Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

24.01.2014., petak

LAMPO




Pravim imenom Antun Lise, Župljanin iz sela Grbavca (gornja Župa) u mladosti je bio fakin (nosač), a u stare dane oriđino.

U svojoj ludosti umislio je kako je on nekad opljačkani bogati bosanski velemoža.

U vrijeme koje pisac spominje, Lampo je već bio oriđino i na Poljani (vjerujem, Stradunu) bi u brojnim varijacijama prepričavao svoju gorku sudbinu pokradenoga i osiromašenoga velikaša.

Išao je odjeven u pohabanoj župskoj odjeći (širogaće, jačermu i 'dumanjsku' maramu preko leđa umjesto ogrtača, obuven u crvene papuče – dio narodne nošnje).

Ono po čemu se je i bez poznavanja prepoznavao Župljaninom, bio je dugi perčin spušten do sredine leđa. (inače su Župljani do kraja 19. st. nosili perčine /pletenice/ niz leđa).

Bio je izrazito pobožan i neumorno bi slušao u to vrijeme misne i druge pobožnosti na latinskom jeziku (misni obredi su se držali na latinskom, a propovjedi na hrvatskom jeziku), kao da sve razumije, ne želeći propustiti niti jednu jedinu riječ svećenika.

Tako će u jednoj od propovjedi neki svećenik opisujući burnu noć izreći: „... tuoni e lampi“ (grmljavina i bljeskovi), a Lampo je to, na sebi svojstven način umišljanja, protumačio kako je svećenik u propovjedi spomenuo baš njega Lampa pa o tome nije prestajao govoriti, hvaleći se gdje god je stigao.

Jedini način da ga se prekine u tome, bilo je spominjanje pršuta mu i čempresa.
Naime, u mladosti je Lampo ukrao neke pršute i sakrio ih negdje u vrh čempresa. Zbog te krađe je završio u zatvoru, a tu sramotu (zatvor, a ne krađu) do smrti nije mogao zaboraviti.

Kad je opet na Pločama ukrao jednu ovcu i pojeo je (u davno doba na Pločama je bio tabor - sajmište), gospodar ovce koja se zvala Jele, sumnjajući na njega, upitao ga je da li ju gdje vidio?

Lampo se brzo snašao i odgovorio mu da je Jelu samo čuo blejati, ma najbolje je da on za nju pita „gospare od montanje“, tako je Lampo nazivao Hercegovce.

Još jednu zgodu s Lampom treba spomenuti, jer je radi nje izgubio 'kruh sv. Antuna' (besplatna hrana za siromahe u fratarskoj kuhinji).

Preko crkvene pobožnosti zagledao se u neku gospođu i poslije mise, izjavio joj ljubav.

Od tad su ga svećenici tjerali iz svoje blizine, a Lampo bi pokunjen, jadan i osramoćen morao stajati iza okupljenoga naroda.

Autor navodi kako je umro kao pravi kršćanin i dodaje:

„... uz riječi kako svoje blago ostavlja narodu, odijelio se dušom, a lice mu zasjalo kao u lijepa časna starca.“

Oznake: oriđinali


- 17:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< siječanj, 2014 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO