodi ruže, pa lozu. Obišla sam mnoge vinograde, ovo prvi put vidim.
Obilazimo lovnu kuću, gdje nam je serviran ručak (veliki stol desno).
Serviraju nam ekskluzivan ručak: makedonska salata, pa lovačka kobasica
i bijelo meso od fazana u kari sosu, uz probu dva vina (chardonnay i merlot).
U Makedoniji salatu redovno serviraju prvu, kao predjelo.
Odlična je bila panakota sa preljevom od kupina i listom mente
Živjeli!
Ako je gost popio malo više, na ulazu je
mjerač koji određuje smije li voziti.
Struga se nalazi na u zapadnom dijelu Republike Makedonije, blizu državne
granice sa Albanijom, na 180 km jugozapadno od Skoplja, a od Ohrida
udaljena 18 km sjeverozapadno. Na obali je Ohridskog jezera.
U hotelu "Drim", za koji me vezuju lijepe uspomene, upravo se održava svadba.
Rijeka Crni Drim izvire kod Sv. Nauma, protječe kroz Ohridsko jezero bez
miješanja voda i u Strugi istječe iz jezera velikom snagom.
Svake godine od 1962. u Strugi se održavaju „Struške
večeri poezije“ - pjesničko događanje na kojem učestvuju
pjesnici iz Republike Makedonije i cijelog svijeta.
Nad jezerom nam slijedi kavica
Nastavljamo u Kališta, kompleks od četiri crkve, od kojih su dvije posvećene Presvetoj
Bogorodici. Starija iz 14. veka je pećinska crkva sa bogatim freskopisom i sa sačuvanim
monaškim kelijama. Novija je na temeljima crkve iz 18.stoljeća, obnovljena 1977 godine,
i u njoj se čuva čudotvorna ikona „Crna Bogorodica“.
Odmah pored Kališta je prekrasni hotel "Biser",
čiji je jedan zid prirodna stijena. Iz milošte ga
zovem "Crni biser". Ovdje vrijedi doći na odmor.
Voda je baš za kupanje... šteta što nemamo vremena
(potpisano slika Lastavica)
Treba zaplesati uz ovaj divan ritam, koji vas sam ponese!
Ohrid leži u dnu Ohridskog Polja, na osamljenoj vapnenačkoj hridi (792 m),
koja rtasto zalazi i visoko se diže iznad Ohridskog jezera (695 m). Po takvom
položaju na hridi (na makedonskom umjesto „brdo“ se kaže „rid“, tako
„u brdu“=„vo rid“,„o brdo“=„o rid“,) došlo je slavensko ime Ohrid.
Antički se zvao Lihnidos, a jezero Lihnidsko, što znači Bijelo Jezero.
Grad je prekrasan. Na vrhu starog grada je Samuilova tvrđava,
sasvim lijevo crkvica Kaneo, a između su biseri balkanske arhitekture.
Hotel "Nova Riviera" je pravi izbor ako želite biti u centru i u blizini luke
sa lijepim pogledom na jezero
Odavde ćete nakon ukusnog doručka
brzo stići do starog grada
i do broda "Aleksandrija" kojim smo plovili jezerom
Cijelim putem hranimo labudove
i galebove
A nađe se neka mrvica i za vrapce
Uđimo na Lihnida trg i pogledajmo stari grad
dok ne procvjeta makedonska zastava
I Sv. Naum ne otvori svoje knjige
Treba naći original bisere (prekrivene sa presovanom
krljušti ribe plašice) kod familija Filevi ili Todevi
(ostalo je sedef ili čak plastika)
Nedavno sam listala svoje stare fotke sa izvora Crnog Drima, raja na Zemlji. Ovisno
od toga u kom mjesecu odete, slika će se mijenjati. U rujnu naprimjer cvjetaju
fluorescentne zelene i ljubičaste alge, pa dno ledenog jezera (10 stupnjeva) koje
tvore bezbrojni mali izvori, izgleda kao da se neki slikar igrao bojama. Buđenje
zelenih algi baš sada počinje.
Nakon što smo se brodom provezli uzduž Ohridskog jezera, posjetili smo manastir
Sv. Naum i onda prešli na Ostrovo, otok usred izvora.
Kao i obično, otok su zauzeli svatovi i mladenci su se slikali.
Ukrcavamo se i slijedi vožnja čamcima na vesla po izvorima rijeke
Crni Drim, nacionalnom parku pod zaštitom UNESCO.
Zaobiđimo prvo stari čun, pa ćemo oploviti izvore
Voda je savršeno prozirna i možete je piti.
Nitko ne dira drveće koje padne i potone
Pijesak na mnogim mjestima vri, krugovi označavaju izvore, koji liče na male vulkane.
Očarava spektar boja koje vidite.
Vožnja duga 40 minuta proletjela je kao tren...
Ručak je u restoranu "Ostrovo" nad samim izvorima.
Izvrstan ručak: makalo (pita sa tri umaka),
seosko meso+ tavče gravče+ punjena paprika,
salata, lubenica.
Odlična bijela temjanika.
Žurimo na brod koji se vraća u 15h. Na pramcu broda
pridružujem se igranci do ulaska u ohridsku luku. Kakav dan!
Evo našeg broda, "Aleksandrija 2", spremnog da nas vozi preko jezera koje liči
na more.
Iza nas ostaje prekrasni grad Ohrid, a oko nas je Ohridsko jezero.
Ohridsko jezero (mkd. Ohridsko Ezero) je jezero u jugozapadnom dijelu Republike
Makedonije i istočnom dijelu Albanije. Ono prekriva površinu od 358,2 km˛. Najveća
širina iznosi 14,8 km, dužina jezera je 30,8 km, dubina dostiže do 289 m.
Jezero je smješteno u dubokoj i zatvorenoj kotlini. Sa svih strana okružuju ga visoke
planine. Na istoku je planina Galičica (2255 m), a na zapadu Mokra Planina i Jablanica
(1945 m). Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 695 metara. Slivu Ohridskog
jezera pripada 40 rijeka, od kojih 23 na albanskoj i 17 na makedonskoj teritoriji
(na slici je poznata vila "Biljana")
Ohridsko jezero se odlikuje jedinstvenim ekosistemom, bogatim endemičnim i rijetkim
biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je uslijed geografske izolacije
i velike geološke starosti. Takođe i sliv Ohridskog jezera se odlikuje bogatim
biodiverzitetom i ima nekoliko biljnih vrsta endemičnih za Balkansko poluotok.
Najstarije arheološke naseobine datiraju iz neolitskog perioda, oko 6000
godina p. n. e. Samo na makedonskom dijelu sliva je otkriveno više od
170 arheoloških mjesta.
Muzej na vodi - Uvala Kostiju je rekonstruirano praistorijsko naselje sojenica
pretvojeno u lijep i unikatan muzej na vodi gdje su izloženi
artefakti i u isto vreme prikazuju način života originalnih žitelja ovog naselja
iz 1200. godine pre naše ere.
Zahvaljujući ovakvim osobenostima 1980. godine Ohridsko jezero i grad
Ohrid su proglašeni za Svjetsku baštinu, pod zaštitom UNESCO.
Evo hotela "Bellevue" i "Metropol", koji se najčešće koriste za kongresni turizam.
kao i hotela "Desaret" pored sela Peštani
Hoćemo li na poznatu plažu Gradišta?
Nazdravimo odličnim bijelim vinom "Aleksandrija"
Vožnju završavamo sidrenjem u lučici Sv. Nauma.
Manastir Sv. Naum potječe iz 9. stoljeća i pravi je biser slavenske kulture.
Tu se nalaze moći velikog slavenskog sveca i prosvjetitelja, Sv. Nauma.
Po legendi, ovdje je njegov grob i može se čuti njegovo srce.
Obilazimo ovaj prekrasni manastir u kojem se još
održavaju službe i vjenčanja.
A sasvim blizu je albanska granica, možete vidjeti bijelu karaulu...
A ne, ovo nije more. Ovo je Prespansko jezero, na tromeđi Grčke, Albanije i
Republike Makedonije. Nalazi se na južnoj strani Prespanske kotline između
planina Galičica i Baba. Od ukupne površine - 273 km˛, 190 km˛ pripada Makedoniji,
84,8 km˛ Grčkoj i 38,8 km˛ Albaniji. Najveći grad u ovom području je Resen, na
makedonskom dijelu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m. Na Prespanskom jezeru
nalaze se dva nenaseljena otoka: Golem Grad ili Zmijsko ostrvo na makedonskoj
strani jezera i Mal Grad na albanskoj strani jezera. Na ovom potonjem vidljivi su ostaci
manastira Sv. Petra iz XIV stoljeća. Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune
područje Prespanskih jezera proglašeno je za transnacionalni park prirode 2000.godine.
Plaža na Prespi, u mjestu Pretor, restoran „Galaxy“
sa vrhunskom uslugom
Nakon što smo se naporno peli do manastira (iz prethodne
priče), Keti se potrudila da svuda probamo tradicionalne
specijalitete. Ovo je makedonska salata
čorba i izvrsno bijelo vino temjanika „Dalvina“.
kalapče (meso u tijestu)+ rebarca,
A onda smo prešli obronak Galičice
i stigli u Ohrid
pa provjerili da li Biljana još bijeli platno
na Biljaninim izvorima
ili je negdje otplovila
Ovo je najbolji video o Biljani, ali je prastar i loše rezolucije.
I nije snimljen na izvorima, nego na plaži Sv. Nauma.
Podmočani su jedno obično selo za koje bi malo tko čuo da se tu ne nalazi
etno muzej Joneta Eftimovskog sa jednom od najbogatijih etnoloških
kolekcija u Makedoniji, više od 20 000 raznih artefakata i oko 160 nacionalnih
nošnji iz različitih regiona Makedonije.
Jone ima 500 originalnih kompleta za žene i 11 za muškarce, jer su muškarci
odlazili u pečalbu i nošnje ponijeli sobom, a žene ostajale da čekaju...
Grad Resen, krzno, bunda
Nevjestinska oprema teška 60 kg, Pelagonija, Prilepsko polje
Mariovo, sada prazno selo,
i odjeća za djevojku pred udaju
Bitola
Miaci, pleme, nošnja žena kršćanki, filigran
Razgledamo nošnje, pa Jone oblači
Bobana i Snežanu, njega u pastira,
nju u nevjestu
Vrijedilo je vidjeti sve ovo!
Nastavljamo vrlo naporno pješačenje po suncu u Kurbinovo. Navodno ima
1,5 km, a kad bismo se od umora htjeli vratiti, postave tablu da ima još 500 m.
Penjemo se do crkve Sv. Đorđa sagrađene 1191.godine, koju krase
originalne prelijepe freske iz vremena bizantske dinastije Komnin.
Freska Sv. Arhanđela Gavrila nalazi se na novčanici
od 50 makedonskih denara (Kurbinovski anđeo).
Lijepo se vidi iznad oltara lijevo.
Bitola je grad u jugozapadnom dijelu Republike Makedonije. Okružen je
planinama Baba (vrh Pelister 2601 m) i Nidžo, u centru najprostranije makedonske
kotline Pelagonije, na 13 km sjeverno od granice sa Grčkom i na nadmorskoj visini
od 615 m.
Administrativni je, kulturni, ekonomski, industrijski, obrazovni i naučni centar.
Bitola je drugi grad diplomacije u Makedoniji i ima brojna diplomatska predstavništva
stranih zemalja u Republici. Drugi je po broju stanovnika u Makedoniji.
Najpoznatija ulica je Širok sokak, u kojoj vri život od poslijepodneva do jutra.
Crkva Sv. Dimitrija ima najširi ikonostas koji sam ikad vidjela
(slika nije uspjela)
Centar Bitole vrijedi vidjeti
Bitola nas je ugostila domaćinski, pa je možemo samo preporučiti
Ali nastavljamo put. U Resenu posjećujemo Saraj, dvorac u francuskom neoklasicističnom
stilu, jedinstven u Makedoniji, podignut početkom 20. stoljeća. Sada se u njemu nalaze
Dom kulture, gradski muzej i galerija Resenske keramičke kolonije.
Motel "Predejane" je omiljeno mjesto putnika za noćnu pauzu
uz kiselo mlijeko i lepinju s kajmakom
Nije lako slikati Prohor Pčinjski u prolazu
Prelazimo u Makedoniju
Staro Nagoričane - lijepu crkvu je podigao vizantijski vladar Roman Diogen
u 11. stoljeću, a na njenim temeljima crkvu je 1313. godine obnovio kralj Milutin.
Pravac: Prilep
Prilepski kraj je poznat po duhanu, svuda se može vidjeti kako se suši.
A lastavice odmaraju...
Grad Prilep je smješten u južnom dijelu Republike Makedonije. Od Skopja je udaljen
132 km južno. Smjestio se na sjeveroistočnom dijelu najveće makedonske visoravni
Pelagonije, na 650 metara nadmorske visine. Treći je po veličini u Makedoniji,
sa 75000 stanovnika. Čuven je po duhanu i mramoru.
Sv. Nikola je zaštitnik grada Prilepa. U starom dijelu Prilepa posjećujemo lijepu crkvu
Sv. Nikole iz 11. veka, sa očuvanim freskoživopisom.
Nastavljamo do hrama Sv. Dimitrija, lijepe crkve u ohridskom stilu.
Sačuvan je dio freskopisa.
Penjemo se (naporno, po suncu) do prekrasnog ženskog manastira
Sv. Arhangela Mihaila u stijeni.
U Prilepu posjećujemo fascinantnu galeriju ikona.
Nakon šetnje Prilepom
U restoranu „Makedonska kuća“ kušali smo tradicionalni prilepski specijalitet, širden
sa makedonskom salatom
i zasladili aromatičnim toplim smokvama sa sladoledom
Lijepo obrađena polja oko nas i planinski vijenac Nidžo
s vrhom Kajmakčalanom u daljini
Pauza u mjestu Čegan, Atanasios, 124 km
od Bitolja, uz odličan sladoled.
Uspon na Kajmakčalan, o kojem smo jučer pričali
Obilazimo turističko naselje Stari Čegan, Agios Atanasios (mountain resort and spa),
sa kamenim kućama svih kategorija, za smještaj skijaša na Kajmakčalanu.
Logično, vrijeme je za grčke specijalitete.
I povratak u Makedoniju... doviđenja Kajmakčalanu...
Na Kajmakčalan (na turskom jeziku: bijeli vrh), 2521 m visok vrh planine
Nidžo, danas na granici Grčke i Makedonije, peli smo se terenskim vozilom
i dobrim dijelom pješke.
Vrijeme se brzo mijenja, a na ovim visinama kiša lako postaje ledena.
Skoro pred vrhom džip se vratio po nas penjače, ali
vožnja nije bila nimalo udobnija od penjanja, putevi
jedva da postoje.
Mala kapela na samom vrhu, 2521 m, svjedok je onih koji se sjećaju
i podsjeća one koji su zaboravili...
Ovdje se nije zdravo okliznuti, a ako mi se to desi, nema nastavka priče :)
Niti ću vidjeti Ostrovsko jezero sa vrha Kajmakčalana
U životu poželimo raditi mnogo toga. Nekad je to ono što nam leži, a nekad ono što
ne umijemo niti možemo.
Kao dijete sam sanjala da budem balerina, pa se uslikavala na jednoj nozi, tata bi
rekao, kao roda. Nije za to bilo nikakvih uvjeta, pa nisam ni pokušala. Kasnije sam
proplesala, to je u Dalmaciji lako, svi su onda plesali. Nije bilo plesnih škola, učilo se
od boljih, ja od brata koji je bio odličan plesač. Proći će godine pa ću sebi ispuniti
želju i pet godina provesti u vrhunskoj plesnoj školi. Slatko je ispuniti stari san i
mnogo me lijepih sjećanja veže za taj period.
Dalmatinke ne skijaju, kažu. Gdje bi, kad snijega nema, a ni terena. Proskijala sam
na Visokim Tatrama u Slovačkoj 1975, pa poslije prošla dobra skijališta: Vlašić,
Kopaonik, Popova Šapka, Kranjska Gora, Divčibare, Zlatibor, Semenik. Nakon što su
djeca preuzela skije, prestala sam.
Pišem od svoje sedme godine i poželjela sam svoju knjigu, ali to sam ispunila
relativno kasno, pa nadoknadila propušteno uradivši tri svoje i četiri blogerske.
Dalmatinke rijetko idu na godišnji odmor, more je pred vratima, ljeti se radi,
ne odmara se. Okviri istog okruženja smetali su mi. Nepravdu sam ispravila
kasnije, i još ispravljam, čestim putovanjima.
A vi, što ste željeli, a što uradili? Imate li velike neostvarene želje?
Ili velike ostvarene, kao što su Teuta i More ljubavi otputovali u Japan?
odložite vaše pojaseve gastro nevinosti. Samo će vam smetati.
Idemo tamo gdje još nismo bili
Svrljig je bilo srednjovjekovno utvrđenje. Njegovi ostaci nalaze se iznad klisure
Svrljiškog Timoka, sjeverno od današnjeg mjesta Svrljig. Kopija svrljiškog jevanđelja
se čuva u prostorijama crkve Sv. Cara Konstantina i Jelene u Svrljigu.
Belmužijada” je manifestacija u čast jednostavnog a moćnog jela...
Belmuž je tradicionalno pastirsko jelo koje se sprema u Istočnoj Srbiji.
Ime je kovanica od dvije riječi: bel= bijelo i muž= muževno, muški, pošto
se mora muški potruditi oko njega.
Mladi sir i kukuruzno brašno, jedine sastojke belmuža,
mora da priprema muška ruka.
Gotov belmuž treba izgledati kao fini pire krumpir. Ako je žut ili ima gromuljice,
ne valja.
Dovoljno je probati dvije kugle, vrlo je zasitno.
Tijekom „Belmužijade” ovdašnje domaćice se nadmeću u pripremanju ukusnih đakonija.
Bira se najljepša čobanica, intervjuiraju domaćini, folklorne grupe nastupaju.
Manastir Popšica – nalazi se u selu Pirkovac na granici planina Raila i Ljubovnik.
Posvećen je Sv. Arhangelu Gavrilu. Manastir se pominje u turskim popisima u 15.
i 16. stoljeću. U crkvi se čuva nekoliko relikvija. Zanimljivo je da pored svijeća
piše: „Sami se poslužite, uzmite kusur. Bog vidi vaše poštenje”.
Crkvica u Malči ima jednu zanimljivost: fresku znakova zodijaka u priprati.
Vinsko selo Malča – nalazi se u blizini Niša.
Putujemo kroz vrijeme putem vina i bajke o nesvakidašnjem spoju tradicije
i kulture rimskih imperatora, srpskih vladara i starih majstora vina.
Kroz „Rimsku kuću”
„Kuću Nemanjića”
„Srpsku kuću”
i „Suvremenu vinariju (Modernu kuću)”
To je pravo mjesto za spoj dobrog zalogaja i vina, s pogledom na vinograd!
Zove žena muža na mobilni i dere se:"Gde si ti, idiote?!"
Muž:"Draga, znaš onu zlataru gde si se zaljubila u onu ogrlicu,
za koju sam ti rekao da će jednog dana biti tvoja?"
Žena:"Daaaaa!"
Muž: "E, ja sam u kavani preko puta."
Vreli dan je pravi za odlazak u šarmantno mjesto na Dunavu
Sremski Karlovci su gradsko naselje u Srbiji koje pripada geografskoj
regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu naselja. Nalaze se na desnoj obali
rijeke Dunav, 12 km od Novog Sada i 9 km od Petrovaradina, na starom
putu prema Beogradu. Danas su Sremski Karlovci općina sa oko 9000
stanovnika, koja ima specijalan status zbog svog velikog kulturno-povijesnog
značaja
U doba Rimskog carstva na mjestu današnjih Karlovaca se nalazilo malo utvrđenje.
Grad se prvi put pominje 1308. kao tvrđava pod imenom Karom, podignuta na
rimskim temeljima. Karom je 1521. utvrđenje i naselje u Mađarskoj kraljevini, pod
vlašću plemićkih porodica Batori i Morović.
Pod turskom vlašću, Karlovci su postojali do 1688, do Velikog Bečkog rata
(1683—1699), kada su Turci u povlačenju prema Beogradu spalili i uništili ovo
mjesto. Od 16. 11. 1698. do 26. 2. 1699. u Karlovcima je održan kongres,
koji je označio kraj neprijateljstva između Osmanskog carstva i Svete lige
(koalicije Austrije, Poljske, Mletačke republike). Sa Rusijom je Turska potpisala
poseban mir u trajanju od dvije godine, dogovor poznat kao Karlovački mir.
Po njemu, Karlovci su postali dio habzburških posjeda pod imenom Vojna krajina.
Na mjestu gde je potpisan mir, podignuta je 1817. godine kapela posvećena
Svetoj Gospi od mira.
Godine 1892. podignuta je nova zgrada Karlovačke gimnazije
prema projektu mađarskog arhitekte Đule Partoša.
Drugo slavno karlovačko učilište, Bogoslovija, stasala u izuzetno
uglednu školu, koja je pružala izuzetno obrazovanje.
Prijatelji, kako to ponosno zvuči! Obično ih steknemo još u u srednjoj školi i njegujemo
cijelog vijeka. Ili nam ih vjetrovi poslovne suradnje kao perce spuste na dlan. Kako god
stigli, dobro došli, otvorimo im srca i dušu i njegujmo ih, jer nijedno prijateljstvo bez
čuvanja ne opstaje. Cijenimo ih i poštujmo!
A kad se tri prijateljice nađu u lijepom domaćoj okruženju i u opuštenoj atmosferi,
to samo može biti praznik.
Kako se vi viđate s vašim prijateljima?
U vašim domovima naizmjenično
ili izlazite u grad?
"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...
Saimaro
Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.
Eduardo Galeano (misao pronašla pedeset+)
Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)
Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.
(White lilith)
Putovodoljubni gastronaut
(milord55)
Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz. (Potok)
Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe? (j.)
Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke.. (mecabg)
Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)
Prava si čuvarica od zaborava... (sewen)
Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne (semper contra)
Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem... (Dinaja)
Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:)) (modrina neba)
Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.
(Razmišljanja jedne žene)
Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)
Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)
Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama. (posljednji komentar GMD)
mail:
ankas33@yahoo.com
Počasni komentatori bloga: gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.