MALI SUNCOKRET
23.07.2011., subota
SUĆUTOd jučer, kada je objavljena vijest o masakru u Norveškoj, tražim način da izrazim svoje suosjećanje zbog žrtava, tuge, straha i narušenog mira, jedne, po meni, „obećane“ zemlje svijeta. Kako se do jutros broj poginulih popeo na 91(76) (77) osobu od kojih su većina djeca, krenula sam u potragu za nekim od stihova prijateljstva pjesnikinje Desanke Maksimović u zbirci „Pesme iz Norveške“. Listajući zbirku, naišla sam na požutjeli novinski isječak negdje iz '76. ili '77. godine, u kojem se uz kratku biografiju pjesnikinje, postavlja nagradno pitanje: -Navedite naslov pesme... Isječak je iz jednog dnevnog lista, a govori o nagradnoj igri ili „nagradnom konkursu“ na temu poslijeratna jugoslavenska poezija, organiziranom u suradnji sa Književnom omladinom. Za sakupljene subotnje kupone s točnim odgovorima na pitanja, 70 sretnih dobitnika čekaju glavne nagrade u vrijednim knjigama, a manje sretne godišnja pretplata na književni časopis.  Tako smo se nekad igrali. Prvi kupon je tad ostao prazan. Zatvorim zbirku i odustajući od prvobitne namjere, uz sućut, dopišem odgovor: Krvava bajka ***** Pregršt istih snova i istih tajni rodoljubivih i ljubavnih stiskalo se u dnu džepova. I činilo se svakom da će dugo, da će vrlo dugo trčati ispod svoda plava dok sve zadatke na svetu ne posvršava. ***** |
Hvala Đorđe! 
