|
|
UN TEMPO
08.06.2006., četvrtak
SRPSKA CRKVA USRED DUBROVNIKA
još prije 1667. (to je godina velikog potresa) bilo je uzaludnih pokušaja da se u dubrovniku
ustoliči bogomolja za inovjerce, kako su dubrovčani zvali zajedničkim imenom 'vlahe' (tako su naime nazvani grko-istočnjaci), turke, sefarde, ..., više iz političkog opreza nego zbog vjerske netrpeljivosti. poznato je, da je oprez i razbor održao republiku i pored svih iskušenja, nasrtaja i prirodnih katastrofa.
čak i velike donacije inovjeraca u korist države, kad je dr bila na rubu propasti (poslije 1667) nisu dale nikakve rezultate. srbi su ostali izvan zidina. imali su malu bogomolju u nekoj privatnoj kući na vrh 'posata' (zapadno u razini tvrđave 'minčeta'). vjerske obrede za malobrojni srpski živalj obavljao je jedan monah koji je dolazio iz mjesta duži, pored trebinja.
kad je pala republika (1806. formalno, a 1808. stvarno), napoleon je priznao grčko-istočnjacima prava koja su imali katolici u dubrovniku.
austrija je također priznala ista prava stečena u napoleonovo vrijeme. štoviše, 1827. austrija je dopustila učenje ćirilice, 1830. postavila karlovačkog metropolitu za učitelja, a školu priznala javnom 1848.
prva pravoslavna crkva 'sv. mihajla' sagrađena je 1837. uz pravoslavno groblje na 'boninovu'.
dubrovčani nisu sakrivali netrpeljivost naspram tristotinjak srba, koji su se svim mogućim načinima dovijali (koristeći se crnogorskim vladikom i ruskim utjecajem da dobiju crkvu u dubrovniku).
vrlo lijepo i kronološki je taj put k ostvarenju cilja opisao josip bersa, ("dubrovačke slike i prilike (1800-1888., str. 91-95), pa ako nekoga zanima, eto.
današnji izgled srpske pravoslavne crkve
priča o gradnji pravoslavne crkve završila je tijekom burne 1848., kad im je bilo dopušteno da grade gdje god žele i pored jake dubrovačke opozicije. realizacija i izgradnja crkve i kompleksa, na ruševinama starih palača dubrovačke vlastele, ostvarena je tek 1877. godine. tad je usred dubrovnika (za 380 članova zajednice) podignut veliki grčko-istočni hram. vidi: josip bersa "dubrovačke slike i prilike ...").
tolerancija dubrovčana prema inovjercima u religioznom smislu vidljiva je i u dopuštenju uređenja sinagoge, židovima sefardima, također u srcu grada (žudioska ulica). to je jedna od tri najstarije sinagoge u europi.
i islamski mešihat ima svoju bogomolju u srcu povijesne gradske jezgre (ulica miha pracata 3).
negdje sam prije napisala kako na površini od nekih stotinjak m2 stoje katoličke, pravoslavna, židovska i islamska bogomolja po sred dubrovnika i to nikome više nije čudno, niti kome smeta.
pa neka netko kaže kako su dubrovčani netolerantni. tko god bi se usudio, slagao bi. 
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
