STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

30.10.2011., nedjelja


Ugledni zadarski poduzetnik Reno Sinovčić: Sposobni poduzetnik: 8 milijuna eura u džep
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Ugledni zadarski poduzetnik Reno Sinovčić

Sposobni poduzetnik: 8 milijuna eura u džep

http://www.narodni-list.hr/articles/1GJ4OOJiIRa

Začudo i ugledni zadarski poduzetnik i medijski mag Reno Sinovčić poslovao je s osumnjičenom Hypo bankom, što doista začuđuje, s obzirom na njegov besprijekoran dosje.

Sinovčić je u ime tvrtke Granit-Vrkić (ime je samo krinka) kod Zadra kupio 22.000 kvadrata za 390.000 eura "rastjeravši" ostale ponuđače na licitaciji, a potom je ta tvrtka prodana za 8,5 milijuna eura kompaniji iz Lihtenštajna - tako je uglednik Reno u nekoliko sekundi zaradio 8,1 milijun eura.

U svoj toj milijunskoj trgovini zemljišne knjige pokazuju da je jedini vlasnik prodanog terena Republika Hrvatska, što je još jedan dokaz olakog rasprodavanja hrvatske zemlje bilo "uglednim" građanima (zna se), bilo strancima.

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u

U Zadru, 30. listopada 2011. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

- 14:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.10.2011., subota


ZADAR POD HYPOTEKOM
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


ZADAR POD HYPOTEKOM

Inozemni instituti zbog strateških interesa uključili su na zadarskom području osobe sklone organiziranom kriminalu da preko bankarskog sustava preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.

Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo.

Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke.
Institucije koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani za kriminalne transakcije Hypo banke na zadarskom području.

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI IZJAVU JOŠKA MORIĆA KOJU JE DAO NARODNOM LISTU DANA 16.10.2009. GODINE.

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u

U Zadru, 29. listopada 2011. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

http://www.narodni-list.hr/articles/1GJ4OOJiIRa

Do dužničkog ropstva Zadrana i zaustavljanja napretka grada dovela je simbioza banke koja voli mešetariti nekretninama i gradske vlasti u kojoj je jak građevinski lobby. Kako kaže Joško Morić (DC), "spojili su profit i viziju i dobili proviziju"

Hypo banka je pokupovala i preuzela već "pola hrvatske obale", pogotovo u Zadru, i to na način da kredite daje najčešće vlasnicima hotela ili drugih nekretnina, znajući da neće moći otplatiti kredit. Kada se dogodi da dužnik ne uspije platiti jednu ratu, Hypo preuzima vlasništvo nad nekretninom.

Idealni primjer je luksuzni hotel Borik, za čiji je slučaj direktno odgovorna gradska vlast. Po istom principu banka i Grad sklapaju po porezne obveznike štetne ugovore, a najbolji primjer je Višnjik kojeg ćemo otplaćivati generacijama.

Međusobna povezanost velike ekspanzije Hypo-Alpe-Adria banke u Hrvatskoj, a napose u Zadru, odavno je poznata javnosti. Mala austrijska banka u Zadru je postala najveća, a krediti koje Grad uzima za gradnju velikih objekata mahom su krediti Hypo banke, koja tako velikom brzinom, u slučaju nemogućnosti otplate kredita postaje vlasnikom nekretnine čiju gradnju je financirala.

Velike su šanse da Grad, koji već sada grca u dugovima, ne uspije poplaćati dugove. Ona stara "svoj na svome" tada će glasiti "svoj na austrijskom". Ne čudi ekspanzija Hypo banke na Zadar, jedine banke kojoj su se dokazale kriminalne radnje u Hrvatskoj. Je li Zadar grad kriminalaca, prosudite sami, ali činjenica je da su vodeći ljudi ovoga grada od Kalmete do Zrilića usko surađivali s ljudima sa špekulantima iz Hypo banke, koji su Hrvatskom haračili i trgovali još od 1997. godine. Vjerojatno u Zadru nema kriminala, kao što ga nema ni u javnim državnim tvrtkama, što je nedavno izjavio ministar Kalmeta.

Politička propusnica

Hypo banka, nekad mala novčarska ustanova, čiji je većinski vlasnik pokrajina Koruška, u Hrvatskoj se pojavila sredinom devedesetih godina, u vrijeme kada je bankarstvo bilo pod čvrstim nadzorom vladajućeg režima i kada se u te poslove nije moglo ući bez političke propusnice, koju je pak mogao izdati pokojni predsjednik Franjo Tuđman ili netko dovoljno blizak poglavaru s Pantovčaka. Koruški bankari svoju ekspanziju na Hrvatsku započeli su u poslovima vezanim uz, naknadno propalu, Gluminu banku (vlasnik Marko Marčinko). No, ubrzo su uspjeli razviti prisne odnose s dvojicom tadašnjih moćnika HDZ-a: ex premijerom Ivom Sanaderom i Ivićem Pašalićem.

Sanader neslužbeni namjesnik Hypo banke

Prema riječima upućenih, Ivo Sanader odigrao je značajnu ulogu u prodoru Hypo banke na hrvatsko tržište. Kao što znamo, on je godinama živio u Austriji gdje je imao dobra poznanstva u poslovnim krugovima, a budući mu nikad nije bilo teško spajanje javne dužnosti i privatnog biznisa, postao je neslužbenim namjesnikom Hypo banke u Hrvatskoj. Tome u prilog ide i činjenica koju je argumentirano objavio Feral 2003. godine, koja kaže da je Miroslav Kutle, zloglasni tajkun iz Pašalićevog poslovno-zavičajnog tabora, 1995. i 1996. u dva navrata Sanaderu isplatio ukupno 800 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. M.Š., tadašnja Kutlina poslovna tajnica, sporne je isplate, u iskazu Državnom odvjetništvu, pojasnila sljedećim riječima: "Prilažem gotovinske isplate u iznosu od 800.000 DEM sa naznakom 'Hypo-gosp. Sanader'. Moram napomenuti da smo mi u to vrijeme dobili kredit od 4 milijuna maraka od Hypo banke Austrije."

Osim Sanadera i Pašalića, još su neki političari usko "surađivali" s Hypo bankom. Među njima je svakako istarski župan Ivan Jakovčić, zatim odbjegli Branimir Glavaš, koji je svojevremeno utjecao da se Slavonska banka proda upravo Austrijancima. I Milan Bandić je u uskoj je svezi s Hypo bankom. Na koncu dolazi i naš ministar Božidar Kalmeta, koji je u vrijeme ekspanzije Hypo banke bio gradonačelnik Zadra.

Raj za Hypo banku

Kako smo došli do ministra Kalmete, tako smo došli i do početaka razvoja Hypo banke u Zadru. Na zadarski prostor Hypo banka je ušla poslujući s "Folijaplastom", a nakon toga uslijedilo je kreditiranje austrijskog poduzetnika Waltera Wolfa, koji je bio poznat po tome da je ulazio u lošestojeće tvrtke s ciljem da ih najprije stabilizira, a zatim dobro proda, kao što je na primjer bilo brodogradilište "Lamjani" i "Maraska". Iako Wolfa više nema u Zadru, iza njega je ostala sada već jako moćna Hypo banka.

Zadar je bio i ostao raj za Hypo banku, koja je je zanimljiva jer se njezina poslovna aktivnost bazira prvenstveno na nekretninama. Tako ona odobrava velike kredite, s još većim kamatama, a u slučaju neplaćanja istoga, ona vrlo jednostavno postaje vlasnikom nekretnine. I kao da postoji nepisano pravilo (a možda zapravo postoji i pisano) da gradska vlast Zadra sve veće projekte radi preko Hypo banke. Sam Bog zna koliko smo mi, porezni obveznici dužni toj banci i koliko godišnje izdvajamo od ionako malih primanja. Sve radi toga što je nekome odgovaralo da Hypo banka zavlada Zadrom i pretvori ga u Hypograd. - Svemu tome kumovali su ključni ljudi iz politike, koji su spojili prodaju i viziju i dobili proviziju. - izjavio je jednom prilikom Joško Morić.

- Hypko Kolega i Hypko Zrilić bi sigurno rekli da s tim nemaju veze, ali bi si Hypodarom Kalmetom bili spremni ponavljati da smo svoji na svome, iako smo svoji na austrijskom. - govorio je Morić, ogorčen činjenicom da je Zadar pretvoren u Hypograd i da apetiti još nisu zadovoljeni.

Višnjik će biti Hypocentar

Zbrojimo li dva i dva, Grad koji obožava besmislene i preskupe građevinske projekte te banku koja mešetari s nekretninama, nekako nam jasniji postaju svi oni primjeri preskupih objekata poput športskog centra Višnjik i nepovoljnog kredita s ogromnim kamatama, kojega je naravno dala Hypo banka, a potpisala tadašnja gradonačelnica, kasnije smijenjena ministrica, Ana Lovrin.- Zadar je jedan od najprespektivnijih gradova u Hrvatskoj, bez ikakvih zaduženja i prireza, a trenutno su u izvedbi projekti koji nadmašuju cjelokupni gradski proračun. Sada krećemo u novi veliki projekt koji se ne može iznijeti bez zaduženja, pa smo se odlučili za izdavanje obveznica jer tako možemo gospodariti svojim dugom i odlučivati hoćemo li vraćati dug ili ići u nove projekte i novo emitiranje obveznica. - govorila je Lovrin prilikom prezentacije ugovora između Grada i, koga drugog, nego Hypo banke, o izdavanju 18,5 milijuna eura vrijednih municipalnih obveznica, kojima će se financirati izgradnja bazena i športske dvorane na Višnjiku.

Te iste obveznice koje je izdala Hypo banka doći će na naplatu za dvije godine, točnije 1. rujna 2011. , i to u iznosu od 140 milijuna kuna.

Napominjemo, sav iznos na naplatu će doći odjednom. Do tada, Grad otplaćuje kamate u iznosu od 1.017.500 eura godišnje, što je ukupno 52 milijuna kuna do isteka vremena otplate obveznica. Naravno, ako Grad tada ne bude imao pripremljen novac, zna se što slijedi - Hypo postaje vlasnik ŠRC "Višnjik". Unatoč tome što je Lovrin govorila kako Zadar nije zadužen, danas vidimo da je lagala. Još je veća sramota dug kojega Zadar danas ima na grbači, i kojega nema odakle platiti, a koji prema riječima gradonačelnika Vrančića iznosi 70- 80 milijuna kuna. Za taj dug direktno su odgovorni Božidar Kalmeta, Ana Lovrin te njihov pijun Živko Kolega, koji se, prema vlastitim riječima, "najeo tuđih govana".

Zadar postaje Austrija

Hypo banka prikazana je kao spasitelj Punta Skale. Naime, nakon odlaska prognanika, koji su bili smješteni u Punta Skali, budućnost hotela bila je neizvjesna i trebalo je odabrati najboljeg investitora za ulaganje u jadranski biser Punta Skalu, koji je odgojio generacije zadarskih turističkih djelatnika.

Na javnoj dražbi na Varaždinskoj burzi, koja je održana 2002. godine, većinski paket dionica kupila je brokerska kuća Hypo vrijednosnice.

Falkensteiner grupa, koja je u Zadru vlasnik hotelske kuće "Borik", prije dvije godine je krenula s obnovom, s time da je prvi korak bio rušenje stare Punta Skale.- Prodali smo ono za što smo se borili deset godina. Radio sam tamo i volio sam Punta Skalu jer sam je smatrao našom da bi je na kraju rasprodali. Srce me boljelo kada su je došli rušiti. - pojadao nam se jednom prilikom gospodin Staničić.

Nije kupovina, nego dugogodišnji najam

Manipulatorski i megalomanski nastrojeni Austrijanci odlučili su ništa ne prepustiti slučaju. Tako su uz pomoć domaćih štakora izmanipulirali hrvatski zakon, koji u turističkim zonama zabranjuje etažiranje.- Mi smo se odlučili za model najma. Klijent će moći unajmiti apartman na 200+200 godina, moći će ga sam koristiti ili prepustiti za daljnje iznajmljivanje. - objašnjavao je Ottmar Michaeler, prvi čovjek grupacije. Naravno da su Austrijanci prepoznali dobar poslovni potez i iskoristili ga, ali to ne bi mogli učiniti bez pomoći "uglednih" Zadrana.

U Punta Skali danas rade Austrijanci, čak i namirnice nabavljaju iz matice zemlje, a sve što Zadar od njih ima je mizerna svota koju plaćaju u obliku boravišne pristojbe.

Hypo širi pipke

Hypo banka bila je umiješana i u najpoznatiju privatizaciju Zadarskoj županiji. Naime, radi se o Hotelu Alan u Starigradu, gdje je Hrvatski fond za privatizaciju na čelu s Krešimirom Starčevićem prodao dionice hotela Hypo banci za 8,81 milijun kuna, dok je nominalna vrijednost hotela bila 27,5 milijuna kuna. Tu je važno da Hypo banka uopće nije uložila novac u adaptaciju hotela kako bi nadomjestila prejeftinu kupovinu. Samo nekoliko mjeseci nakon toga Hypo banka, na čelu s bivšim predsjednikom uprave Hypo banke Karl Heinzom Truskallerom prodaje 87.667 dionica Alan toursu. Ljude umiješane u ovu privatizaciju, na čelu s čelnim ljudima Hypo banke i Starigrada, tereti se da su proračun RH oštetili za minimalno 18,6 milijuna kuna. Trenutno se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi parnica protiv 10 osumnjičenika iz ovog slučaja.

Nadalje, Hypo banka spominje se i u kontekstu propalog autoprijevoznika Contusa.- Nama je masa "velikih tajkuna" sugerirala da odemo u stečaj, da novce prebacimo na neku drugu firmu i to je to! Mi smo rekli da ćemo se boriti do kraja, a tek onda otići u stečaj. Tražili smo kredit od Hypo banke, no istina je da naš zahtjev nije nikada izašao iz Zadra. Par mjeseci su nas vukli za nos. Onda smo otišli u Klagenfurt u sjedište Hypo banke i dobili kredit. Prije toga, 2008. su nas odbili jer su djelovali ljudi iz Zadra. Zna se da je Zadar Hypograd. - rekla nam je Tereza Kozina, direktorica Contusa, nedugo prije što je Contus otišao u stečaj. Hypo banka je navodno svoj lukavi način poslovanja primjenila i na Jaderu, Zadranku, Aluflexpack i druge tvrtke.

Svi smo dužni

Samo na temelju ugovora sklopljenog s Hypo bankom, a koji se odnosi na ŠRC Višnjik, zadarski porezni obveznici banci duguju 140 miliijuna za glavnicu, dok je teret otplate kamata pao na hrvatske, dakle opet i zadarske porezne obveznike, i to u iznosu od 85 milijuna kuna. U slučaju da obveznice Hypo banke stignu na naplatu 2011. godine svako od 29.973 kućanstava u Zadru ima obvezu od 4670 kuna prema Hypo banci. Toliko će svaka obitelj platiti samo za Višnjik, i to u najboljem slučaju. No, budući da gradonačelnik već sada najavljuje reprogramiranje duga, što je jedino moguće rješenje u ovoj situaciji, narast će kamate Hypo banke, a time i iznos kojeg Hypo banci duguje svako zadarsko kućanstvo. Kao da nam nije dovoljna situacija u Hrvatskoj gdje ionako živimo "na kredit", sada još moramo plaćati i za loše poslove gradskih šerifa i njihove miljenice Hypo-Alpe-Adria banke, koja će spremno uskočiti kad god zadarski uglednici imaju poslovnu ideju.

M.B. / A.L.

Petak, 16. Listopad 2009.


Lihtenštajnske veze

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080111/zadar01.asp

PIŠE IVICA NEVEŠĆANIN


Kao potencijalni investitori pojavljuju se fantomske tvrtke iz Lihtenštajna povezane sa Zdenkom Zrilićem, svemoćnim savjetnikom Hypo banke za zadarsko područje

Na javnoj raspravi o prijedlozima detaljnih planova za zonu Maraska parka, područja veletržnice i bivšeg kamenoloma Puta, gradske vlasti javnosti nisu znale reći tko su pravi investitori u planirane objekte za čiju je realizaciju, prema nekim procjenama, potrebno između 150 i 200 milijuna eura. Je li moguće da ključni ljudi gradske uprave, poput Nives Kozulić, ne znaju tko želi graditi hotel i stanove na mjestu bivše tvornice Maraske, 60 tisuća kvadrata veliki šoping centar kod veletržnice (Vrilo) i ništa manji prodajno-distributivni centar na prostoru bivšeg kamenoloma Puta?


Ili je u pitanju klasičan spin za javnost, oblik prijateljske i političke zaštite Zdenka Grge Zrilića, savjetnika Hypo banke za zadarsko područje, i njegovih austrijskih partnera s tvrtkama u Lihtenštajnu, poznatih po bliskoj poslovnoj vezi s generalom Zagorcem?
Naime, prema podacima iz sudskog registra, stopostotni vlasnik tvrtke Granit-Vrkić, koja je vlasnik zemljišta i investitor izrade detaljnog plana za bivši kamenolom Puta, ali i većinski vlasnik zemljišta na prostoru veletržnice, je tvrtka Coninvest Finance Aktiengesellschaft sa sjedištem u Vaduzu, Kneževina Lihtenštajn.

Tvrtke generala Zagorca

Tvrtku Coninvest zastupa član uprave dr. Gerold Hoop, a prijavljena je na adresi njegova odvjetničkog ureda (Hoop&Hoop) u ulici Pfulgstrasse 7. Na istoj adresi (Pfulgstrasse 7) prijavljene su sve off-shore tvrtke i zaklade iz Lihtenštajna (Sintra Invest Establishment, Sambuca Est., Altus Invest Est., Wintage Group Anstalt, Ergon Invest...) koje su osnovale Zagorčeve tvrtke u Hrvatskoj. Većinu tih Zagorčevih tvrtki (poput Espade i Sambuce) osobno zastupa dr. Gerold Hoop. Prema informacijama Državnog odvjetništva RH, do kojih su došli u istrazi o sumnjivim vezama Hypo banke i Zagorca, jedan od osnivača fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu je Gunter Striedinger, bivši čelnik Hypo banke u Klagenfurtu. Gunter Stredinger i Gerhard Suss, nekadašnji prvi čovjek Hypo Consultantsa i Zrilićev kum, koji je također morao otići nakon izbijanja afere, danas su glavni menadžeri tvrtke Rubicon AG iz Klagenfurta. S nekretninama posluju u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, a najveću podružnicu, kažu na svojim internetskim stranicama, imaju u Zadru, gdje projektima upravlja tvrtka-kći Templaris, na adresi Gaženička cesta bb.

Osim tvrtke Granit-Vrkić, Coninvest je i stopostotni vlasnik tvrtke Tehno iz Zadra koju kao direktor zastupa Zdenko Zrilić. Tehno je inače nasljednik tvrtke Tehno Somek preko koje je Hypo banka gradila svoj stambeno-poslovni centar na Bulevaru. Direktorica tvrtke Granit-Vrkić bivša je članica uprave Aluflexpacka, ali i direktorica tvrtke Nautilus Jelka Milošević.

Sve do izbijanja afere oko Hypo banke u Austriji Jelka Milošević i Zoran Kasapa (Zrilićev vozač) uglavnom su figurirali kao pravni zastupnici ili likvidatori desetak tvrtki preko kojih je Zrilić (i njegovi partneri) poslovao na zadarskom području. Otkrivanjem mutnih poslova u Austriji započinje veliko prikrivanje tragova: portfelj nekretnina u vlasništvu Hypo konzultanata prodan je nepoznatom kupcu, cijelu Hypo banku kupuje njemačka Landsbank, a Zrilić preko noći postaje direktor desetak zadarskih tvrtki (Tehno, Matis, P.S.IMMO, Velox...) čiji su osnivači registrirani u Lihtenštajnu. Tvrtke imaju desetke milijuna eura kredita Hypo banke i sve su registrirane na istoj adresi: Gaženička cesta bb.

Veza Granit-Vrkića i Sinovčića

•• Na licitaciji Trgovačkog suda 2005. godine Reno Sinovčić je za tvrtku Granit-Vrkić kupio 22,6 tisuća četvornih metara bivšeg kamenoloma Puta za 391 tisuću eura, 10 tisuća eura više od početne cijene. Založno pravo na tim nekretninama u iznosu 3 milijuna eura upisala je Hypo banka iz Klagenfurta, a zabilježbu nad stopostotnim udjelom u tvrtki Granit-Vrkić imao je Coninvest iz Lihtenštajna.

Štoviše, Coninvest je na ime vlasništva u Granit-Vrkiću od Hypo banke iz Lihtenštajna dobio novi kredit od 8,5 milijuna eura, iako temeljni kapital Granita iznosi osnivačkih 20 tisuća kuna. Međutim, u travnju prošle godine lihtenštajnska Hypo banka briše svoja potraživanja prema Granitu odnosno Coninvestu u iznosu 8,5 milijuna eura, što znači da su obveze prema banci podmirene. U svoj toj milijunskoj trgovini posebno je pak zanimljiva činjenica da je, prema zemljišnim knjigama, kao jedini vlasnik terena bivšega kamenoloma Puta upisana - Republika Hrvatska!

Zrilić zastupa i Marasku

•• Iako su investitori izrade detaljnog plana za Maraska park tvrtke Maraska d.d. i Jadran-Invest, interese Maraske, koja nije registrirana za graditeljstvo i u čijem je vlasništvu oko 20 tisuća kvadrata, zastupao je Zdenko Zrilić. Razlog zašto se i tu Zrilić pojavljuje kao koordinator izrade plana je u činjenici da su nekretnine na kojima se žele podići hotel i komforni stanovi opterećene s više od 8 milijuna eura kredita. Na hipoteku Hypo banke iz Klagenfurta otpada 6,1 milijun eura, a 12,7 milijuna kuna i 300 tisuća eura na ime kredita Hypo banke iz Zagreba.


Zemljište kod veletržnice, na kojemu se planira gradnja šoping centra, u većinskom je vlasništvu tvrtke Granit-Vrkić i opterećeno je kreditom Hypo banke iz Klagenfurta u iznosu 12,55 milijuna eura. Investitor izrade plana za Vrilo, i navodno stvarni investitor u gradnju centra, je tvrtka Afirmacija iz Zagreba iza koje stoji austrijski kapital.

- 22:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.10.2011., petak


Lončar o optužnici: Pitajte Kalmetu!
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

DANA 28. LISTOPADA 2011. GODINE ZADARSKI LIST OBJAVIO JE ČLANAK POD NASLOVOM:
Lončar o optužnici: Pitajte Kalmetu!
Otvaranje istrage nad HDZ-om od istrage USKOK-a, a vezano napose na financiranje stranke, komentirali su nam zadarski političari. Potpredsjednik i glasnogovornik HDZ-a Zadarske županije Željko Lončar jučer nam je rekao: "Neću to komentirati! Pitajte Kalmetu! Ni blizu ne želim komentirati navode iz istrage!".

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI OBJAVLJENE TEKSTOVE STRANKE HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

HRVATSKI TRAGIČARI - JANJIČARI

Nesvjesni, Željko Lončar i Davor Lončar, kao i njihovi mentori, potakli su nas u pravi čas da rekapituliramo HDZ-ovu mutljevinu, i da napokon zabetoniramo da … Koliko štete od strane HDZ-e hrvatski narod trpi … za nevjerovati …

Hrvatsko urušavanje posljedica je kvalitete Željka Lončara, tj. HDZ-e kao stranke čiji je on operativac u Zadarskoj županiji. Utoliko, Željko će poslužiti kao figura preko koje ćemo pokazati stil kojim oni plaše narod, koji je naviknut, a nije još spoznao da je zlo slabost bez snage i samo blefira.

Napokon, Hrvati su prepoznali snagu u zajedništvu, kao garanciju da više neće biti obezglavljivanja hrvatskog naroda. Hrvate su otrijeznile patnje i zamke pa lako prepoznaju Željka i njemu slične, koji bi, s nezavršenom osnovnom školom, držali lekcije znanstvenicima i k tomu još ih plašili. Eto koliko je on po sudbini svojoj u mraku … dok pokušava klevetati pojedince kako bi skrenuo pažnju sa svojih nedjela …

Jarci, janjičari u paklu vrište, jer se protive ideji – misli – Bogu – Stvoritelju … Zato nećemo polemizirati sa Željkom Lončarom, utoliko pokazat ćemo ga hrvatskom narodu kao opomenu. Njegovi hirovi, skupa s njegovim rođakom Davorom Lončarom, načelnikom Općine Poličnik, posljedica su njihova neuredna življenja što svaki vrabac u Poličniku i Zadarskoj županiji zna.

Svi okupatori Hrvatske su imali institucije u Hrvatskoj radi svojih ciljeva, a da bi ih ostvarili pomagali su im hrvatski tragičari – janjičari - komesarčići.

Poznato je da naročito takvim kipovima vlast pomrači um, pa više ne mogu lagati drugima, a ni sebi. Stvorili su sebi agoniju, zbog koje kao pojedinci neće istrajati, maske im više nisu u funkciji i sada su prozrijeti prezreni, pa se ljute i vrište. Svojom formom i sadržajem su tragični, ironično njima i njihovim mentorima dajemo na znanje da su prošla vremena kada se Hrvate moglo zastrašivati.

Samo zato što im je hrvatska policija na tragu oni policiji diktiraju kako će raditi jer ih ometaju. Željka Lončara dijagnoze su poznate, što je trebalo davno prije imati u vidu da se njemu i njegovim mentorima otrovne strijele vrate kao bumerang, jer nerazumno vrši pritisak na institucije u Hrvatskoj.

Željko Lončar s nezavršenom osnovnom školom, također bez argumenata mrmlja protiv dr. sc. Ilije Barjašića, ne zna da bi netko doktorirao treba prije završiti fakultet, potom magistrirati, a nakon svega i doktorirati. Dakle dr. sc. Ilija Barjašić je prvi fakultet upisao davne 1972. godine, drugi kada se vratio s robije 1979. godine, a doktorirao je 1996. godine, u uvjetima na „slobodi“ koji su mu bili teži nego na robiji, čemu su doprinijeli slični Željku.

Kada je riječ o križu koji će mu biti najveći teret, on i njegov rođak Davor načelnik Općine Poličnik, su nesvjesno poticali da se sruši raspelo, betonski zid kojim su suzili put za cc 20m Željku i Davoru ne smeta ( slike, katastarski izvadci, svjedoci, peticije mještana, odaslana pošta u Vatikan, kardinalu Bozaniću, nadbiskupiji zadarskoj i svećeniku župe u Poličniku).

Na prostoru gdje je bio križ Poličani planiraju sagraditi kapelicu. Pitamo zašto je smetalo raspelo, a sada ne smeta tri puta uži put s betonskim zidom, na kojem se ne mogu razmijeniti vozila?

Dakle, Željko je izrekao laž i teško uvrijedio Poličane i ostale katolike … on apelira da se nadležne službe konačno pozabave dr. sc. Ilijom Barjašić i mr.sc. Mljenkom Marićem jer se navodno, sukobio s Ilijom oko križa, Ilijom, koji je u Zadarskoj županiji živi politički uznik s najvećim brojem godina robije, koje je odrobijao u najzloglasnijem zatvoru u svijetu Stara gradiška, a također je dragovoljac u Domovinskom ratu.

Kako Stranka hrvatskog zajedništva, tako i Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - ŽIVOT, samo javno obznanjuju, a svi su tekstovi na internetu, zapravo hrvatski narod potiču da svjedoči istinu i da se po spoznaji, nakon toliko stoljeća, više ne boji crvotočina.

Željko bi i njegovi mentori da mi zato odgovaramo, istina imamo nekoliko montiranih optužbi po šabloni prošlog okupatora ali ... Smatra da je sramotno da koristimo podatke do kojih smo došli radeći u tajnim hrvatskim službama … i da tome treba stati na kraj. Istina je da smo samokritični i kritični, a ne osvetoljubljivi težimo da bi svakog dana kao novi bili bolji.

U svim civiliziranim državama vlast potiče pojedinca na budnost i samoinicijativu, ali samo nosioci vlasti kao Željko, zaustavljao bi strahom osvjećivanje napaćenog hrvatskog naroda.

Znamo da je Željko kao pionir, s nezavršenom osnovnom školom, ipak bio u vatrogasnom društvu u Zadru u saveza komunista komesarčić, a Davor u Luci Zadar komesarćić također.

Dakle, oni funkcioniraju i danas po rutini i stilu mračne Jugoslavije, razlikom da se tada nisu smjele rušiti tvornice kako je Željko porušio Vinilplastiku u Zadru. Olako kleveću znanstvenike, jer se danas lako postane inženjer prometa ….?

Dr. sc. Ilija Barjašić nije uzurpirao državno zemljište već je po diobi djedovine dobio cc 5000m2 na kojoj su posađene voćke prije 60. godina, od svih susjeda ima najmanje zemlje, po istim kriterijima posjedovanja.

Dr. sc Ilija Barjašić predsjednik je Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticaj nataliteta u Hrvatskoj - Život, nadstranačkog pokreta koji je na usluzi svim strankama u Hrvatskoj, a nas članove SHZ potiče svojim žrtvovanjem za Hrvatsku.

Preporučujemo Hrvatima tekstove, dr. sc Ilije Barjašića i da dođu na predavanja, Hrvata kozmopolite. Mogu se pročitati na portalima njegove misli koje citiraju ugledni ljudi u svijetu.

Dakle, dr. sc Ilija Barjašić na usluzi je čovjeku i cijeni zajedništvo, ali zato ga kleveću i napadaju bivši i potencijalni okupatori Hrvatske, jer je beskompromisan borac za opće dobro, jer zagovara red, rad i disciplinu, što Hrvatima manjka, a zlu smeta.

Smatra da se Hrvate navikava milom i silom na neuredan život u Hrvatskoj i zato je osnovan Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj – Život, kako bi zaštitio u Hrvatskoj život i bio u službi Hrvata, a ne poput nekih kreatura koje bi po prividu obezglavljivali narod i život u Hrvatskoj, što oni ne mogu shvatiti, jer su se svojevoljno usmjerili u mrak.

Očajni, pokušavaju svoj slabijim argumentom suprotstaviti se životu, zapravo oni u kocku nemaju više što uložiti, jer su već svoju dušu prokockali, a sada bi se kockali dušama Hrvata, pa da na kraju pobijedi okupator za kojeg se priprema teren.

Zato, ubuduće, Željko Lončar i njemu slični u Hrvatskoj nemaju šanse, jer SHZ ujedinjena je snaga Hrvata. Škude po cijenu duše nas ne zanimaju kao Željka Lončara, jer mi dok radimo golu egzistenciju pretpostavljamo.

Željko Lončar i ortaci

Državni ured za reviziju utvrdio je da postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Većinski vlasnik je bio Željko Lončar i ortaci. Isti je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od 11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002. i predsjednik uprave Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije mali dioničari 20,6 %, Željko Lončar i ortaci 29,0% , Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % , Fond 17,6 %, Marlera d.d. Zagreb 4,7 % , vlastite dionice 0,4 % i invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag od 10,0% i 20,0%, o čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira
pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova:
10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.

Razvojnim programom za razdoblje od 1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002. nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u 1992. na 101 zaposlenika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002. otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.


Županijska uprava za ceste Zadarske županije

Nisu evidentirana sredstva u iznosu 12.398.968,00 kuna?

Državni ured za reviziju utvrdio je da je Zadarska županija dala suglasnost za zaduženje Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije za zaduženje u 2005. godini u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Prema izvješću o zaduženju / jamstvu/ suglasnosti iz siječnja 2010., koje je Županija sastavila na temelju izvješća korisnika kredita, stanje duga po kreditu dobivenom za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta iznosi 12.398.968,00 kuna. U poslovnim knjigama nije evidentirana dana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Prema odredbi članka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunsko računovodstvo se temelji na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, a prema odredbi članka 87. spomenutog Pravilnika, dana jamstva i kreditna pisma nisu uključena u bilančne kategorije, ali se evidentiraju na skupini računa izvanbilančnih zapisa.

Zašto u ovom slučaju nije reagiralo i Upravo vijeće Županijske uprave za ceste Zadarske županije čiji je predsjednik Željko Lončar.

Prema odluci o osnivanju Županijske uprave za ceste Zadarske županije, od 19. prosinca 2005. godine, Upravno vijeće donosi financijski plan i godišnji obračun, donosi program rada i razvoja Uprave za ceste i nadzire njihovo izvršenje, donosi godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, uz prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva, a nakon pribavljenog mišljenja Županijskog poglavarstva. Donosi Statut Uprave za ceste, uz suglasnost Skupštine Zadarske županije, daje suglasnost ravnatelju za raspolaganje imovinom, predlaže Županijskoj skupštini imenovanje i
razrješenje ravnatelja, nadzire rad ravnatelja i stručnih službi, predlaže osnivaču promjenu djelatnost i daje ravnatelju i Osnivaču prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, obavlja i druge poslove određene Zakonom, Statutom i drugim aktima Uprave za ceste.

VODOVOD d.o.o. Zadar
Rekord gubitka vode

U vodovodnom sustavu Zadarske županije gubitak vode je 68 posto što je iznad državnog prosjeka od 48 posto. Tako je naprimjer u Rijeci gubitak vode 20 posto, a u Međimurju 8 posto, dok je europskim zemljama Njemačkoj i Nizozemskoj tri i dva posto. Jedina zemlja iz Europske unije koja ima veći gubitak vode od Hrvatske je Bugarska s 50 posto gubitaka.

I gle čuda, predsjednik nadzornog odbora Vodovoda je Željko Lončar kojega radnici ovih dana optužuju za uništenje tvornice Viniplastike u Zadru i Regionalne veletržnice u Benkovcu u kojima je također obnašao funkciju predsjednika nadzornog odbora.

Isti je i predsjednik Upravog vijeća Županijske uprave za ceste Zadarske županije gdje je Državni ured za reviziju utvrdio da u poslovnim knjigama nije evidentirana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Žitelji Zadarske županije strahuju da i zadarski vodovod ne zadesi ista sudbina kao i tvornicu Vinilplastike i Regionalne veletržnice.

BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC UZIMAO NOVCE BEZ ODLUKE SKUPŠTINE

Ovih dana bivši predsjednik Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. Željko Lončar daje pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da su ga istraživale nadležne hrvatske institucije te ih preko tih istih medija omalovažava.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoji opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također, isti prijeti prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši. Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne može opravdati svoju odgovornost za propast veletržnice.

Kao predsjednik nadzornog odbora nezakonito je uzimao novce bez odluke skupštine i to oko 50.000,00 kuna kao nagradu za rad u nadzornom odboru Regionalne veletržnice Benkovac.
Lončar je s drugim članovima Nadzornog odbora bez znanja vlasnika veletržnice (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sebi podijeliti. Nakon predstavke radnika Hrvatski fond za privatizaciju je reagirao i tražio od istih da vrate sredstva. Do danas ih nisu vratili već su pripremali novu odluku o isplati navodno nekih zaostataka zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva.

Protiv ove nezakonite isplate podignuta je kaznena prijava protiv Lončara, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu isti podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.

REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC – NEZAKONITOSTI KOJE SU DOVELE DO PROPASTI TVRTKE

RADNICI REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC OBRATILI SU SE STRANCI HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA, PODRUŽNICI BENKOVAC O NEZAKONITOSTIMA KOJE SU DOVELE DO PROPASTI TVRTKE.

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI NJIHOV DOPIS KOJI SU UPUTILI PREDSJEDNICI VLADE RH JADRANKI KOSOR


REGIONALANA VELETRŽNICA BENKOVAC d.d.
Benkovačke bojne 17
23420 Benkovac

Benkovac, 12. svibnja 2010. g. i dopune u kolvozu 2011.g.


VLADA RH
n/r predsjednici Jadranki Kosor


PREDMET: Regionalna veletržnica Benkovac (dalje: -RVB-)
- informacija o nezakonitosti koje su dovele do propasti tvrtke



Ovim podneskom Vas želim upoznati o nezakonitosti u RVB-u koje su dovele do njezine prezaduženosti i prodaje većinskog paketa dionica HFP-a (93,24%) za 1 kunu, a koje nezakonitosti nažalost traju do danas i sprečavaju njezinu privatizaciju.

Glavni akteri koji su odavno -stavili šapu- na ovu državnu tvrtku su
nedvojbeno lokalni političari koji su preko svojih članova NO-a i
Uprave namjerno doveli tvrtku u ovu fazu kako bi mogli ostvariti
stanovitu korist i svoje privatne interese.
Tko su oni, na koji način su upropastili ovu tvrtku i koji im je cilj
?- pokušat ću argumentirano odgovori na ta pitanja u predstojećem
tekstu.

Da bi ste shvatila važnost i vrijednost RVB-a pođimo redom od njezine kronologije osnivanja.

KRONOLOGIJA OSNIVANJA:

Na poticaj Vlade RH <> u Rimu tijekom 1996/97. god. izradio je Projekt izgradnje mreže veletržnica u RH.Temeljem toga projekta Vlada RH je u lipnju 1998. godine potaknula osnivanje Veletržnice Benkovac d.d.

Njena primarna funkcija je zamišljena kao logističko-sabirni
centar poljoprivrednih proizvoda sjeverno-dalmatinske regije (Zadarska i Šibensko-Kninska županija), što se može izraziti krilaticom <>. Okosnicu unutrašnjeg dijela regije predstavlja Benkovačko područje (Ravni Kotari), tradicionalno agrikulturno područje sa razvijenom proizvodnjom voća i povrća, poglavito vinogradarstvom i maslinarstvom.

Osnovicu projekta čine zemljište i objekti društva
Agroprodukt d.d. Benkovac koji je tad bio u 100% vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Isti se rješenjem Trgovačkog suda u Zadru 19. rujna 2003.g. pripaja Veletržnici d.d. koja istog datuma mijenja ime u Regionalnu veletržnicu Benkovac d.d.

Početak problema, bolje kazati nezakonitosti i pljačke ove tvrtke
počinje u samom startu njezinog stvaranja, odnosno 28.srpnja 1999.g.
kada direktor Veletržnice Ivica Prtenjača potpisuje sa direktorom
Nacionalne veletržnice d.d. Zagreb Zoranom Krsnikom Ugovor o pod
zajmu sredstava CEI za financiranje projektiranja i nadzor radova (
broj 02/99) , te 28. lipnja 2000.g. Ugovor o pod zajmu sredstava
EBRD-a (br. 3/00).
Ovdje treba naglasiti važnu činjenicu, a to je činjenica da ta
kreditna sredstva nikad nisu dana Veletržnici niti doznačavanjem
sredstava, niti izvođenjem radova. Ovu tvrdnju je lako dokazati jer za
sve izvedene radove na objektima RVB-a imamo dokumentaciju o tome tko ih je izvodio i od kojih sredstava.

Ovdje se postavlja pitanje: -Zašto gosp. Krsnik na sjednici NO-a
održanoj 24. 09. 2009.g. u svom očitovanju na postavljena dva pitanja
pravnika Gorana Nimca u točki 9. i 14. očitovanja, lažno tvrdi da su
Društva Agroprodukt i Veletržnica donijeli odluke o dokapitalizaciji
da bi podignuli temeljni kapital Veletržnice sa 110.000,00 kn na
5.010.000,00 kuna, i to na način da se u naravi radilo o ulaganju
dijela manipulativnog prostora u hladnjači s pripadajućim parking
prostorom i dr. pratećom infrastrukturom?

Dakle, čista laž, a to dokazujemo uvidom u poslovne knjige iz kojih je
vidljivo da su navedeni radovi rađeni isključivo iz sredstava HBOR-a
po posebnom kreditu, a ne po kreditu EBRD-a, kao i sa činjenicom da je 2.10.2001.g. na Glavnoj Skupštini Agroprodukta d.d. pod točkom 9.
donijeta Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulogom u stvarima
(nekretninama) privatnim izdanjem dionica, odnosno prihvaćen je Ugovor o ustupanju nekretnina Agroprodukta društvu Veletržnici Benkovac, s kojim je povećan njezin temeljni kapital na iznos od 5.010.000,00 kn.

Oba ta sumnjiva kredita (EBRD i CEI) RVB vodi u svojim poslovnim
knjigama, kao obvezu društva. Isti su sad u fazi ovrhe koju je
22.03. 2007.g. pokrenuo Z. Krsnik.
Na prvo ovršno rješenje ovršenik RVB je morao, ali nije uložio žalbu.
Sumnjam da se to desilo na način da je Z. Krsnik kao član NO RVB-a
nagovorio tadašnjeg direktora Antu Marića da se ne žali i da sakrije
od pravnika ovršno rješenje.

Dokaz: Očitovanje NO-u Z.Krsnika od 24.09.2009.g., Zapisnik sa
konstituirajuće sjednice NO Veletržnice od 30.11.2001.g., Zapisnik
Glavne Skupštine Agroprodukta (OU-283/2001), žalba ovršenika - u
prilogu

Dakle, za izradu projektne dokumentacije i izvođenje
neophodnih radova, odobrena su sredstva od EBRD-a (Europska banka za obnovu i razvoj) i CEU (Srednjeeuropska inicijativa), u iznosu od 1.071.100,00 kuna. Kredit je trebao biti realiziran preko Nacionalne veletržnice Zagreb u ime RH. Pravni prednici, a jednako tako niti RVB nisu nikad dobili ta kreditna sredstva, niti su se plaćali radovi iz tih sredstava, osim što postoji neka projektna tender (natječajna) dokumentacija koja nije vrednija od cca 20.000,00 kn. Sada se sa kamatama za te kredite potražuje 2.331.195,00 kn.

Ne treba biti puno pametan i zaključiti da je Zoran Krsnik kao ovlašteni potpisnik u ime RH, nezakonito uskratio kreditna sredstava EBRD-a koja je trebala dobiti Veletržnica Benkovac. Isti je i dan danas na funkciji direktora Nacionalne veletržnice i nažalost član je NO-a RVB-a , za koju funkciju prima mjesečnu naknadu od 1500,00 kn(ranije 2700,00).
Istome je (kao i ostalima) tijekom 2009.g. nezakonito isplaćen veći
iznos (oko 50.000,00 kn) kao članu NO-a RVB-a iako nije bilo Odluke o visini nagrade za rad NO-a koju donosi Skupština. Naime, ti su "stručnjaci" na čelu sa predsjednikom NO-a Željkom Lončarom sami bez znanja vlasnika (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sa zaostacima na što je Fond reagirao nakon predstavke radnika i tražio da to vrate. Do danas nisu vratili već pripremaju novu Odluku o isplati navodno nekih zaostataka
zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva. Protiv ove nezakonite isplate podignuta je anonimna kaznena prijava ali zahvaljujući političkom utjecaju Ž. Lončara ista je odbačena, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu Lončar podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.

U svrhu inicijalnih sredstava za izradu projektne dokumentacije RH se
preko Nacionalne veletržnice Zagreb zadužila kod EBRD-a u iznosu od 33.5000.000,00 DEM, i to za sufinanciranje Programa izgradnje mreža veletržnica u RH.
Po mom saznanju niti jedna nije do danas ostvarila svoj primarni cilj.
Što je sa tim sredstvima i kako su utrošena ?- sumnjam da Krsnika itko ozbiljno pita i da bilo kome polaže račune.

Vjerojatno Krsnik i dalje u ime RH potpisuje ovakve lažne kreditne
aranžmane. Kaznenu prijavu glede ove zlouporabe autor ovog teksta je proslijedio USKOK-u, ali vjerojatno ODO RH "neće da dira" u te
malverzacije radi mogućeg narušavanja ugleda RH kod ove europske
banke. Postoji vjerojatnost da je USKOK "spustio" prijavu ŽDO Zadar, za kojeg se zna da je još pod jakim političkim utjecajem, kao i PU Zadarska koja je puna kvazi inspektora i načelnika koji se aktivno
bave politikom i redovno se kandidiraju na lokalnim izborima.

Za sad se lokalna policija -vrti oko nekih sitnih propusta- tek
toliko da odrade pristigle anonimne kaznene prijave koje neriješene
kupe prašinu u ladicama, iako je dovoljno da jedan srednje obrazovani kriminalistički inspektor "baci oko" na sačuvanu dokumentaciju u RVB-u i u roku od par sati može da utvrdi da li se radi o nezakonitosti ili pak o nečijem podmetanju, tj.lažnoj prijavi.

Naravno da je Krsniku u interesu stečaj RVB-a , kojeg odavno
zagovara kako bi prikrio ove zlouporabe i nezakonitosti plasiranja
predmetnih kredita.

IMENOVANJE DIREKTORA

Sve direktore do sada je naravno postavljala (predlagala) lokalna
vlast na čelu sa gradonačelnikom Brankom Kutijom, koji su potvrđivani ( imenovani) na Nadzornom odboru.

Emil Stolić

Za direktora Veletržnice d.d. B. Kutija postavlja Emila Stolića koji
je tada bio ujedno i predsjednik N.O. Agroprodukta, dakle, daje mu
kompletnu vlast u ovoj tvrtki od samog starta osnivanja Veletržnice.

Zašto njemu i tko je Emil Stolić ?

Ukratko rečeno radi se o neobrazovanoj i neukoj osobi koja je jedva
završila srednju školu, a predstavlja se kao diplomirani pravnik. Zbog
sustavne pljačke ove tvrtke protiv tog "stručnjaka" vodi se kazneni
postupak pred Županijskim sudom u Zadru zbog zlouporabe položaja i
ovlasti i zbog prijevare u službi (IV K-65/06).

Što se tiče tog kaznenog postupka isti je beznačajan u odnosu koliko
je štete i lopovluka bilo za vrijeme njegovog mandata (smijenjen
2004.g.). Međutim, svim članovima nadzornih odbora je podmetao lažna izviješća i prikazivao stanje kao da je sve u redu, što je naravno
dovelo do blokade računa koja traje do danas, a dovelo je i do toga da
se nisu više plaćale obveze kako prema bankama tako i prema državnim vjerovnicima (porezna, hrvatske vode i dr.).
Stolić nije smijenjen zbog lopovluka niti zbog loših poslovnih poteza
već ga je politika (čitaj:Kutija) smijenila zbog zemljišta zvano
Sajmište (27 000 m2) koje RVB ima upisano u svom temeljnom kapitalu i u katastru, a isto je još 1998 uzurpirao Grad Benkovac.

Inače to zemljište predstavlja veliku investiciju za Grad jer se
svakog desetog u mjesecu održavaju tradicionalni sajmeni dani kada
iz nekoliko regija (Lika, Dalmatinska zagora, Dalmacija) oko deset
tisuća ljudi dođe u Benkovac. Samo na iznajmljivanje prodajnih mjesta Grad na taj dan prihoduje cca 100.000,00 kn.

Točno je da Gradu Benkovcu i gradonačelniku Kutiji Sajmište znači
puno, međutim, zar ne bi bilo poštenije da Grad i RVB sklope nagodbu o zamjeni nekretnina za tu turističko.poslovnu atrakciju.
No, gradonačelnik je isposlovao smjenu direktora Stolića za čijeg je
mandata podignuta tužba za Sajmište, a odmah nakon njegove smjene na 2. sjednici NO-a RVB-a traži i naravno donosi se odluka o povlačenju tužbe.

Sada Kutija zagovara stečaj kako bi definitivno dobio Sajmište i
osigurao kupovinu (90%) vrijednosti tvrtke u dražbenom sudskom
postupku osobi N.B.
Taj eventualni i budući dražbeni kupac u sudskom postupku bi na taj
način izbjegao sve ostale državne vjerovnike i oslobodio se
zaposlenih. Ova osoba sa inicijalima je direktor jedne tvrtke iza koje
se kriju talijanski poduzetnici, možda i mafija, a koje osobe nije
primjereno ovdje navoditi jer još nemam konkretne dokaze koji bi
potvrdili ovu moju sumnju.

Ante Marić

Nakon smjene Stolića, gradonačelnik Kutija postavlja za direktora još
jednog svog "stručnjaka" Antu Marića koji također ima srednju stručnu spremu sa završenim tečajem za menadžera, a koji se također lažno predstavlja, odnosno bilježi se i tvrdi da ima VSS.

Isti je nastavio raditi po modelu Stolića, a to je:
- ne plaćati obveze državnim vjerovnicima i bankama,
- nekontrolirano trošiti sredstva na razne donacije, reprezentacije,
bonove za mobitel,
- uzimati iz blagajne sredstva temeljem fiktivnih računa i lažnih
putnih naloge itd,itd.

U svezi loših poslovnih poteza najvažnije je spomenuti da su svi
krediti otkazani i da su banke (HBOR , HPB i Croatia osiguranje)
upisale fiducijalno vlasništvo na svim nekretninama, osim jednog
objekta (Strojarnica) i 12.000 m2 zemljišta.

Nadalje, naknadu za zaštitu voda (otpadne vode) koju je morala platiti
tvrtka Ostrea u iznosu od 327.000,00 kuna, preuzela je naša tvrtka
blokadom na računu, iako je iste Ostrea proizvela i po zakonu i
ugovoru morala platiti.
Što više, isti su kao zakupoprimci dviju poslovnih zgrada ugovorom
preuzeli plaćanje te obveze.
Mjesečna zarada od najma rashladnih devet komora (kapacitet rashladnog prostora 500 vagona) za mandata Stolića (2001 do 2004) i Marića (2004 do 2010) bila je 500.000,00 do 700.000,00 kn, a punih pet godina plaćala se samo neto plača radnicima i to oko 170.000,00 kn. Struja se mjesečno plaćala 60.000,00 kn. Putni troškovi radnicima, telefon, voda, plin, gorivo,uredski materijal i druge nazovimo nužne sitne obveze su bile cca 70.000,00 kn.
Iz gornjeg se može zaključiti da je minimalno mjesečno moralo ostati
cca 200.000,00 kn.
Godišnje je tvrtka zarađivala od najma komora i prodaje pršuta i
pancete, te usluge sušenja, od 5 do 6 milijuna kuna. Ta sredstva bi
bila dovoljna za normalno funkcioniranje i vraćanje svih kredita, a
ako i ne bi bila dovoljna, kredit HBOR-a se mogao bez problema
prolongirati.

Međutim, tvrtku je trebalo dovesti na vrijednost 1. kune i prodati je
nekom poduzetniku koji će vjerojatno dobro nagraditi sve one koji su
mu to omogućili.

Ovakvih štetnih i loših poslovnih poteza u tvrtki u nepunih zadnjih
deset godina je bilo previše, poglavito u poslovanju sa tvrtkom Ostrea
s kojom je RVB imala desetogodišnji nepovoljni ugovor o zakupu, a
direktor te tvrtke i sam se danas hvali kako je kupio sve direktore
RVB-a, te tvrdi da je u svoj notes pisao bilješke koliko je kome
davao za mito.

Kad je kriminalistička policija protiv dir. Ante Marića počela vršiti
istragu za njegove lažne putne naloge i fiktivne račune od večera
koje uglavnom nisu ni bile već su služile samo kao pokriće da iz
blagajne može podignuti novac, isti obolijeva od depresije (?) i
krajem 2009.g. donosi doznaku s kojom traži sporazumni raskid
menadžerskog ugovora iako mu je tek počeo drugi petogodišnji mandat.

Za njegovog mandata tvrtka je otišla u minus za 15 milijuna kuna,
najviše zbog neplaćenih kamata, dok je istovremeno na tuđim računima držao nenaplaćene milijunske iznose od naših komitenata, bez obračuna kamata. To je trajalo sve do 2009.g. kad sam nazvao šefa iz Porezne uprave Zadar i kazao mu da mora spriječiti gomilanje novca na računima RVB-ovi komitenata jer će netko s tim novcem kupiti tvrtku. Ovaj se opravdano ustrašio i poslao drugi dan svoje djelatnike koji su zaplijenili sve ugovore te su počeli donositi rješenja za preusmjeravanje duga. Na taj način porezna je skinula poreznom
obvezniku RVB-u nekoliko milijuna kuna, a i danas tako plijeni
sredstva našim dužnicima. Da to nisam napravio danas bi Jadran riba
iz Karlobaga (čitaj Lacić- Adria) kupili tvrtku sa njezinim novcem.

Neposredno pred lokalne izbore iz "provaljene" kase RVB-a nestaje
120.000,00 kuna, a lokalno stanovništvo sumnjiči B.Kutiju i A.Marića
da su lažirali tu provalu radi toga što im je žurno trebao taj novac
za kampanju, odnosno za grupu Prljavo kazalište koji za svoj večernji
nastup traže točno 120.000,00 kn. U maloj kasi koja je ostala
netaknuta bilo je 20.000,00 kn, koji iznos je "provalnik" ostavio.
Vjerujem da je namjerno taj iznos ostavljen za podjelu putnih
troškova radnicima.
Istraga je u tijeku, a interesantna je činjenica da je odmah drugi
dan nakon očevida zazidan prozor kroz koji je navodno lopov ušao, iako policija zbog rekonstrukcije događaja, nije to odobrila, niti smije to odobriti. U noći kad je navodno bila pljačka, bila su dva stražara
(jedan od tvrtke Ostrea i drugi od RVB-a), te jedan strojar. Odmah
sam zaključio da je provala inscenirana. Kad sam pročitao u novinama
da za svoj nastup -Prljavci- traže 120.000,00 kn
(slučaj Osijek), zaključio sam -to je to !.

Dokaz: zahtjev za sporazumni raskid, uvid u poslovne knjige, ostalo u
fazi istrage


Dražen Lokin

Nakon odlaska sa funkcije A.Marića dana 14.12. 2009. g. na 5 sjednici NO imenuje se novi direktor Dražen Lokin. Ovo je prvi direktor u ovoj tvrtki kojeg nije postavio B. Kutija već je to učinio predsjednik NO Željko Lončar na <> privatnog poduzetnika Branka Buingura zv. Som iz Pakoštana.
Bungur je izrazio želju za kupnju tvrtke u paketu pa se pismom
namjere obratio NO-u i HFP-u, a koji su temeljem toga i raspisali javni natječaj. Međutim, na taj natječaj se javio samo Bungur ali bez nužne bankovne garancije. Naravno da njegova ponuda zbog toga nije ni razmatrana.

Nakon toga isti doslovno naređuje direktoru Lokinu (oba su imali
zajednički obrt i kasnije osnovali tvrtku Slad) da u ovršnom postupku
maksimalno smanji vrijednost tvrtke kako bi istu kupio u drugom
dražbenom krugu za male pare.
U tome mu se suprotstavlja pravnik Goran Nimac koji u firmi vodi
antikorupcijski program, odnosno nezakonitosti i taj njihov plan
prijavljuje Uredu predsjednice Vlade RH.
Taj Ured pokreće provjeru pravnikovih navoda i nakon što se uvjerio u istinitost tih navoda pokreče inicijativu za smjenu direktora Lokina.
Međutim, par dana prije nego što je direktor smijenjen isti daje
izvanredni otkaz pravniku Nimcu kojeg sad neće v.d. direktorica Lidija Perić vrati nazad iako je inspektor rada utvrdio da se nedvojbeno radi o nezakonitom otkazu.
Protiv firme i direktora se vodi prekršajni postupak zbog
nezakonitosti u dodjeli otkaza a stručnjakinja L. Perić umjesto da
vrati pravnika dok sud po njegovoj tužbi ne riješi predmet, ista
angažira privatnog odvjetnika izvjesnog Vrkića iz Benkovca koji
preuzima sve njegove pravne predmete i masno se naplaćuje. Štoviše ne da mu niti pola plaće koja mu pripada jer prije dodjele otkaza
direktor se nije savjetovao sa sindikalnim povjerenikom što je
zakonska obveza. Istine radi treba pojasniti da je pravnik SDP-ovac i
da je to ključni razlog što ga L.Perić kao HDZ-ovka ne smije vratiti,
a kad je netko pita razlog ista odgovara: To je kadrovska politika
firme>>. Naravno da direktivu dobiva od Kutije kod kojeg redovno ide po mišljenje, ali po svemu sudeći -neće se dugo ritati-. Ovdje svakako valja iznijeti činjenicu da je samo u jednoj godini dotična gospođa L.Perić kao voditelj komercijale oštetila firmu za milijun kuna jer je davala osušene pršute na temelju lažnih bankovnih garancija prevarantima koji su nakon prijevare ugasili obrte i firme. Pravnik je pored tužbi pokretao i kaznene prijave protiv tih prevaranata, a tijekom postupka i suđenja saznaje da Peričinka nije baš naivno prevarena već se tu radi i o nečem drugom.

Kutija, dakle, po mojim predviđanjima ima namjeru osigurati nekom
lokalnom tajkunu prodaju tvrtke putem sudske dražbe koja je već počela od strane HBOR-a za kredit od 11,2 milijuna (glavnica 7 milijuna) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji također dražbom naplaćuje svoj kredit od cca 4 milijuna kuna (glavnica 1,7 milijuna). To će kupiti u drugom ili trećem dražbenom krugu za nekih par milijuna kuna jer po odredbi članka 97. Ovršnog zakonu u trećem krugu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost.

Dakle, ove dvije banke kao ovrhovoditelji prodaju svoje fiducije ,
odnosno sve nekretnine osim Strojarnice, koja jedina sa jednim dijelom zemljišta ulazi u stečajnu masu (vrijednost cca 1,5 milijuna kuna), a iz koje imovine se neće nitko od radnika i od državnih vjerovnika naplatiti, već će stečajni upravitelj u tom postupku, kao što to u praksi biva - platiti neke nužne obveze i ostalo ostaviti sebi za
dugogodišnju plaću.

Trenutačno tvrtka čeka odluku HFP-a o pristigloj ponudi jedinog
ponuđača na nedavno završenom 5. natječaju.
Vas u svoje ime i u ime svih zaposlenih posebno molim da:
- spriječite stečaj, iz kojeg se, rekli smo, neće nitko naplatiti,
- spriječite prodaju nekretnina sudskom dražbom (preko HBOR-a i kredit
HZZ-a servisiran preko HPB).

Što se tiče ponuđača tvrtke Slad neka se odluči temeljem zakona i
procjene osoba koji su mjerodavni odlučivati u tom postupku. Prema
mojim saznanjima radi se o ozbiljnom ponuđaču koji uspješno posluje i mogao bi u kratkom roku izvući tvrtku iz krize.

Naša tvrtka je potrebna ovoj regiji i rentabilna je samo ako se
spriječi pljačka. Zašto se pljačka nije spriječila ? -to treba upitati
Fond koji snosi najveću odgovornost jer je bio marioneta lokalne
politike i koji je direktorima i Nadzornom odboru tvrtke redovno davao razrješnice za daljnji neuspješan rad , što je sramotno, pogotovo kad se zna da su redovno bili mojim podnescima upozoravani o svim malverzacijama u tvrtki. Ovo mogu dokazati jer o tome imam svu dokumentaciju u svojoj arhivi.


Skupština Regionalne veletržnice Benkovac neda razrješnicu nadzornom odboru na čelu s Željkom Lončarom kako isti ne bi izbjegao odgovornost?


Skupština Regionalne veletržnice Benkovac neda razrješnicu nadzornom odboru na čelu s Željkom Lončarom za 2010. godinu koji je odgovoran za propast veletržnice, a sve kako isti ne bi izbjegao odgovornost.


BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC UZIMAO NOVCE BEZ ODLUKE SKUPŠTINE

Ovih dana bivši predsjednik Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. Željko Lončar daje pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da su ga istraživale nadležne hrvatske institucije te ih preko tih istih medija omalovažava.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoji opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također, isti prijeti prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši. Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne može opravdati svoju odgovornost za propast veletržnice.

Kao predsjednik nadzornog odbora nezakonito je uzimao novce bez odluke skupštine i to oko 50.000,00 kuna kao nagradu za rad u nadzornom odboru Regionalne veletržnice Benkovac.
Lončar je s drugim članovima Nadzornog odbora bez znanja vlasnika veletržnice (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sebi podijeliti. Nakon predstavke radnika Hrvatski fond za privatizaciju je reagirao i tražio od istih da vrate sredstva. Do danas ih nisu vratili već su pripremali novu odluku o isplati navodno nekih zaostataka zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva.

Protiv ove nezakonite isplate podignuta je kaznena prijava protiv Lončara, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu isti podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.


REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC

Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca – ekonomska je trauma, što je posljedica uništenja Regionalne veletržnice Benkovac d. d. koja je trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima.

U Zadarskoj županiji mogla bi se povući paralela, kako jedan narkoman uništava ili uništi vlastitu obitelj, tako ovih zadnjih 15. godina hrvatski „političari“ uništavaju Hrvatsku. Pomoću kupljenih medija hvale i nagrađuju ludilo, dok hrvatski narod propada ekonomski i duhovno.

Regionalna veletržnica Benkovac d. d. jedna je od veletržnica iz nacionalnog Projekta izgradnje mreže veletržnica kojeg je pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD). Europska banka osigurala je i djelomičnu financijsku potporu Projektu.

Dioničko društvo osnovano je 1998. godine kao Veletržnica Benkovac d. d., da bi se Društvu u rujnu 2003. godine pripojilo Društvo Agroprodukt d. d. te je tako formirana Regionalna veletržnica Benkovac d. d.

Ova tvrtka u većinskom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju ima blokiran račun od ljeta 2004. godine i već šest neuspješno provedenih natječaja za prodaju. Sada je zaposleno 36 radnika, situacija je u kritičnom stanju, poduzeće najvjerojatnije odlazi u stečaj.

Organizirane skupine su prale i zgrtale novac preko Veletržnice Benkovac, blefirajući promovirali su vladajuću stranku na lokalnom i državnom nivou. Vodila ih je računica, kao i na drugim „projektima“, tko ima političku moć u svojim rukama tvori i metode kako skriti kriminalna djela i ostati nekažnjen, sve pod „zaštitnim kišobranom“ stranačkih dužnosnika.
Do sada se nesmetano provode nezakonite radnje.

Predsjednik nadzornog odbora Veletržnice Benkovac je Željko Lončar, zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a. Nadzorni odbor ove tvrtke najodgovorniji je za poslovanje iste, koja je sada u milijunskim dugovima. Posao je obavljen, a mešetari traže način kako se maknuti i živjeti da nitko ne pita i ne zna gdje je oprani novac navedenog poduzeća, posrnule i opljačkane Veletržnice Benkovac.

Državno odvjetništvo kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je ovlašteno i dužno reagirati protiv počinitelja kaznenih djela nije opravdalo svoju ustavnu funkciju, zbog nezakonitih radnji u Veletržnici Benkovac.

PRŠUTANA

Zbog planskog uništenja poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca, građani se sve više javljaju Stranci hrvatskog zajedništva zbog pranja novca kroz Regionalnu veletržnicu Benkovac.

Pršutana u Šopotu kod Benkovca bila je u sastavu poduzeća Regionalne veletržnice Benkovac, čiji je projekt pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD).

Ista je imala kapacitet za sušenje 20 000 komada dalmatinskog pršuta i panceta. Prodana je 2003. godine za samo 700 tisuća kuna iako je vrijedila više milijuna kuna.

Predsjednik nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac je Željko Lončar, zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a, koji je nedavno i sam izjavio da se radi o nezakonitoj prodaji pršutane koju je prodao prethodni nadzorni odbor na čijem je čelu bila Omerka Šarić, SDP-ova vijećnica u Gradskom vijeću Zadra.

Međutim institucije RH koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani na prijave žitelja Benkovca zbog kriminalnih radnji uprava i nadzornih odbora Regionalne veletržnice Benkovac.


ZAŠTO SE NE VJERUJE U OPORAVAK REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC

Ovih dana pojedini hrvatski mediji stvaraju klimu i izvješćuju da nije moguć oporavak Regionalne veletržnice Benkovac. Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoje opravdati sadašnju blokadu veletržnice Benkovac.

Nakon što su prema Zakonu o trgovačkim društvima bivši nadzorni odbori najodgovorniji za blokadu veletržnice Benkovac, Vlada RH je nedavno predložila novi nadzorni odbor. Sam sastav novog nadzornog odbora je zanimljiv iz razloga što predloženi članovi nemaju nikakvog stručnog dodira s poljoprivrednom problematikom na području Zadarske županije.

Osim navedenog problema s nadzornim odborima postavlja se pitanje zbog čega većinski vlasnik veletržnice dopušta da neznatni - ostali dioničari kontroliraju veletržnicu preko kriminalnih skupina i tako onemogućavaju stručnim osobama da revitaliziraju poljoprivrednu proizvodnju na području Benkovca.

Građani se sve više obraćaju Stranci hrvatskog zajedništva te uvjeravaju da je nemoguće da se jave na sljedeći natječaj za prodaju veletržnice zbog utjecaja navedenih kriminalnih skupina od kojih su neki i financirali pojedine stranke čiji su pojedinci bili u nadzornim odborima.

Također postavljaju pitanje zašto nije proglašen stečaj i tko je odgovoran za to iako veletržnica već godinama posluje s gubitkom i državi duguje znatna sredstva. Zašto se ne raspisuje novi natječaj za prodaju, zbog čega se i dalje odugovlači, za koga se čuva i dr.

Danas, udružene „elite“ u Hrvatskoj koje vladaju same su sebi svrha. Pojedinci bez srama samo zbog osobnih koristi, pomoću „kumova“ u Zadarskoj županiji najprije su uništili veletržnicu, a sada čekaju da je kupe u bescjenje i zatim preprodaju za desetke puta skuplje. Posljedice se tek vide - Hrvati su izgubili radna mjesta.

Nažalost, uglavnom politika „političari pojedinci“ nezavisne Hrvatske su stimulirali i odgovorni za stanje u Zadarskoj županiji kakvo je danas.

Tendenciozno, ali i bez ideja na ovim prostorima, ne žele ništa promijeniti kako bi se organizirano otvarala radna mjesta u poljoprivredi. Danas samo domoljubne – stručne snage mogu revitalizirati poljoprivrednu djelatnost u Zadarskoj županiji.

NADZORNI ODBOR SAM SEBI PODIJELIO NOVCE

Zbog planskog uništenja poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca, građani se sve više javljaju Stranci hrvatskog zajedništva zbog pranja novca kroz Regionalnu veletržnicu Benkovac.

Nedavno smijenjeni predsjednik nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac Željko Lončar, sada zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a, dana 7. travnja 2010. godine dao je izjavu Zadarskom listu o nezakonitoj prodaji pršutane koja je bila u sastavu poduzeća Regionalne veletržnice Benkovac d.d. koju je po njemu prodao prethodni nadzorni odbor 2003. godine za samo 700 tisuća kuna iako je vrijedila više milijuna kuna na čijem je čelu bila Omerka Šarić, SDP-ova vijećnica u Gradskom vijeću Zadra.

Na nedavnom suđenju bivšem direktoru Regionalne veletržnice Benkovac vještakinja financijske struke Majda Korljan utvrdila je da je uvidom u poslovne knjige računovodstvo benkovačke veletržnice isplaćivalo novčane iznose u gotovini za članove Nadzornog odbora, a ne preko žiro računa članova Nadzornog odbora.

Na konferenciji za novinare 10. kolovoza 2007. godine bivši predsjednik Županijske organizacije stranke DC-a Joško Morić izjavio je da je Nadzorni odbor na čelu s Željkom Lončarom, bivšim predsjednikom Regionalne veletržnice Benkovac koji je postao predsjednikom 2005. godine, sam sebi odredio naknade i podijelio novce u iznosu 450.000 tisuća kuna (četiri sto pedeset tisuća kuna).

Nikome u Hrvatskoj nije jasno što je nadzorni odbor nadzirao.
Prema Zakonu o trgovačkim društvima nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti svoje pojedine članove ili stručnjake. Podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu i dr.

Sadašnje brojne afere kao što je slučaj s Regionalnom veletržnicom Benkovac potvrđuju da samo direktori odgovaraju za kaznena djela, a Nadzorni odbori koji su politički postavljeni ostaju nekažnjeni.

Više nije tajna da su nekad uspješna poduzeća kao Regionalna veletržnica Benkovac djelovala pod zaštitom kriminalnih skupina i zarađivala monopolističku rentu koja ih je zbog toga činila stalnim pristašama organiziranog kriminala. Te kriminalne aktivnosti umjesto da su na vrijeme uklonjene, postale su isprepletene s politikom i zbog toga ih je teško razlikovati.

Sada kada je uništeno hrvatsko gospodarstvo, protiv korupcije treba se boriti reformom poreznog sustava, kao što je bio slučaj 30-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u koje su zatvorile okorjelog kriminalca Al Caponea zbog utaje poreza jer mu nisu prethodno mogli dokazati razna kaznena djela prohibicije i ubojstava.


ODGOVORNOST BIVŠEG NADZORNOG ODBORA ZA UNIŠTENJE REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC

Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca – ekonomska je trauma, što je posljedica uništenja Regionalne veletržnice Benkovac d. d. koja je trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima.

Regionalna veletržnica Benkovac d. d. jedna je od veletržnica iz nacionalnog Projekta izgradnje mreže veletržnica kojeg je pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD). Europska banka osigurala je i djelomičnu financijsku potporu Projektu.

Ovih dana bivši predsjednici Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. daju pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da ih istražuju nadležne hrvatske institucije zbog uništenja veletržnice.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoje opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također isti prijete prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne mogu opravdati odgovornost za propast veletržnice. Tako po istom zakonu direktore veletržnice imenuje nadzorni odbor koji je mogao opozvati svoju odluku o imenovanju kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva i dr.

Uprava, odnosno direktor po navedenom zakonu mora izvješćivati nadzorni odbor o: poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova; rentabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti upotreba vlastitoga kapitala; tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva; poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

Uprava podnosi izvješće o poslovnoj politici najmanje jednom godišnje (ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalažu da se o tome izvjesti bez odgađanja), izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje tromjesečno, a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav. Izvješća se moraju sastavljati savjesno i istinito.

Također prema zakonu nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva. Nadzorni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati.

Dalje, prema zakonu nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti svoje pojedine članove ili stručnjake. Podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu i dr.

Osim prema Zakonu o trgovačkim društvima, bivši nadzorni odbor ne može opravdati odgovornost i prema Kaznenom zakonu RH (članak 300.) za neprijavljivanje počinjenja kaznenog djela. Kaznom će se kazniti odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga. Odgovorna osoba u smislu navedenog zakona je osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u

U Zadru, 28. listopada 2011. godine




STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

- 15:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.10.2011., četvrtak


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala podružnicu Nin
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA NIN

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala podružnicu Nin

Dana 27. listopada 2011. godine u Ninskim Stanovima u gradu Ninu Stranka hrvatskog zajedništva osnovala je podružnicu Nin. Za predsjednika podružnice izabran je Anto Crnoja.

Na osnivanju, uz članove podružnice, prisustvovali su mr.sc. Miljenko Marić, zamjenik predsjednika SHZ-a Hrvatske i predsjednik SHZ-a Zadarske županije, prof. Josip Jović, dopredsjednik SHZ-a Zadarske županije i predsjednik podružnice SHZ-a Ražanac, ing. Slavko Bakarić, zamjenik predsjednika podružnice SHZ-a Zadar, Zoran Špaleta, predsjednik ogranka SHZ-a Diklo i Ljiljana Draženović, predsjednica organizacije žena SHZ-a Zadarske županije.

Na osnivanju predsjednik podružnice izvjestio je o nezaposlenosti u gradu Ninu. Sada je u gradu nezaposleno 110 osoba, a od toga 11 s višom i visokom stručnom spremom. Koga predstavljaju današnji nosioci vlasti u Ninu, dok su žitelji nezaposleni, bez perspektive jer nema tvornica – proizvodnje.


Nin, 27. listopada 2011. godine


Predsjednik podružnice SHZ-a Nin
Anto Crnoja

- 20:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.10.2011., ponedjeljak


ONI KOJI NE POLOŽE PONAVLJAJU
ONI KOJI NE POLOŽE PONAVLJAJU

ŠTO VRIJEDI I ZA HRVATE


Od Nina, Knina, Biograda, Bihaća, Varaždina do Zagreba, koji je skoro pa opet opomena, ali i poticaj Hrvatima da se trgnu iz letargije. Očito se pokazuje da su zapostavljena pravila Stvoritelja pa se ne žrtvuju dovoljno za život, nemaju uzora životu, koji jest i jedino se priznaje na Zemlji - Kozmozu. Dakle, po volji, neredu Hrvati su se udaljili od Oca, tj. života. Skrenuli su s puta na kojem život zahtjeva dublje promišljanje … Život jest i ne priznaje nikakve kompromise.

Očigledno, u Hrvatskoj se proturiječi životu i logici zdravog razuma, pa Hrvati u Zagrebu, kao i u „hrvatskim institucijama“, već stoljećima ne odlučuju o hrvatskom općem dobru, tj. osnovama za život u Hrvatskoj. Zašto …, zato jer nemamo stila za održavanje uvjeta životu u Hrvatskoj, održavanje uvjeta životu koji je adekvatno dodijeljen Hrvatima.

Naravno, patnje su kao posljedica znak nereda, kako pojedinca tako i jednog naroda. Kako zadnjih stoljeća tako i danas Hrvati nisu dovoljno samoinicijativni, što je osnovno za život, zaboravili su stil koji ih je poticao, stoga je zameten hrvatski duh kao garancija životu.

Primijetivši nered u Hrvatskoj, izazvani stranci došli su gusariti. Organizirano su nastupili komesari - operativci okupatora i komesarčići Hrvati koji se za škude priklanjaju okupatoru – eksploatatoru, u čemu su najviše pomogli Hrvati koji ih trpe.

Komesarima – mentorima i komesarčićima institucije u Hrvatskoj služe samo za realiziranja ciljeva, radi kojih su i došli u Hrvatsku. Osnovni su im priručnici psihologije za mase, kako strahom pomoću sudova i dr. postići zacrtani cilj. U hrvatskim institucijama birokraciju su naviknuli po mjeri za sebe, a koju kontroliraju i plaćaju mrvicama od hrvatskih materijalnih dobara, jer kada se čovjeka svede na puku golu egzistenciju, guše mu se misli.

Ovom temom želimo pokazati koliko su nepozvani hrvatski gosti dobronamjerni u Hrvatskoj, tko i zašto im dozvoli da postanu nemilosrdni, kako odnarođuju Hrvate. Pokazat ćemo to preko uništenih hrvatskih prijestolnica, što je očigledno, što i danas svaki Hrvat može osjetiti kroz povijest stradanja. Zar nam do sada silna stradanja još uvijek nisu dovoljna kao opomena.

Dakle, Hrvati se moraju radi života i beskonačnog života pozabaviti više: Ninom, Kninom, Biogradom, Bihaćem, Siskom, Varaždinom, a naročito Zagrebom, da se ne zaborave patnje, i tolika stradanja Hrvata od nepozvanih gostiju – varalica, za koje su Hrvati mislili da se radi o ljudskim bićima. Kada varalice ne bi mogli sami onda bi se udruživali, Talijani i Srbi, Austrijanci i Mađari, Mađari i Srbi …, nismo dovoljno samokritični, pa se ispunio dovoljan razlog, koji pokazuje nedovoljnu angažiranost Hrvata u Hrvatskoj u odnosu kako je to skladno činio Ivan od Paližne, (Ivan Paližna), radi života koji jest, Otac i Sin – Život. Zajedništvo je snaga za hrvatski – život!

Treba li Hrvatima da se poruši koja hrvatska prijestolnica, ponavljanje sudbina Udbine, Borićevca, Zrina, Vukovara, da se i dalje desetkuje hrvatski narod, narodu koji se još nije oporavio od silnih stradanja kroz prošlost. Hrvati imaju Hrvatsku i svoju zajednicu – izboreno, a na sljedećim izborima moraju izabrati Hrvate koji će poljuljane hrvatske temelje učvrstiti.

Hrvatska vlast, u ime duhovnih vrijednosti, golu egzistenciju treba pretpostaviti – više se pozabaviti gospodarstvom, jer raditi, tj. kretati se znači živjeti i veseliti se na svome ognjištu.

Gledano u svjetskim konstelacijama Hrvati na sljedećim izborima moraju uzeti vlast u svoje ruke, prirodnim stilom Ivana Paližne. Odbaciti navike stvorene pod pritiscima komesara i komesarčića, po mjeri eksploatatora samo da Hrvati ne bi vladali, što na terenu uzrokuje tragično – kao posljedica vladanja janjičara – tragičara u Hrvatskoj.

U skladu s potrebama Hrvata, svjetonazori se trebaju mijenjati po uzoru Ivana Paližne, koji kao uzor stalno osvjetljava hrvatski duh, koji potiče Hrvate da uzorno žive zajedništvo, da nakon angažiranja i vladaju zarađenim.

Zarađeno i Hrvatska meta su okupatoru, koji uvijek preko najslabije vitice dođe nepozvan, jednom kao Koloman, drugi put kao … ali uvijek podržani od hrvatski janjičara.

Hrvati u Hrvatskoj trebaju kriterije i stil Ivana Paližne kako čuvati vitalnost Hrvata, jer lopovi stalno promatraju u koji dio dvorišta mogu najlakše ući, i preko kojeg člana u obitelji. Prevarom se nametnu, nakon čega poruše ognjište i rastroje obitelj. Kada se parazitu omoguće uvjeti, dok čovjek spava parazit se aktivira kao zlo. Znao je to Ivan Paližna kojeg Hrvati nisu nastavili slijediti, pa su stvorili dovoljan razlog, dok ponavljaju grješke.

Stvoritelj je čovjeku dao bezbroj mogućnosti da pomoću njih čuva uvjete životu. Puno puta na Zemlji sila je pravda, a kada je u pitanju život Hrvata, moramo se sjetiti Ivana Paližne kao uzora Hrvatima.

Dakle, tragičari – janjičari, kao opomena - prema spoznaji kao zlo, više ne smiju vladati u jednoj zajednici. Odgovor i rješenje je stil Ivana Paližne.

Zato sljedeći izbori neka budu potaknuti odvažnošću Ivana Paližne, kao prekretnica Hrvata, koji se neće dati omesti i dozvoliti da bez njihova nadzora hrvatski komesari i komesarčići nadgledaju prebrojavanje glasova.

Pomoću nekih anketa uvjeravaju s koliko posto su osvojili vlast, a konkretno su lopovi, zlo, tj. izvrgnuće zdrava čovjeka. Kolomanova pokvarenost, kao zlo za Ivana Paližnu je prozirna, kada Mađari izjavljuju kako od Baltičkog mora do Jadranskog mora ne vide Hrvatsku. Kasnije i banu Josipu Jelačiću Mađari su bili prozirna lukavština.

Ubuduće, vlast Hrvatima i pod kontrolom Hrvata da to zaživi i prijeđe u naviku i postane tradicija, dakako što se postiže samoinicijativom pomoću dnevnog žrtvovanja – življenja. Po uzoru kako su Ivan Paližna i Ban Josip Jelačić čuvali Hrvatsku.

Nisu Hrvati na tuđem teritoriju, nikome ne smetaju, ali očigledno svoju državu i zajednicu trebaju više njegovati, a koju bi uljezi pomoću nekih izbora devastirali. Osloniti se treba na dnevno žrtvovanje – življenje, pa će životu Hrvata nagrada i veselja biti u izobilju. Neka budu uzori Ivan Paližna i Berislavić, a ne spomenici, kao npr., u Biogradu - nekadašnjoj prijestolnici, koje su u svoje ime podizali okupatori Hrvata.

Samokritični Hrvati se ne kockaju Hrvatskom kao komesari , komesarčići, pomoću institucija koje su doslovce u njihovoj kontroli, a pomoću mrvica zavode Hrvate njihovim prokušanim sredstvom na izborima.

Čovjek svoju kvalitetu pokazuje pomoću vremenski racionalnog uspjeha, zato ne smije ponavljati grješke, već opomene stalno imati u pamćenju, okrenuti se budućnosti, tj. uzoru Ivanu Paližni, jer ponavljanje znači kočenje , zaustavljanje života.

Zato neka ova spoznata nužnost potakne i prijeđe u naviku, bez koje Hrvati nisu prepoznatljivi, a rade protiv sebe. Ubuduće, hrvatski barjak neka se vijori u Vrani, gdje je Ivan Paližna bio Prior Vranski, Biogradu i diljem Hrvatske.

Neka anacionalni duh nestane ponajprije u Poličniku, gdje je Ivan Paližna rođen (N. Klaić), Vrani, Biogradu i diljem Hrvatske, neka zaživi hrvatski duh potaknut stilom Ivana Paližne, koji će zamijeniti duh komesarčića, zle duhove Kolomana, Josipa Broza Tita i drugih. Njegovim imenom i imenima drugih uzornih Hrvata treba zamijeniti spomenike hrvatskih janjičara-tragičara, spomenike koji i danas u Biogradu podsjećaju na prošlog okupatora Hrvata.

Koga predstavljaju današnji nosioci vlasti u Biogradu, dok su žitelji Biograda čistači na jahtama stranaca, bez perspektive jer nema tvornica – proizvodnje, a što je odraz duha vladajuće garniture Biograda.

U Zadru, listopad 2011. godine.


Dr. sc. Ilija Barjašić

Pokret za preporod hrvatskog duha i

poticanje nataliteta u Hrvatskoj - ŽIVOT
- 22:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.10.2011., nedjelja


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala podružnicu Posedarje
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POSEDARJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala podružnicu Posedarje

Dana 23. listopada 2011. godine u Posedarju, Stranka hrvatskog zajedništva osnovala je podružnicu Posedarje. Za predsjednika podružnice izabran je Marin Klanac.

Na osnivanju, uz članove podružnice, prisustvovali su mr.sc. Miljenko Marić, zamjenik predsjednika SHZ-a Hrvatske i predsjednik SHZ-a Zadarske županije, prof. Josip Jović, dopredsjednik SHZ-a Zadarske županije i predsjednik podružnice SHZ-a Ražanac i ing. Slavko Bakarić, zamjenik predsjednika podružnice SHZ-a Zadar.

Na osnivanju predsjednik podružnice izvjestio je o nezaposlenosti u općini. Sada je u općini nezaposlena 191 osoba, a od toga 15 s višom i visokom stručnom spremom. Vidljivo je da se svi obrazovani mještani u općini Posedarje drsko odbacuju, tako da općinom uglavnom upravljaju neki „tutori“ pomoću nepismenih „političara“.


Posedarje, 23. listopada 2011. godine


Predsjednik podružnice SHZ-a Posedarje
Marin Klanac

- 11:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.10.2011., subota


Organizacija žena SHZ-a Zadarske županije
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
ZADARSKE ŽUPANIJE


Organizacija žena SHZ-a Zadarske županije


Organizacija žena SHZ-a Zadarske županije dana 22. listopada 2011. godine okupila je u Zadru žene SHZ-a Zadarske županije povodom dvije godine rada Stranke hrvatskog zajedništva.

Na proslavi je predsjednica organizacije Ljiljana Draženović izvjestila o zaslugama žena SHZ-a Zadarske županije čijim je radom stranka po broju podružnica i ogranaka postala jedna od većih u Zadarskoj županiji te im zahvalila na njihovu nesebičnom radu.



U Zadru, 22. listopada 2011. godine



Ljiljana Draženović
Predsjednica organizacije žena SHZ-a Zadarske županije

- 20:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.10.2011., srijeda


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala mjesni ogranak Lovinac
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Stranka hrvatskog zajedništva osnovala mjesni ogranak Lovinac

Dana 19. rujna 2011. godine u Lovincu, Stranka hrvatskog zajedništva osnovala je mjesni ogranak Lovinac. Za predsjednika ogranka izabran Dragan Baljak.

Na osnivanju, uz članove ogranka, prisustvovali su mr.sc. Miljenko Marić, zamjenik predsjednika SHZ-a Hrvatske i predsjednik SHZ-a Zadarske županije, Zoran Špaleta, predstavnik zadarske podružnice i Ivica Zupčić, predsjednik ogranka SHZ-a Poličnik.

Na osnivanju mjesnog ogranka Lovinac predsjednik ogranka izvjestio je o velikim problemima u mjestu Lovinac, a to su opadanje nataliteta, neobrađena polja, droga kojom potencijalni porobljivači truju mještane Lovinca i destimuliranje Hrvata u emigraciji za povratak u domovinu. Hrvatska dijaspora veselila se samostalnosti Hrvatske misleći da će napokon biti prihvaćeni i moći se vratiti u općinu Poličnik, a što se do danas nije dogodilo. Kako to da njihov kapital nije mogao doći u RH i općinu Poličnik?

Naročito alarmantno stanje je u opadanju nataliteta u mjestu Lovinac. Broj stanovnika mjesta Lovinac 1991. godine bio je 617 stanovnik, 2001. godine 430 , a 2011. godine 275 stanovnika.
Dakle, 342 stanovnika je manje što je poražavajuća i zabrinjavajuća činjenica Ako se ovakav trend i dalje nastavi, za 20 godina navedeno područje će biti bez stanovništva.

Lovinac, 19. rujna 2011. godine


Predsjednik ogranka SHZ-a Lovinac
Dragan Baljak

- 21:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.10.2011., ponedjeljak


HRVATSKI TRAGIČARI - JANJIČARI
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

HRVATSKI TRAGIČARI - JANJIČARI

Nesvjesni, Željko Lončar i Davor Lončar, kao i njihovi mentori, potakli su nas u pravi čas da rekapituliramo HDZ-ovu mutljevinu, i da napokon zabetoniramo da … Koliko štete od strane HDZ-e hrvatski narod trpi … za nevjerovati …

Hrvatsko urušavanje posljedica je kvalitete Željka Lončara, tj. HDZ-e kao stranke čiji je on operativac u Zadarskoj županiji. Utoliko, Željko će poslužiti kao figura preko koje ćemo pokazati stil kojim oni plaše narod, koji je naviknut, a nije još spoznao da je zlo slabost bez snage i samo blefira.

Napokon, Hrvati su prepoznali snagu u zajedništvu, kao garanciju da više neće biti obezglavljivanja hrvatskog naroda. Hrvate su otrijeznile patnje i zamke pa lako prepoznaju Željka i njemu slične, koji bi, s nezavršenom osnovnom školom, držali lekcije znanstvenicima i k tomu još ih plašili. Eto koliko je on po sudbini svojoj u mraku … dok pokušava klevetati pojedince kako bi skrenuo pažnju sa svojih nedjela …

Jarci, janjičari u paklu vrište, jer se protive ideji – misli – Bogu – Stvoritelju … Zato nećemo polemizirati sa Željkom Lončarom, utoliko pokazat ćemo ga hrvatskom narodu kao opomenu. Njegovi hirovi, skupa s njegovim rođakom Davorom Lončarom, načelnikom Općine Poličnik, posljedica su njihova neuredna življenja što svaki vrabac u Poličniku i Zadarskoj županiji zna.

Svi okupatori Hrvatske su imali institucije u Hrvatskoj radi svojih ciljeva, a da bi ih ostvarili pomagali su im hrvatski tragičari – janjičari - komesarčići.

Poznato je da naročito takvim kipovima vlast pomrači um, pa više ne mogu lagati drugima, a ni sebi. Stvorili su sebi agoniju, zbog koje kao pojedinci neće istrajati, maske im više nisu u funkciji i sada su prozrijeti prezreni, pa se ljute i vrište. Svojom formom i sadržajem su tragični, ironično njima i njihovim mentorima dajemo na znanje da su prošla vremena kada se Hrvate moglo zastrašivati.

Samo zato što im je hrvatska policija na tragu oni policiji diktiraju kako će raditi jer ih ometaju. Željka Lončara dijagnoze su poznate, što je trebalo davno prije imati u vidu da se njemu i njegovim mentorima otrovne strijele vrate kao bumerang, jer nerazumno vrši pritisak na institucije u Hrvatskoj.

Željko Lončar s nezavršenom osnovnom školom, također bez argumenata mrmlja protiv dr. sc. Ilije Barjašića, ne zna da bi netko doktorirao treba prije završiti fakultet, potom magistrirati, a nakon svega i doktorirati. Dakle dr. sc. Ilija Barjašić je prvi fakultet upisao davne 1972. godine, drugi kada se vratio s robije 1979. godine, a doktorirao je 1996. godine, u uvjetima na „slobodi“ koji su mu bili teži nego na robiji, čemu su doprinijeli slični Željku.

Kada je riječ o križu koji će mu biti najveći teret, on i njegov rođak Davor načelnik Općine Poličnik, su nesvjesno poticali da se sruši raspelo, betonski zid kojim su suzili put za cc 20m Željku i Davoru ne smeta ( slike, katastarski izvadci, svjedoci, peticije mještana, odaslana pošta u Vatikan, kardinalu Bozaniću, nadbiskupiji zadarskoj i svećeniku župe u Poličniku).

Na prostoru gdje je bio križ Poličani planiraju sagraditi kapelicu. Pitamo zašto je smetalo raspelo, a sada ne smeta tri puta uži put s betonskim zidom, na kojem se ne mogu razmijeniti vozila?

Dakle, Željko je izrekao laž i teško uvrijedio Poličane i ostale katolike … on apelira da se nadležne službe konačno pozabave dr. sc. Ilijom Barjašić i mr.sc. Mljenkom Marićem jer se navodno, sukobio s Ilijom oko križa, Ilijom, koji je u Zadarskoj županiji živi politički uznik s najvećim brojem godina robije, koje je odrobijao u najzloglasnijem zatvoru u svijetu Stara gradiška, a također je dragovoljac u Domovinskom ratu.

Kako Stranka hrvatskog zajedništva, tako i Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - ŽIVOT, samo javno obznanjuju, a svi su tekstovi na internetu, zapravo hrvatski narod potiču da svjedoči istinu i da se po spoznaji, nakon toliko stoljeća, više ne boji crvotočina.

Željko bi i njegovi mentori da mi zato odgovaramo, istina imamo nekoliko montiranih optužbi po šabloni prošlog okupatora ali ... Smatra da je sramotno da koristimo podatke do kojih smo došli radeći u tajnim hrvatskim službama … i da tome treba stati na kraj. Istina je da smo samokritični i kritični, a ne osvetoljubljivi težimo da bi svakog dana kao novi bili bolji.

U svim civiliziranim državama vlast potiče pojedinca na budnost i samoinicijativu, ali samo nosioci vlasti kao Željko, zaustavljao bi strahom osvjećivanje napaćenog hrvatskog naroda.

Znamo da je Željko kao pionir, s nezavršenom osnovnom školom, ipak bio u vatrogasnom društvu u Zadru u saveza komunista komesarčić, a Davor u Luci Zadar komesarćić također.

Dakle, oni funkcioniraju i danas po rutini i stilu mračne Jugoslavije, razlikom da se tada nisu smjele rušiti tvornice kako je Željko porušio Vinilplasiku u Zadru. Olako kleveću znanstvenike, jer se danas lako postane inženjer prometa ….?

Dr. sc. Ilija Barjašić nije uzurpirao državno zemljište već je po diobi djedovine dobio cc 5000m2 na kojoj su posađene voćke prije 60. godina, od svih susjeda ima najmanje zemlje, po istim kriterijima posjedovanja.

Dr. sc Ilija Barjašić predsjednik je Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticaj nataliteta u Hrvatskoj - Život, nadstranačkog pokreta koji je na usluzi svim strankama u Hrvatskoj, a nas članove SHZ potiče svojim žrtvovanjem za Hrvatsku. Preporučujemo Hrvatima tekstove, dr. sc Ilije Barjašića i da dođu na predavanja, Hrvata kozmopolite. Mogu se pročitati na portalima njegove misli koje citiraju ugledni ljudi u svijetu.

Dakle, dr. sc Ilija Barjašić na usluzi je čovjeku i cijeni zajedništvo, ali zato ga kleveću i napadaju bivši i potencijalni okupatori Hrvatske, jer je beskompromisan borac za opće dobro, jer zagovara red, rad i disciplinu, što Hrvatima manjka, a zlu smeta.

Smatra da se Hrvate navikava milom i silom na neuredan život u Hrvatskoj i zato je osnovan Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj – Život, kako bi zaštitio u Hrvatskoj život i bio u službi Hrvata, a ne poput nekih kreatura koje bi po prividu obezglavljivali narod i život u Hrvatskoj, što oni ne mogu shvatiti, jer su se svojevoljno usmjerili u mrak.

Očajni, pokušavaju svoj slabijim argumentom suprotstaviti se životu, zapravo oni u kocku nemaju više što uložiti, jer su već svoju dušu prokockali, a sada bi se kockali dušama Hrvata, pa da na kraju pobijedi okupator za kojeg se priprema teren.

Zato, ubuduće, Željko Lončar i njemu slični u Hrvatskoj nemaju šanse, jer SHZ ujedinjena je snaga Hrvata. Škude po cijenu duše nas ne zanimaju kao Željka Lončara, jer mi dok radimo golu egzistenciju pretpostavljamo.


U Zadru, 17. listopada 2011. godine.


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

- 21:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.10.2011., nedjelja


ODGOVORNO BIRANJE KANDIDATA
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ODGOVORNO BIRANJE KANDIDATA

Isti hrvatski političari kontinuirano se kandidiraju i za sljedeće parlamentarne izbore u RH. Programe po kojima su izabrani nisu ispunili, a već sada najavljuju kandidaturu i za sljedeće izbore. Bez srama, hoće nagrade za neuspjehe i u sljedećem mandatu. Ukoliko im hrvatski narod da svoj glas, onda će biti očito da su hrvatski narod pretvorili u inertnu masu.

Posljedica njihove dosadašnje vladavine u Republici Hrvatskoj je opadanje nataliteta, neobrađena polja, uništenje industrijske proizvodnje, droga kojom potencijalni porobljivači truju građane Republike Hrvatske i destimuliranje Hrvata u emigraciji za povratak u domovinu. Hrvati imaju ili su imali more koje ne iskorištavaju, naprotiv, daju to more u zakup, ili pak dijelove mora skoro pa ne znaju obraniti od grabežljivih susjeda, očito uz pomoć nekih svjetskih posrednika. Ako vam netko uzme polja i more i poruši tvornice, isti vam ne dozvoli pravo na rad, najdirektnije pravo na život.

Hrvatski narod navedene posljedice mora vidjeti kao najveće probleme i više ne dozvoljavati ponižavanje i gašenje života u Hrvatskoj. Mora se konačno odreći robovske tradicije iz prošlih stoljeća tako da ubuduće odgovorno bira pojedince, svoje najbolje predstavnike, koji su to zaslužili po svojoj biografiji i djelima.

Neka ovu preporuku hrvatski narod shvati krajnje ozbiljno i neka se ne da kupiti dva dana prije izbora nekim mrvicama, povišicama ili nekim obećanjima, jer navedeni pomoću svojih varki i kada bi htjeli nemaju više što dati. Dakle, hrvatski narod mora izabrati najbolje pojedince koji će spriječiti daljnje propadanje hrvatske zajednice.

Propagandom kao i do sada pa tako i za ove parlamentarne izbore, narod uvjeravaju, što od pojedinaca na ulici možete čuti, kako nema šanse da netko drugi iz opozicije pobjedi kojoj i ti isti pojedinci pripadaju. Hrvatski narod za pobjedu na parlamentarnim izborima nema razloga precjenjivati one koji mogu služiti kao opomena, ne smije im dozvoliti da ga iscrpljuju oni koji nemaju snage i koji su doista slabi, kojima ostaje samo lukavost koja ne zaslužuje nikakvu pažnju osim sažaljenja.



Zagreb-Zadar, 16. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

- 16:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MOGUĆE POSLJEDICE ULASKA HRVATSKE U EU
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


MOGUĆE POSLJEDICE ULASKA HRVATSKE U EU


Prema Ustavu Republike Hrvatske suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima.

Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:
– o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj;
– o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;
– o udruživanju u saveze s drugim državama.

Saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.

Orginal prijevoda lisabonskog ugovora s engleskog na hrvatski

Na samom početku Lisabonskog ugovora, u članku 3 (2), buduća Europska unija definira se kao politička država "..bez unutarnjih granica... u kojoj će biti zajamčeno slobodno kretanje pojedinaca..."

Članak 61, stavak 2, također govori o ukidanju unutarnjih granica, ali i o zajedničkoj politici useljavanja: Unija osigurava da se osobe pri prijelazu njezinih unutarnjih granica ne provjeravaju, i oblikuje zajedničku politiku azila, useljenja i nadzora vanjskih granica'.

Članak 69, stavak 2a, također kaže da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica bez obzira na njihovo državljanstvo ne će podvrgavati bilo kakvoj kontroli:

Implikacije za Hrvatsku su katastrofalne jer znači da ako Hrvatska uđe u EU, gotovo pola milijarde nehrvata steći će zajamčeno pravo nesmetano se naseliti na hrvatski teritorij, gdje god žele.

Budući da Lisabonski ugovor Uniju jasno definira kao prostor "bez unutarnjih granica" Hrvatska će, ulaskom u Europsku uniju, izgubiti kontrolu nad svojim sadašnjim vanjskim granicama. Hrvatske vanjske granice postat će unutarnje administrativne granice, a u konačnici i te će granice nestati kada se s vremenom u potpunosti ostvari ta jasna namjera Lisabonskog sporazuma za stvaranje "prostora bez unutarnjih granica":

To je dakle ključna razlika između država koje su samostalne i suvereno vladaju svojim teritorijem i svojim vanjskim granicama, i administrativnih pokrajina koje to suvereno pravo nemaju.

Gubitkom kontrole nad svojim vanjskim granicama ili, bolje rečeno, brisanjem vanjskih državnih granica, Hrvatska gubi jednu od najvažnijih sastavnica svoga suvereniteta i svoje državnosti.

Od suverene i samostalne države Hrvatska postaje obična pokrajina, i to mala pokrajina, unutar jedne goleme države jer upravo Europska unija preuzima najvažnije elemente državnosti od svojih unutarnjih pokrajina.

Kada je Hrvatska istupala iz jugoslavenske države, da bi mogla biti priznata kao suverena država, morala je dokazati da ima sve atribute suvereniteta, a to su jasno definirane vanjske granice, jasno definirano državno područje, jasno definirana populacija i efektivna vlast nad svojom populacijom i svojim državnim teritorijem.

A neka su mjerila efektivne vlasti vlastite oružane snage, vlastiti novac i sposobnost upravljanja i primjene zakonodavne i izvršne vlasti na svom jasno definiranom teritoriju.

One države koje na svojem teritoriju nemaju ekskluzivnu i vrhovnu vlast nego su podložne jurisdikciji drugih država ili tuđe vlasti, s međunarodnog aspekta nisu de facto suverene, pa prema tome nisu ni de iure. Da je Hrvatska 1991. imala one državnopravne atribute koje će imati u Europskoj uniji, vjerojatno ne bi po tadašnjim kriterijima Badinterove komisije uopće ni mogla biti priznata kao neovisna država.

Ulazak u političko područje bez unutarnjih granica za sobom povlači ozbiljne dugoročne posljedice, jer, kao što je već rečeno, Hrvatska će unutar Europske unije efektivno imati status obične unutarnje pokrajine bez vanjskih državnih granica, na čije će područje sasvim slobodno moći ulaziti i izlaziti svi ostali državljani EU-a i zadržavati se koliko žele.
Oni koji se žele trajno nastaniti, moći će slobodno birati u kojem dijelu svoje nove europske pokrajine žele živjeti.

A što će biti s hrvatskim narodom u toj budućoj europskoj megadržavi? Kakva će biti njegova sudbina?

Ako se uzme u obzir činjenica da je ukupan broj Hrvata u Republici Hrvatskoj i BiH oko pet milijuna, a da je pučanstvo Europske unije već sada dosegnulo pola milijarde, a s daljnjim će proširivanjem opet porasti, onda je jasno da će Hrvati u svojoj budućoj državi činiti manje od jedan posto ukupnog pučanstva.

Dugoročna sudbina hrvatskog naroda u Europskoj uniji je katastrofalna jer je neizbježno da će se daleko mnogobrojniji Europljani naseljavati na hrvatsko područje, a neizbježno je da će se i hrvatsko pučanstvo, pogotovo mladi, s vremenom raseljavati po cijeloj Europskoj uniji.

Miješanje pučanstva "...na području bez unutarnjih granica... u kojem će biti zajamčeno slobodno kretanje pojedinaca" neizbježno je.
Dapače, to je jedno od temeljnih načela i ciljeva nove europske države jer da nije, ne bi bilo tako jasno definirano već na samom početku Lisabonskog ugovora.

No svi koji možda misle da je članak 3(2) Lisabonskog ugovora malo preoštro i nepravedno protumačen, i da možda ne sadržava sve opasnosti koje mu se ovdje pripisuju, trebali bi pogledati članak 17b(2) koji ne samo potvrđuje članak 3(2) nego ga još jasnije definira pa čak i proširuje.

Prema članku 17b(2) Lisabonskog ugovora građani Unije imat će (ovo je doslovni prijevod):

a) pravo slobodno se kretati i slobodno živjeti na teritoriju zemalja članica,
b) pravo glasovati i biti kandidati na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državama članicama gdje žive, pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje.

Dakle, prema članku 17b(2) europski kolonisti imat će ne samo pravo kolonizirati Hrvatsku, nego će automatski dobiti i ustavom zajamčena politička prava među kojima je i pravo glasovati i biti kandidat na lokalnim izborima pod istim uvjetima kao i domicilno hrvatsko pučanstvo.

Stranci koji se dosele u Hrvatsku imat će i gospodarsku moć i politička prava koja će im omogućiti da s vremenom preuzmu lokalnu vlast u onim sredinama u kojima budu koncentrirani. To će u prvom redu biti atraktivni, ali slabo naseljeni jadranski otoci te manje općine u Istri i Dalmaciji, a s vremenom i drugi, pogotovo pogranični dijelovi sadašnje Hrvatske.

Žalosna je činjenica, ali je ipak činjenica, da većina Europljana, a pogotovo pripadnika velikih i gospodarski snažnih naroda, ima više novaca od nas Hrvata i veću kupovnu moć. Ta veća kupovna moć omogućava im da po Hrvatskoj kupuju ono što je najatraktivnije i najpoželjnije.
To već sada vidimo u pojedinim dijelovima Hrvatske, poput Dubrovnika, Hvara i Opatije, gdje su strani kupci toliko digli cijene da su domaći Hrvati, sa svojim skromnim primanjima i skromnom kupovnom moći, gotovo isključeni s tržišta.
U Dubrovniku je gotovo cijeli Stradun već sada u rukama stranaca.

Unija preuzima politiku useljavanja i azila

Članak 61(2) Lisabonskog ugovora potvrđuje da Unija preuzima ovlasti na području useljavanja, azila i kontrole vanjskih granica.
Prema tom članku,Unija će osigurati da za pojedince nema kontrole na unutarnjim granicama i izgradit će zajedničku politiku azila, useljeništva i nadzora vanjskih granica.
To se ponovo potvrđuje u članku 69(a) ( 1 ) koji kaže "Unija će razviti zajedničku politiku azila..."

Dakle, osim gubitka prava nadzora nad svojim vanjskim granicama, što smo već razotkrili, i što uostalom i ovaj članak (61 (2)) još jednom potvrđuje, Hrvatska će izgubiti i pravo da određuje svoju politiku useljavanja i prihvaćanja ili neprihvaćanja azilanata.

Kao samostalna i suverena država, Hrvatska je do sada imala pravo odlučivati tko smije, a tko ne smije živjeti na njezinu teritoriju.
To se pravo odnosilo i na sprječavanje nekontroliranog ulaska azilanata. Prema dosadašnjim hrvatskim zakonima, koji su bili u skladu s međunarodnim normama, Hrvatska je većinu izbjeglica i azilanata mogla vratiti u tranzitne i druge zemlje iz kojih su azilanti došli u Hrvatsku.

Ako uđe u Uniju, Hrvatska više ne će moći suvereno odlučivati ni o azilantima jer će svi izbjeglice i svi azilanti koji su ušli u EU, bez obzira preko koje granice, moći po načelu slobodnog kretanja unutar cjelokupnog teritorija Unije, doći i u Hrvatsku, i ovdje se trajno naseliti kad im Unija regulira status.

To je još jedan gubitak hrvatskog suvereniteta nad svojim teritorijem. Ni o tome nema rasprave u javnosti.

Neravnopravnost na Sudu pravde

Europski sud pravde sastoji se od 27 sudaca, jedan iz svake zemlje članice, ali sudska vijeća sastoje se od tri ili pet sudaca, a u iznimnim okolnostima sud može zasjedati u proširenom sastavu od 13 sudaca, pa čak i punom sastavu od svih 27 sudaca.
Odluke moraju biti jednoglasne samo ako u Sudskom vijeću zasjeda troje sudaca, a u svim ostalim kombinacijama odluke se donose većinom.

Prema sadašnjem ustroju Europskog suda pravde, hrvatski bi sudac vrlo rijetko sudjelovao u njegovu radu, a kada bi i sudjelovao, veću bi ulogu imao jedino u tročlanim vijećima, jer bi u svim drugima bio podložan preglasavanju većine.

Osim sudaca, Sud pravde ima i jedanaest nezavisnih odvjetnika (Advocates General) koji sucima pružaju vrlo važnu savjetničku pomoć.

Šest članica imat će svoje stalne "nezavisne" odvjetnike, a to su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Engleska i Poljska.
Ostalih pet mjesta popunjavat će ostale 22 članice po načelu rotacije. I ovdje se jasno vidi da sve članice nisu ravnopravne te da su favorizirane velike članice koje će, svaka, imati pravo na svog 'nezavisnog' odvjetnika, dok će male članice morati svoje međusobno dijeliti.
I ovdje su neke članice ravnopravnije od drugih.

S obzirom na to da mandat nezavisnih odvjetnika traje šest godina i da pet mjesta popunjavaju 22 članice, Hrvatska bi imala pravo imenovati svog "nezavisnog" odvjetnika svakih 26 godina. Ako se EU proširi na nove članice, taj će se vremenski razmak vjerojatno još povećavati.

Europska policija mjerodavna i u Hrvatskoj

Lisabonski ugovor odobrava uspostavu neke vrste Europske federalne policije te uspostavu Europskog ureda javnog tužiteljstva (EUJT) koji bi imali ovlasti na cijelom području Unije, pa tako i u Hrvatskoj. S vremenom te bi se ovlasti proširivale, odlukom Vijeća ministara.

Pogotovo su zabrinjavajuće za nas Hrvate ovlasti po kojima bi EUJT mogao u Hrvatskoj provoditi istrage i obavljati ulogu tužitelja pred hrvatskim sudovima, i to po pravilima koja on odredi.

Prema članku 69(i) (2), "Europski ured javnog tužiteljstva (European Public Prosecutor's Office) bit će odgovoran za istraživanje, podizanje optužnica i dovođenje do suđenja, gdje je potrebno i u suradnji s Europolom, počinitelje, i njihove suradnike u povredama protiv financijskih interesa Unije".
Europski ured javnog tužiteljstva će također "...obavljati ulogu tužitelja u kompetentnim sudovima zemalja članica...".

Lisabonski ugovor u ostatku teksta članka 69(i) daje široke ovlasti Vijeću ministara, da odredi po kojim će pravilima i zakonima djelovati Ured javnog tužitelja i po kojim će zakonima biti iznošeni dokazni materijali (rules of evidence).

Vijeće ministara ovlašteno je u budućnosti proširivati ulogu i ovlasti Europskog ureda javnog tužiteljstva i na područje "ozbiljnih kaznenih djela" koja se odnose na više od jedne zemlje članice.

Temeljne dokumente treba dobro proučiti

Kada se dobro prouči što zapravo piše u Lisabonskom ugovoru i u drugim temeljnim dokumentima Europske unije, postaje jasno da Europska unija nije onakva kakvom ju prikazuju političke elite i mediji u Hrvatskoj.


Zagreb-Zadar, 16. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

- 13:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.10.2011., subota


BIRAČIMA!!!! NEPOSREDNO PRIJE PARLAMENTARNIH IZBORA
BIRAČIMA!!!! NEPOSREDNO PRIJE PARLAMENTARNIH IZBORA


Politička stranka kao odraz interesne grupe pojedinaca . . .
INTERESI za moralne vrijednosti i (ili samo) materijalne koristi

Duhovne vrijednosti, prije svega, osnovni su uvjet za čovjeka, svojstva duše i razuma, temelj životu. Potom radeći čovjek ima koristi koliko zasluži i treba - drugo je sve višak, neugoda, težina koja opterećuje, privid, carstvo grube materije. Zapravo, čovjek je tako stvoren u zemaljskim uvjetima i odnosima od iskona, utoliko materijalne koristi pripadaju tjelesnoj tj. materijalnoj razini, po redu drugoj. Inverzijom lukavštine - što je odlika životinje, s mudrošću - što je odlika čovjeka, urušava se duševni život čovjeka. Životinjska lukavština je za golu egzistenciju, istoj je u osjetilnoj razini odlika i oruđe.

Dok čovjeka kao razumno biće krasi mudrost, po duhovnoj snazi postaje i opstaje, životinju u njezinoj osjetilnoj razini vodi lukavstvo, što je životinji kao živom biću za golu egzistenciju dovoljno.

Dakle, mudrost je svojstvo razuma, duhovna sfera, dok je lukavstvo svojstvo osjetilne životinje, puka materijalna sfera, a što čovjek treba stalno imati na umu. Čovjek po redu od iskona treba razumom sebe zastupati ili ga nema, što se na zemlji kroz vrijeme stalno potvrđuje.

Kada čovjek po volji odluči živjeti sudbinu životinje po osjetilnosti i prividu, samo što se koristima osladi propadne, voljno se rukovodeći zastupa ono što nije pa postane ništa. Eto što su za čovjeka materijalne koristi bez moralnih vrijednosti.

Vratimo se čovjeku koji se u momentu opredijeli za svoje propadanje, prateći ga po opredjeljenju ili se opredijelio za lukavstvo ili iz nekih drugih razloga nije odolio lukavstvu drugog čovjeka.U jednom i u drugom slučaju poharalo je lukavstvo i jednog i drugog – kao zajednička slabost pored mudrosti. U svakom slučaju izostala je mudrost čovjeka kao odraz razuma – pravila moralnih vrijednosti.

Ako čovjek nije moralan, tj. ne djeluje po etičkim normama – u skladu sa životom, ne zna poticati na samoinicijativu, tj. angažiranje za navikavanje, naročito je opasan kao vođa. Imajući u vidu da je najveća čovjekova mana kao i vrlina što se može naviknuti da radi kako dobro tako i loše, dakle djelovanjem se navikava i stiče iskustvo na koje se nadovezuje dalje. Tako će samokritičan Hrvat kronološki kroz vrijeme konstatirati i svjedočiti o sebi, o svojoj zajednici u Hrvatskoj, kao uvjetima življenja. Što se pokazivalo o hrvatskom duhu kao takovom, koliko i kada Hrvatima je bila smisao gola egzistencija, što se na terenu pokazivalo i pokazuje koliko su narušene moralne vrijednosti?

Alarmantno je opadanje nataliteta u Hrvatskoj, što pokazuje realno stanje života u Hrvatskoj, k tome i povećana emigracija što također govori samo za sebe, dakle budnost izostaje.

Prije nego što istaknemo ostale razloge propadanja vrijednosti kod Hrvata, ističemo podneblje Hrvatske gdje Hrvati obitavaju sudbinski – (ako sudbina znači dograđivati sebe, onda Ličanin, Slavonac i dr. trebaju shvatiti da se čovjek sam, baš tu treba dokazati kao što se Švicarac, Austrijanac dokazuju u još grubljim planinama ili Amerikanac u Kaliforniji na svojim oranicama . . . ., ukoliko Ličanin poželi biti netko drugi čime po svojoj volji negira samoga sebe, stoga propadne kao Ličanin, dakle tvoreći svoju sudbinu morat će domišljati i angažirati se baš u Liki), što ne umanjuje krivnju Hrvatima zbog propadanja moralnih vrijednosti na kojima se temeljila hrvatska obitelj. Hrvatska područja po prividu privlače grabežljiva «čovjeka» (lukavu životinju) da zbog vlastite koristi okupira hrvatska područja.

Doživljavajući i proživljavajući stvarnost stoljećima u takvom okruženju kao porobljeni narod navikom gubio se i osjećaj za moralne ljudske vrijednosti, što može onesvijestiti do propasti ukoliko se čovjek danas ne sjeti uzroka padu moralnih vrijednosti na hrvatskim ognjištima kroz stoljeća, a koje su svim okupatorima bile prepreka. Iz tog razloga lukavi eksploatatori raznim pisanim programima, šablonama i silom navikavali su Hrvate prema svojoj potrebi, a jasno se vidi kako i zašto su ih navikavali – što i danas čine.

Hrvatima preostaje za spašavanje jedino spoznaja, spoznali su kroz prošlost kako su ih okupatori obezglavljivali, konkretno danas – eksploatatori u Hrvatskoj prisutni su adekvatno spoznaji Hrvata, i utoliko se mogu zaštititi hrvatske moralne vrijednosti koje su garancija života.

Ipak, otkuda toliki nered u hrvatskoj zajednici sada? Da, imamo mi i danas lukavih «Hrvata» u političkim strankama produženih ruku potencijalnih okupatora, koji eksploatatorima širom otvaraju vrata (svrha sami sebi).

Kao što je bilo u prošlosti i danas u Hrvatskoj stranke kao interesne grupe zbog vlasti ( isključivo zbog osobne koristi – moći ) kao modificirani mag iz sivih zgrada, stvorenom mašinom od poznatih dijelova:
1. birokracije,
2. jednog sloja svećenstva sklona materijalnim koristima kao «moralna» podrška,
3. pravnika i pravosuđa (sofista) zbog pretvaranja manjih argumenata u veće,
4. propaganda preko sredstava javnog priopćavanja kako to psihologija za mase nalaže.

Koriste se razrađenom šablonom za pridobivanje glasova kao i vladanje narodom poslije izbora a sve plati masa, zašto i kome, ali uglavnom protiv sebe. Ukoliko se ne zamjećuje kod osoba interesne grupe za vlast ili na vlasti istinoljubivost, iskrenost, pravednost, solidarnost, dostojanstvo i pravilno poimanje slobode a glasovali ste za njih, pogriješili ste prilikom glasovanja na izborima.

Zašto se to ponavlja u Hrvatskoj? Obična čovjeka, naročito u zemljama sličnima Hrvatskoj pomoću modificiranih stranačkih programa, prilagođenih vremenu, programiraju da funkcionira po njihovoj želji za njih, što su radili i faraoni umišljajući da su sami božanstva, naravno bez pokrića.

Željom za materijalnom i drugim moćima puno puta vlastodršci malih država, iz kompleksa kao slabi i mali ne mogu nekog drugog eksploatirati, pa u vlastitoj zajednici – kroz povijest naviknuti po okupatorima, u podsvijesti su im i dalje samo koristi: nesvjesno devastiraju, kradu i uništavaju vrijednosti koje im smetaju.

Zaslijepljeno programirani, svojim programima idu do propasti, ne mogu prepoznati zlo preko tih programa, jer nemaju moralnih vrijednosti za orijentaciju, koje su uništili. Eto modernih vladara u Hrvatskoj, kako kopirajući programe stoljetnih eksploatatora djeluju u vlastitoj zajednici.

Zato i do sada stranke i udruge u Hrvatskoj nemaju rezultata jer im programi nisu odraz moralna čovjeka, odraz mudrosti, jer nosioci stranke kao interesne grupe koji pretendiraju na vlast - nemaju volje da u programima na prvom mjestu budu moralne vrijednosti – a sve ostalo bi po redu bilo poticanje za dobro tj. život. Uglavnom u Hrvatskoj baš stranačke vođe i istaknuti pojedinci pokazuju svu slabost preko interesnih grupa zbog materijalne koristi iz sivih zgrada pokazuju da su sami sebi svrha, što znači da se trebaju podvrći lustraciji. Evo prilike i biračima da se ubuduće vide kao suodgovorni za posrtanje vlastite zajednice, neka se ne zavaraju mrvicama od kredita kojima su ih zadužili i koje će s unucima sami otplaćivati. Još gore Hrvate žele naviknuti da ne razlikuju bitno od nebitnog, duhovne vrijednosti od materijalne koristi.

Zar djedovi nisu mogli rasprodati vlastita ognjišta na kojima su rođeni unuci . . . .sada unuci okrenuti materijalnim koristima gube ognjišta, o moralnim vrijednostima da i ne govorimo kao garanciji životu.

Dakle po moralnim vrijednostima spasit će Hrvata vjera u čovjeka što je uvjet zdravim međuljudskim odnosima. Čvrstom vjerom u etički sadržaj, može se kontrolirati materijalnu stranu, kanimo se diletanata i njihovih moći govora – koji se koriste lukavstvom, neznanjem naroda i sustavom mlade države. Narod koji želi budućnost za osnovu treba moralne vrijednosti.


Pokret za preporod hrvatskog duha i
poticanje nataliteta u Hrvatskoj - Život
Dr. sc. Ilija Barjašić

- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VODOVOD d.o.o. Zadar
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

VODOVOD d.o.o. Zadar

Rekord gubitka vode

U vodovodnom sustavu Zadarske županije gubitak vode je 68 posto što je iznad državnog prosjeka od 48 posto. Tako je naprimjer u Rijeci gubitak vode 20 posto, a u Međimurju 8 posto, dok je europskim zemljama Njemačkoj i Nizozemskoj tri i dva posto. Jedina zemlja iz Europske unije koja ima veći gubitak vode od Hrvatske je Bugarska s 50 posto gubitaka.

I gle čuda, predsjednik nadzornog odbora Vodovoda je Željko Lončar kojega radnici ovih dana optužuju za uništenje tvornice Viniplastike u Zadru i Regionalne veletržnice u Benkovcu u kojima je također obnašao funkciju predsjednika nadzornog odbora.

Isti je i predsjednik Upravog vijeća Županijske uprave za ceste Zadarske županije gdje je Državni ured za reviziju utvrdio da u poslovnim knjigama nije evidentirana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Žitelji Zadarske županije strahuju da i zadarski vodovod ne zadesi ista sudbina kao i tvornicu Vinilplastike i Regionalne veletržnice.

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u



U Zadru, 15. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR


- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.10.2011., četvrtak


Skupština Regionalne veletržnice Benkovac ne da razrješnicu nadzornom odboru na čelu s Željkom Lončarom kako isti ne bi izbjegao odgovornost?
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



Skupština Regionalne veletržnice Benkovac ne da razrješnicu nadzornom odboru na čelu s Željkom Lončarom kako isti ne bi izbjegao odgovornost?


Skupština Regionalne veletržnice Benkovac ne da razrješnicu nadzornom odboru na čelu s Željkom Lončarom za 2010. godinu koji je odgovoran za propast veletržnice, a sve kako isti ne bi izbjegao odgovornost.

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI OBJAVLJENE TEKSTOVE STRANKE HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICE BENKOVAC


BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC UZIMAO NOVCE BEZ ODLUKE SKUPŠTINE


Ovih dana bivši predsjednik Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. Željko Lončar daje pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da su ga istraživale nadležne hrvatske institucije te ih preko tih istih medija omalovažava.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoji opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također, isti prijeti prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši. Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne može opravdati svoju odgovornost za propast veletržnice.

Kao predsjednik nadzornog odbora nezakonito je uzimao novce bez odluke skupštine i to oko 50.000,00 kuna kao nagradu za rad u nadzornom odboru Regionalne veletržnice Benkovac.
Lončar je s drugim članovima Nadzornog odbora bez znanja vlasnika veletržnice (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sebi podijeliti. Nakon predstavke radnika Hrvatski fond za privatizaciju je reagirao i tražio od istih da vrate sredstva. Do danas ih nisu vratili već su pripremali novu odluku o isplati navodno nekih zaostataka zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva.

Protiv ove nezakonite isplate podignuta je kaznena prijava protiv Lončara, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu isti podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.



REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC


Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca – ekonomska je trauma, što je posljedica uništenja Regionalne veletržnice Benkovac d. d. koja je trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima.

U Zadarskoj županiji mogla bi se povući paralela, kako jedan narkoman uništava ili uništi vlastitu obitelj, tako ovih zadnjih 15. godina hrvatski „političari“ uništavaju Hrvatsku. Pomoću kupljenih medija hvale i nagrađuju ludilo, dok hrvatski narod propada ekonomski i duhovno.

Regionalna veletržnica Benkovac d. d. jedna je od veletržnica iz nacionalnog Projekta izgradnje mreže veletržnica kojeg je pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD). Europska banka osigurala je i djelomičnu financijsku potporu Projektu.

Dioničko društvo osnovano je 1998. godine kao Veletržnica Benkovac d. d., da bi se Društvu u rujnu 2003. godine pripojilo Društvo Agroprodukt d. d. te je tako formirana Regionalna veletržnica Benkovac d. d.

Ova tvrtka u većinskom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju ima blokiran račun od ljeta 2004. godine i već šest neuspješno provedenih natječaja za prodaju. Sada je zaposleno 36 radnika, situacija je u kritičnom stanju, poduzeće najvjerojatnije odlazi u stečaj.

Organizirane skupine su prale i zgrtale novac preko Veletržnice Benkovac, blefirajući promovirali su vladajuću stranku na lokalnom i državnom nivou. Vodila ih je računica, kao i na drugim „projektima“, tko ima političku moć u svojim rukama tvori i metode kako skriti kriminalna djela i ostati nekažnjen, sve pod „zaštitnim kišobranom“ stranačkih dužnosnika.
Do sada se nesmetano provode nezakonite radnje.

Predsjednik nadzornog odbora Veletržnice Benkovac je Željko Lončar, zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a. Nadzorni odbor ove tvrtke najodgovorniji je za poslovanje iste, koja je sada u milijunskim dugovima. Posao je obavljen, a mešetari traže način kako se maknuti i živjeti da nitko ne pita i ne zna gdje je oprani novac navedenog poduzeća, posrnule i opljačkane Veletržnice Benkovac.

Državno odvjetništvo kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je ovlašteno i dužno reagirati protiv počinitelja kaznenih djela nije opravdalo svoju ustavnu funkciju, zbog nezakonitih radnji u Veletržnici Benkovac.

PRŠUTANA


Zbog planskog uništenja poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca, građani se sve više javljaju Stranci hrvatskog zajedništva zbog pranja novca kroz Regionalnu veletržnicu Benkovac.

Pršutana u Šopotu kod Benkovca bila je u sastavu poduzeća Regionalne veletržnice Benkovac, čiji je projekt pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD).

Ista je imala kapacitet za sušenje 20 000 komada dalmatinskog pršuta i panceta. Prodana je 2003. godine za samo 700 tisuća kuna iako je vrijedila više milijuna kuna.

Predsjednik nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac je Željko Lončar, zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a, koji je nedavno i sam izjavio da se radi o nezakonitoj prodaji pršutane koju je prodao prethodni nadzorni odbor na čijem je čelu bila Omerka Šarić, SDP-ova vijećnica u Gradskom vijeću Zadra.

Međutim institucije RH koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani na prijave žitelja Benkovca zbog kriminalnih radnji uprava i nadzornih odbora Regionalne veletržnice Benkovac.


ZAŠTO SE NE VJERUJE U OPORAVAK REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC


Ovih dana pojedini hrvatski mediji stvaraju klimu i izvješćuju da nije moguć oporavak Regionalne veletržnice Benkovac. Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoje opravdati sadašnju blokadu veletržnice Benkovac.

Nakon što su prema Zakonu o trgovačkim društvima bivši nadzorni odbori najodgovorniji za blokadu veletržnice Benkovac, Vlada RH je nedavno predložila novi nadzorni odbor. Sam sastav novog nadzornog odbora je zanimljiv iz razloga što predloženi članovi nemaju nikakvog stručnog dodira s poljoprivrednom problematikom na području Zadarske županije.

Osim navedenog problema s nadzornim odborima postavlja se pitanje zbog čega većinski vlasnik veletržnice dopušta da neznatni - ostali dioničari kontroliraju veletržnicu preko kriminalnih skupina i tako onemogućavaju stručnim osobama da revitaliziraju poljoprivrednu proizvodnju na području Benkovca.

Građani se sve više obraćaju Stranci hrvatskog zajedništva te uvjeravaju da je nemoguće da se jave na sljedeći natječaj za prodaju veletržnice zbog utjecaja navedenih kriminalnih skupina od kojih su neki i financirali pojedine stranke čiji su pojedinci bili u nadzornim odborima.

Također postavljaju pitanje zašto nije proglašen stečaj i tko je odgovoran za to iako veletržnica već godinama posluje s gubitkom i državi duguje znatna sredstva. Zašto se ne raspisuje novi natječaj za prodaju, zbog čega se i dalje odugovlači, za koga se čuva i dr.

Danas, udružene „elite“ u Hrvatskoj koje vladaju same su sebi svrha. Pojedinci bez srama samo zbog osobnih koristi, pomoću „kumova“ u Zadarskoj županiji najprije su uništili veletržnicu, a sada čekaju da je kupe u bescjenje i zatim preprodaju za desetke puta skuplje. Posljedice se tek vide - Hrvati su izgubili radna mjesta.

Nažalost, uglavnom politika „političari pojedinci“ nezavisne Hrvatske su stimulirali i odgovorni za stanje u Zadarskoj županiji kakvo je danas.

Tendenciozno, ali i bez ideja na ovim prostorima, ne žele ništa promijeniti kako bi se organizirano otvarala radna mjesta u poljoprivredi. Danas samo domoljubne – stručne snage mogu revitalizirati poljoprivrednu djelatnost u Zadarskoj županiji.

NADZORNI ODBOR SAM SEBI PODIJELIO NOVCE

Zbog planskog uništenja poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca, građani se sve više javljaju Stranci hrvatskog zajedništva zbog pranja novca kroz Regionalnu veletržnicu Benkovac.

Nedavno smijenjeni predsjednik nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac Željko Lončar, sada zamjenik Županijskog predsjednika HDZ-a, dana 7. travnja 2010. godine dao je izjavu Zadarskom listu o nezakonitoj prodaji pršutane koja je bila u sastavu poduzeća Regionalne veletržnice Benkovac d.d. koju je po njemu prodao prethodni nadzorni odbor 2003. godine za samo 700 tisuća kuna iako je vrijedila više milijuna kuna na čijem je čelu bila Omerka Šarić, SDP-ova vijećnica u Gradskom vijeću Zadra.

Na nedavnom suđenju bivšem direktoru Regionalne veletržnice Benkovac vještakinja financijske struke Majda Korljan utvrdila je da je uvidom u poslovne knjige računovodstvo benkovačke veletržnice isplaćivalo novčane iznose u gotovini za članove Nadzornog odbora, a ne preko žiro računa članova Nadzornog odbora.

Na konferenciji za novinare 10. kolovoza 2007. godine bivši predsjednik Županijske organizacije stranke DC-a Joško Morić izjavio je da je Nadzorni odbor na čelu s Željkom Lončarom, bivšim predsjednikom Regionalne veletržnice Benkovac koji je postao predsjednikom 2005. godine, sam sebi odredio naknade i podijelio novce u iznosu 450.000 tisuća kuna (četiri sto pedeset tisuća kuna).

Nikome u Hrvatskoj nije jasno što je nadzorni odbor nadzirao.
Prema Zakonu o trgovačkim društvima nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti svoje pojedine članove ili stručnjake. Podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu i dr.

Sadašnje brojne afere kao što je slučaj s Regionalnom veletržnicom Benkovac potvrđuju da samo direktori odgovaraju za kaznena djela, a Nadzorni odbori koji su politički postavljeni ostaju nekažnjeni.

Više nije tajna da su nekad uspješna poduzeća kao Regionalna veletržnica Benkovac djelovala pod zaštitom kriminalnih skupina i zarađivala monopolističku rentu koja ih je zbog toga činila stalnim pristašama organiziranog kriminala. Te kriminalne aktivnosti umjesto da su na vrijeme uklonjene, postale su isprepletene s politikom i zbog toga ih je teško razlikovati.

Sada kada je uništeno hrvatsko gospodarstvo, protiv korupcije treba se boriti reformom poreznog sustava, kao što je bio slučaj 30-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u koje su zatvorile okorjelog kriminalca Al Caponea zbog utaje poreza jer mu nisu prethodno mogli dokazati razna kaznena djela prohibicije i ubojstava.


ODGOVORNOST BIVŠEG NADZORNOG ODBORA ZA UNIŠTENJE REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC


Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području grada Benkovca – ekonomska je trauma, što je posljedica uništenja Regionalne veletržnice Benkovac d. d. koja je trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima.

Regionalna veletržnica Benkovac d. d. jedna je od veletržnica iz nacionalnog Projekta izgradnje mreže veletržnica kojeg je pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD). Europska banka osigurala je i djelomičnu financijsku potporu Projektu.

Ovih dana bivši predsjednici Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. daju pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da ih istražuju nadležne hrvatske institucije zbog uništenja veletržnice.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoje opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također isti prijete prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne mogu opravdati odgovornost za propast veletržnice. Tako po istom zakonu direktore veletržnice imenuje nadzorni odbor koji je mogao opozvati svoju odluku o imenovanju kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva i dr.

Uprava, odnosno direktor po navedenom zakonu mora izvješćivati nadzorni odbor o: poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova; rentabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti upotreba vlastitoga kapitala; tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva; poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

Uprava podnosi izvješće o poslovnoj politici najmanje jednom godišnje (ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalažu da se o tome izvjesti bez odgađanja), izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje tromjesečno, a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav. Izvješća se moraju sastavljati savjesno i istinito.

Također prema zakonu nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva. Nadzorni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati.

Dalje, prema zakonu nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti svoje pojedine članove ili stručnjake. Podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu i dr.

Osim prema Zakonu o trgovačkim društvima, bivši nadzorni odbor ne može opravdati odgovornost i prema Kaznenom zakonu RH (članak 300.) za neprijavljivanje počinjenja kaznenog djela. Kaznom će se kazniti odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga. Odgovorna osoba u smislu navedenog zakona je osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe.


Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u


U Benkovcu, 13. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

- 19:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.10.2011., ponedjeljak


Načelnik općine Stankovci
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA STANKOVCI

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



Načelnik općine Stankovci

MIROVINA + PLAĆA= 16.500,00 KUNA
(MJESEČNO)


Načelnik općine Stankovci u Zadarskoj županiji Željko Baradić zbog nezadovoljavajućih moralnih kvaliteta srozao je ugled načelnika kao izvršnog tijela općine prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Iako prima mirovinu kao ratni vojni invalid, Baradić prima i plaću-naknadu u iznosu od 8.400,00 kuna koju je prikazao u imovinskoj kartici. Mirovinu prima kao opće nesposoban za rad u iznosu 8.100,00 kuna te ukupno s plaćom svakog mjeseca prihoduje 16.500.00 kuna.

Za trajanja naše samostalnosti dobio je i stan na dar od MORH-a u Zadru te koncesiju na državno zemljište od 7,5 hektara i obrađuje 2000 komada maslina. Dobio je od države i 291.707,00 kuna bespovratnih sredstava poticaja (za 2008. i 2009. godinu).

Osim funkcije načelnika općine obavlja i druge dužnosti: predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, član Upravnog vijeća Javne ustanove park prirode Vransko jezero, član Stegovnog suda Hrvatskog košarkaškog saveza i predsjednik je Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stankovci.

Postavlja se pitanje da li sadašnji načelnik općine Stankovci Željko Baradić može obavljati funkciju načelnika općine te druge navedene dužnosti i može li primati plaću-naknadu u iznosu od 8.400,00 kuna u općini Stankovci i mirovinu kao ratni vojni invalid s općom nesposobnošću za rad u iznosu 8.100,00 kuna zbog njegovih nezadovoljavajućih moralnih kvaliteta. Ako je sto posto nesposoban za rad, kako je kao takav dugi niz godina igrao za košarkaški klub Croatia Stankovci.


Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u



U Stankovcima, 10. listopada 2011. godine




STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA STANKOVCI

- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.10.2011., nedjelja


ISPROVOCIRANI RUŠENJEM VJERSKOG OBILJEŽJA MJEŠTANI POLIČNIKA
ISPROVOCIRANI RUŠENJEM VJERSKOG OBILJEŽJA MJEŠTANI POLIČNIKA



POKRET ZA PREPOROD HRVATSKOG DUHA I POTICANJE NATALITETA U HRVATSKOJ – ŽIVOT PLANIRA U NAREDNOM RAZDOBLJU KONTINUIRANO IZVJEŠTAVATI HRVATSKU JAVNOST O RUŠENJU RASPELA U POLIČNIKU KOD ZADRA U ČIJE AKTIVNOSTI SU BILI UMIJEŠANI I POJEDINE OSOBE IZ ZADARSKE ŽUPANIJE.

U POLIČNIKU OSKVRNUTO RASPELO!?

U Poličniku je prošloga petka srušeno i oskvrnuto raspelo. Prema informacijama koje smo dobili od grupe mještana iz zaseoka Barjašići, raspelo je postavio mještanin koji se prije tri godine na taj način obavezao – zavjetom.

Riječ je o mjedenom raspelu veličine oko trideset centimetara koje je bilo postavljeno na kameno postolje na mjestu gdje se križaju sporedni makadamski put sa glavnom prometnicom koja prolazi zaseokom i vodi dalje prema Suhovarama.

Mještani zaseoka Barjašići ističu da su strašno ogorčeni i povrijeđeni tim «bezbožnim i vandalskim postupkom njihovih sumještana.»

Svoje nezadovoljstvo su u peticiji nazvanoj «Peticija protiv skidanja križa», poslali na brojne adrese državnih i crkvenih dužnosnika, a potpisali su i zahtjev koji su uputili svom župniku i u kojem su tražili njegovu potporu u nakani da se na mjestu gdje je simbolično još prije tri godine postavljeno to, sada srušeno raspelo, izgradi kapelica, te ističu da su sami spremni izdvojiti dio materijalnih sredstava.

Križ se ruši, a mještani šute

Mještani zaseoka Barjašići optužuju načelnika općine Poličnik, Davora Lončara, te mjesnog svećenika, za ravnodušnost prema njihovim zahtjevima, pa ističu da oni ne traže ništa što bi bilo za njihovu osobnu korist, već za cijelo mjesto. Mišljenja su da taj križ koji su postavili ne bi trebao nikome smetati i da je križ, koje god veličine bio, uvijek simbol ljubavi i mira. Tvrde da znaju točno tko je i uz čiju pomoć to učinio, no da im nikako nije jasno što je s time mislio postići, te ističu da im nije jasno zašto ih nisu podržali načelnik i mjesni svećenik, te ostali mještani, jer je činjenica da se Poličanci oduvijek izjašnjavaju kao katolici. Potpisnici peticije pokazali su nam i katastarski preslik zemljišne čestice na kojemu je bio postavljen križ. Jasno se vidi da je to državno zemljište, te da je privatna parcela njihova sumještanina Ive Barjašića (Sprtvara) nekoliko metara podalje. Danas je zid koji ograđuje njegovo zemljište do puta i mjesta gdje je bilo raspelo.

Oskvrnuto raspelo

Naši reporteri obišli su mjesto nesvakidašnjeg događaja i uvjerili se da je raspelo zaista porušeno. Ponajprije su uočili tragove na mjestu gdje je raspelo bilo postavljeno, a zatim su ugledali kamen na koji je raspelo bilo postavljeno desetak metara dalje, na suprotnoj strani ceste. Malo mjedeno raspelo trenutno je postavljeno na dvorišni zid susjedne kuće, no jedna nam je mještanka rekla da ga je ona nakon rušenja u petak pronašla na podu uz taj zid, te podigla gore. Upitali smo načelnika, Davora Lončara, što je poduzeo u svezi tog događaja. Odgovorio nam je da je u ovom slučaju on nemoćan budući da je zemljište na kojemu se ti neugodni i besmisleni događaji odvijaju državno, a ne općinsko vlasništvo. Prema njegovim riječima, na tom mjestu je jedan mještanin samoinicijativno postavio raspelo, a to mjesto je oduvijek bilo javni put, ističe Lončar.

Sukob i inat pojedinaca


- Nakon toga, također samoinicijativno, uklonio ga je drugi mještanin. Po svemu sudeći, riječ je o njihovim privatnim razmiricama koje rješavaju na tako ružan način. Ne bih želio da ovaj događaj baci ljagu na cijelo mjesto i da se po medijima prenosi kako su Poličanci nevjernici i divljaci. Iz tog razloga, potpisnike peticije treba biti sram, ljutito je rekao Lončar, no dodaje kako osobno nije ni na čijoj strani.
- Ako su mještani za to da se izgradi kapela, onda neka ju izgrade, ali kako dolikuje. Ono je bio samo kamen i malo raspelce, tvrdi Lončar. Na naš upit što je sa novoizgrađenim zidom koji je u tom slučaju onda isto na javnom putu, te nije li vjersko obilježje i mali privješčić koji ljudi običavaju nositi oko vrata, Lončar već vidno izritiran našim zapitkivanjem odgovara:
- Nisam bio na tom mjestu odavno, no akoje uistinu raspelo porušeno, izričito sam protiv toga. Poličanci su praktični i iskreni vjernici od pamtivijeka do danas. Ovo što se dogodilo je samo inat pojedinca i ne bih želio da ljudi steknu krivi dojam o cijelom mjestu, pojasnio nam je Lončar na kraju našeg razgovora.

IZ PU ZADARSKE:

Mještani Poličnika upućeni na – sud

- Mještani Poličnika su u petak, 16.ožujka, prijavili rušenje raspela policije. Djelatnici Policijske uprave zadarske očevidom su utvrdili da se u tom slučaju radi o zemljišnom sporu, te mještane uputili da taj problem riješe na sudu. Također su poslali izvješće o zatečenom stanju u ured načelnika, Davora Lončara, rekla nam je glasnogovornica PU zadarske, Sandra Poljak Jurinčić.


Suzana Bandić
"Zadarski regional", Zadar, 21. ožujka 2007.

- 14:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.10.2011., subota


Županijska uprava za ceste Zadarske županije
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Županijska uprava za ceste Zadarske županije

Nisu evidentirana sredstva u iznosu 12.398.968,00 kuna?


Državni ured za reviziju utvrdio je da je Zadarska županija dala suglasnost za zaduženje Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije za zaduženje u 2005. godini u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Prema izvješću o zaduženju / jamstvu/ suglasnosti iz siječnja 2010., koje je Županija sastavila na temelju izvješća korisnika kredita, stanje duga po kreditu dobivenom za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta iznosi 12.398.968,00 kuna. U poslovnim knjigama nije evidentirana dana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Prema odredbi članka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunsko računovodstvo se temelji na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, a prema odredbi članka 87. spomenutog Pravilnika, dana jamstva i kreditna pisma nisu uključena u bilančne kategorije, ali se evidentiraju na skupini računa izvanbilančnih zapisa.

Zašto u ovom slučaju nije reagiralo i Upravo vijeće Županijske uprave za ceste Zadarske županije čiji je predsjednik Željko Lončar.

Prema odluci o osnivanju Županijske uprave za ceste Zadarske županije, od 19. prosinca 2005. godine, Upravno vijeće donosi financijski plan i godišnji obračun, donosi program rada i razvoja Uprave za ceste i nadzire njihovo izvršenje, donosi godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, uz prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva, a nakon pribavljenog mišljenja Županijskog poglavarstva. Donosi Statut Uprave za ceste, uz suglasnost Skupštine Zadarske županije, daje suglasnost ravnatelju za raspolaganje imovinom, predlaže Županijskoj skupštini imenovanje i razrješenje ravnatelja, nadzire rad ravnatelja i stručnih službi, predlaže osnivaču promjenu djelatnost i daje ravnatelju i Osnivaču prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, obavlja i druge poslove određene Zakonom, Statutom i drugim aktima Uprave za ceste.


Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. Državno odvjetništvo RH
4. USKOK-u



U Zadru, 8. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

- 15:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2011., petak


Željko Lončar i ortaci
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Željko Lončar i ortaci


Državni ured za reviziju utvrdio je da postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Većinski vlasnik je bio Željko Lončar i ortaci. Isti je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od 11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002. i predsjednik uprave Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije mali dioničari 20,6 %, Željko Lončar i ortaci 29,0% , Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % , Fond 17,6 %, Marlera d.d. Zagreb 4,7 % , vlastite dionice 0,4 % i invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag od 10,0% i 20,0%, o čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova: 10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.


Razvojnim programom za razdoblje od 1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002. nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u 1992. na 101 zaposlenika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002. otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.


Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. Državno odvjetništvo RH
4. USKOK-u



U Zadru, 7. listopada 2011. godine





STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

- 21:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC UZIMAO NOVCE BEZ ODLUKE SKUPŠTINE
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC UZIMAO NOVCE BEZ ODLUKE SKUPŠTINE


Ovih dana bivši predsjednik Nadzornog odbora Regionalne veletržnice Benkovac d. d. Željko Lončar daje pojedinim hrvatskim sredstvima priopćavanja izjave da su ga istraživale nadležne hrvatske institucije te ih preko tih istih medija omalovažava.

Iz priloženih priopćenja vidljivo je da navedeni nastoji opravdati svoju odgovornost u vođenju nadzornog odbora. Također, isti prijeti prijavama onima koji su ih razotkrili, a sve s ciljem da ih se zastraši. Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne može opravdati svoju odgovornost za propast veletržnice.

Kao predsjednik nadzornog odbora nezakonito je uzimao novce bez odluke skupštine i to oko 50.000,00 kuna kao nagradu za rad u nadzornom odboru Regionalne veletržnice Benkovac.
Lončar je s drugim članovima Nadzornog odbora bez znanja vlasnika veletržnice (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sebi podijeliti. Nakon predstavke radnika Hrvatski fond za privatizaciju je reagirao i tražio od istih da vrate sredstva. Do danas ih nisu vratili već su pripremali novu odluku o isplati navodno nekih zaostataka zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva.

Protiv ove nezakonite isplate podignuta je kaznena prijava protiv Lončara, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu isti podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.




Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u


U Benkovcu, 7. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

- 15:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.10.2011., četvrtak


PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Nakon što je Željko Baradić, načelnik općine Stankovci tužio predsjednika SHZ-a Zadarske županije za klevetu, Općinski sud u Benkovcu obustavio je kazneni postupak protiv Miljenka Marića, predsjednika SHZ-a Zadarske županije.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti rješenje o obustavi postupka.


U Zadru, 6. listopada 2011. godine









- 15:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

05.10.2011., srijeda


REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC – NEZAKONITOSTI KOJE SU DOVELE DO PROPASTI TVRTKE
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC – NEZAKONITOSTI KOJE SU DOVELE DO PROPASTI TVRTKE

RADNICI REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC OBRATILI SU SE STRANCI HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA, PODRUŽNICI BENKOVAC O NEZAKONITOSTIMA KOJE SU DOVELE DO PROPASTI TVRTKE.

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI NJIHOV DOPIS KOJI SU UPUTILI PREDSJEDNICI VLADE RH JADRANKI KOSOR

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u


U Benkovcu, 5. listopada 2011. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC







REGIONALANA VELETRŽNICA BENKOVAC d.d.
Benkovačke bojne 17
23420 Benkovac

Benkovac, 12. svibnja 2010. g. i dopune u kolvozu 2011.g.


VLADA RH
n/r predsjednici Jadranki Kosor


PREDMET: Regionalna veletržnica Benkovac (dalje: -RVB-)
- informacija o nezakonitosti koje su dovele do propasti tvrtke


Ovim podneskom Vas želim upoznati o nezakonitosti u RVB-u koje su dovele do njezine prezaduženosti i prodaje većinskog paketa dionica HFP-a (93,24%) za 1 kunu, a koje nezakonitosti nažalost traju do danas i sprečavaju njezinu privatizaciju.

Glavni akteri koji su odavno -stavili šapu- na ovu državnu tvrtku su
nedvojbeno lokalni političari koji su preko svojih članova NO-a i
Uprave namjerno doveli tvrtku u ovu fazu kako bi mogli ostvariti
stanovitu korist i svoje privatne interese.
Tko su oni, na koji način su upropastili ovu tvrtku i koji im je cilj
?- pokušat ću argumentirano odgovori na ta pitanja u predstojećem
tekstu.

Da bi ste shvatila važnost i vrijednost RVB-a pođimo redom od njezine kronologije osnivanja.

KRONOLOGIJA OSNIVANJA:

Na poticaj Vlade RH <> u Rimu tijekom 1996/97. god. izradio je Projekt izgradnje mreže veletržnica u RH.Temeljem toga projekta Vlada RH je u lipnju 1998. godine potaknula osnivanje Veletržnice Benkovac d.d.

Njena primarna funkcija je zamišljena kao logističko-sabirni
centar poljoprivrednih proizvoda sjeverno-dalmatinske regije (Zadarska i Šibensko-Kninska županija), što se može izraziti krilaticom <>. Okosnicu unutrašnjeg dijela regije predstavlja Benkovačko područje (Ravni Kotari), tradicionalno agrikulturno područje sa razvijenom proizvodnjom voća i povrća, poglavito vinogradarstvom i maslinarstvom.

Osnovicu projekta čine zemljište i objekti društva
Agroprodukt d.d. Benkovac koji je tad bio u 100% vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Isti se rješenjem Trgovačkog suda u Zadru 19. rujna 2003.g. pripaja Veletržnici d.d. koja istog datuma mijenja ime u Regionalnu veletržnicu Benkovac d.d.

Početak problema, bolje kazati nezakonitosti i pljačke ove tvrtke
počinje u samom startu njezinog stvaranja, odnosno 28.srpnja 1999.g.
kada direktor Veletržnice Ivica Prtenjača potpisuje sa direktorom
Nacionalne veletržnice d.d. Zagreb Zoranom Krsnikom Ugovor o pod
zajmu sredstava CEI za financiranje projektiranja i nadzor radova (
broj 02/99) , te 28. lipnja 2000.g. Ugovor o pod zajmu sredstava
EBRD-a (br. 3/00).
Ovdje treba naglasiti važnu činjenicu, a to je činjenica da ta
kreditna sredstva nikad nisu dana Veletržnici niti doznačavanjem
sredstava, niti izvođenjem radova. Ovu tvrdnju je lako dokazati jer za
sve izvedene radove na objektima RVB-a imamo dokumentaciju o tome tko ih je izvodio i od kojih sredstava.

Ovdje se postavlja pitanje: -Zašto gosp. Krsnik na sjednici NO-a
održanoj 24. 09. 2009.g. u svom očitovanju na postavljena dva pitanja
pravnika Gorana Nimca u točki 9. i 14. očitovanja, lažno tvrdi da su
Društva Agroprodukt i Veletržnica donijeli odluke o dokapitalizaciji
da bi podignuli temeljni kapital Veletržnice sa 110.000,00 kn na
5.010.000,00 kuna, i to na način da se u naravi radilo o ulaganju
dijela manipulativnog prostora u hladnjači s pripadajućim parking
prostorom i dr. pratećom infrastrukturom?

Dakle, čista laž, a to dokazujemo uvidom u poslovne knjige iz kojih je
vidljivo da su navedeni radovi rađeni isključivo iz sredstava HBOR-a
po posebnom kreditu, a ne po kreditu EBRD-a, kao i sa činjenicom da je 2.10.2001.g. na Glavnoj Skupštini Agroprodukta d.d. pod točkom 9.
donijeta Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulogom u stvarima
(nekretninama) privatnim izdanjem dionica, odnosno prihvaćen je Ugovor o ustupanju nekretnina Agroprodukta društvu Veletržnici Benkovac, s kojim je povećan njezin temeljni kapital na iznos od 5.010.000,00 kn.

Oba ta sumnjiva kredita (EBRD i CEI) RVB vodi u svojim poslovnim
knjigama, kao obvezu društva. Isti su sad u fazi ovrhe koju je
22.03. 2007.g. pokrenuo Z. Krsnik.
Na prvo ovršno rješenje ovršenik RVB je morao, ali nije uložio žalbu.
Sumnjam da se to desilo na način da je Z. Krsnik kao član NO RVB-a
nagovorio tadašnjeg direktora Antu Marića da se ne žali i da sakrije
od pravnika ovršno rješenje.

Dokaz: Očitovanje NO-u Z.Krsnika od 24.09.2009.g., Zapisnik sa
konstituirajuće sjednice NO Veletržnice od 30.11.2001.g., Zapisnik
Glavne Skupštine Agroprodukta (OU-283/2001), žalba ovršenika - u
prilogu

Dakle, za izradu projektne dokumentacije i izvođenje
neophodnih radova, odobrena su sredstva od EBRD-a (Europska banka za obnovu i razvoj) i CEU (Srednjeeuropska inicijativa), u iznosu od 1.071.100,00 kuna. Kredit je trebao biti realiziran preko Nacionalne veletržnice Zagreb u ime RH. Pravni prednici, a jednako tako niti RVB nisu nikad dobili ta kreditna sredstva, niti su se plaćali radovi iz tih sredstava, osim što postoji neka projektna tender (natječajna) dokumentacija koja nije vrednija od cca 20.000,00 kn. Sada se sa kamatama za te kredite potražuje 2.331.195,00 kn.

Ne treba biti puno pametan i zaključiti da je Zoran Krsnik kao ovlašteni potpisnik u ime RH, nezakonito uskratio kreditna sredstava EBRD-a koja je trebala dobiti Veletržnica Benkovac. Isti je i dan danas na funkciji direktora Nacionalne veletržnice i nažalost član je NO-a RVB-a , za koju funkciju prima mjesečnu naknadu od 1500,00 kn(ranije 2700,00).
Istome je (kao i ostalima) tijekom 2009.g. nezakonito isplaćen veći
iznos (oko 50.000,00 kn) kao članu NO-a RVB-a iako nije bilo Odluke o visini nagrade za rad NO-a koju donosi Skupština. Naime, ti su "stručnjaci" na čelu sa predsjednikom NO-a Željkom Lončarom sami bez znanja vlasnika (HFP-a) na sjednici NO odlučili visinu i isplatu nagrade (mjesečno 2.700,00 kn) sa zaostacima na što je Fond reagirao nakon predstavke radnika i tražio da to vrate. Do danas nisu vratili već pripremaju novu Odluku o isplati navodno nekih zaostataka
zanemarujući činjenicu da nemaju pravo retroaktivno uzimati nagrade za period prije donošenja odluke Skupšine Društva. Protiv ove nezakonite isplate podignuta je anonimna kaznena prijava ali zahvaljujući političkom utjecaju Ž. Lončara ista je odbačena, a da bi prikrio tu nezakonitu isplatu Lončar podiže tužbu pred benkovačkim sudom i traži ono što je već primio.

U svrhu inicijalnih sredstava za izradu projektne dokumentacije RH se
preko Nacionalne veletržnice Zagreb zadužila kod EBRD-a u iznosu od 33.5000.000,00 DEM, i to za sufinanciranje Programa izgradnje mreža veletržnica u RH.
Po mom saznanju niti jedna nije do danas ostvarila svoj primarni cilj.
Što je sa tim sredstvima i kako su utrošena ?- sumnjam da Krsnika itko ozbiljno pita i da bilo kome polaže račune.

Vjerojatno Krsnik i dalje u ime RH potpisuje ovakve lažne kreditne
aranžmane. Kaznenu prijavu glede ove zlouporabe autor ovog teksta je proslijedio USKOK-u, ali vjerojatno ODO RH "neće da dira" u te
malverzacije radi mogućeg narušavanja ugleda RH kod ove europske
banke. Postoji vjerojatnost da je USKOK "spustio" prijavu ŽDO Zadar, za kojeg se zna da je još pod jakim političkim utjecajem, kao i PU Zadarska koja je puna kvazi inspektora i načelnika koji se aktivno
bave politikom i redovno se kandidiraju na lokalnim izborima.

Za sad se lokalna policija -vrti oko nekih sitnih propusta- tek
toliko da odrade pristigle anonimne kaznene prijave koje neriješene
kupe prašinu u ladicama, iako je dovoljno da jedan srednje obrazovani kriminalistički inspektor "baci oko" na sačuvanu dokumentaciju u RVB-u i u roku od par sati može da utvrdi da li se radi o nezakonitosti ili pak o nečijem podmetanju, tj.lažnoj prijavi.

Naravno da je Krsniku u interesu stečaj RVB-a , kojeg odavno
zagovara kako bi prikrio ove zlouporabe i nezakonitosti plasiranja
predmetnih kredita.


IMENOVANJE DIREKTORA

Sve direktore do sada je naravno postavljala (predlagala) lokalna
vlast na čelu sa gradonačelnikom Brankom Kutijom, koji su potvrđivani ( imenovani) na Nadzornom odboru.

Emil Stolić

Za direktora Veletržnice d.d. B. Kutija postavlja Emila Stolića koji
je tada bio ujedno i predsjednik N.O. Agroprodukta, dakle, daje mu
kompletnu vlast u ovoj tvrtki od samog starta osnivanja Veletržnice.

Zašto njemu i tko je Emil Stolić ?

Ukratko rečeno radi se o neobrazovanoj i neukoj osobi koja je jedva
završila srednju školu, a predstavlja se kao diplomirani pravnik. Zbog
sustavne pljačke ove tvrtke protiv tog "stručnjaka" vodi se kazneni
postupak pred Županijskim sudom u Zadru zbog zlouporabe položaja i
ovlasti i zbog prijevare u službi (IV K-65/06).

Što se tiče tog kaznenog postupka isti je beznačajan u odnosu koliko
je štete i lopovluka bilo za vrijeme njegovog mandata (smijenjen
2004.g.). Međutim, svim članovima nadzornih odbora je podmetao lažna izviješća i prikazivao stanje kao da je sve u redu, što je naravno
dovelo do blokade računa koja traje do danas, a dovelo je i do toga da
se nisu više plaćale obveze kako prema bankama tako i prema državnim vjerovnicima (porezna, hrvatske vode i dr.).
Stolić nije smijenjen zbog lopovluka niti zbog loših poslovnih poteza
već ga je politika (čitaj:Kutija) smijenila zbog zemljišta zvano
Sajmište (27 000 m2) koje RVB ima upisano u svom temeljnom kapitalu i u katastru, a isto je još 1998 uzurpirao Grad Benkovac.

Inače to zemljište predstavlja veliku investiciju za Grad jer se
svakog desetog u mjesecu održavaju tradicionalni sajmeni dani kada
iz nekoliko regija (Lika, Dalmatinska zagora, Dalmacija) oko deset
tisuća ljudi dođe u Benkovac. Samo na iznajmljivanje prodajnih mjesta Grad na taj dan prihoduje cca 100.000,00 kn.

Točno je da Gradu Benkovcu i gradonačelniku Kutiji Sajmište znači
puno, međutim, zar ne bi bilo poštenije da Grad i RVB sklope nagodbu o zamjeni nekretnina za tu turističko.poslovnu atrakciju.
No, gradonačelnik je isposlovao smjenu direktora Stolića za čijeg je
mandata podignuta tužba za Sajmište, a odmah nakon njegove smjene na 2. sjednici NO-a RVB-a traži i naravno donosi se odluka o povlačenju tužbe.

Sada Kutija zagovara stečaj kako bi definitivno dobio Sajmište i
osigurao kupovinu (90%) vrijednosti tvrtke u dražbenom sudskom
postupku osobi N.B.
Taj eventualni i budući dražbeni kupac u sudskom postupku bi na taj
način izbjegao sve ostale državne vjerovnike i oslobodio se
zaposlenih. Ova osoba sa inicijalima je direktor jedne tvrtke iza koje
se kriju talijanski poduzetnici, možda i mafija, a koje osobe nije
primjereno ovdje navoditi jer još nemam konkretne dokaze koji bi
potvrdili ovu moju sumnju.

Ante Marić

Nakon smjene Stolića, gradonačelnik Kutija postavlja za direktora još
jednog svog "stručnjaka" Antu Marića koji također ima srednju stručnu spremu sa završenim tečajem za menadžera, a koji se također lažno predstavlja, odnosno bilježi se i tvrdi da ima VSS.

Isti je nastavio raditi po modelu Stolića, a to je:
- ne plaćati obveze državnim vjerovnicima i bankama,
- nekontrolirano trošiti sredstva na razne donacije, reprezentacije,
bonove za mobitel,
- uzimati iz blagajne sredstva temeljem fiktivnih računa i lažnih
putnih naloge itd,itd.

U svezi loših poslovnih poteza najvažnije je spomenuti da su svi
krediti otkazani i da su banke (HBOR , HPB i Croatia osiguranje)
upisale fiducijalno vlasništvo na svim nekretninama, osim jednog
objekta (Strojarnica) i 12.000 m2 zemljišta.

Nadalje, naknadu za zaštitu voda (otpadne vode) koju je morala platiti
tvrtka Ostrea u iznosu od 327.000,00 kuna, preuzela je naša tvrtka
blokadom na računu, iako je iste Ostrea proizvela i po zakonu i
ugovoru morala platiti.
Što više, isti su kao zakupoprimci dviju poslovnih zgrada ugovorom
preuzeli plaćanje te obveze.
Mjesečna zarada od najma rashladnih devet komora (kapacitet rashladnog prostora 500 vagona) za mandata Stolića (2001 do 2004) i Marića (2004 do 2010) bila je 500.000,00 do 700.000,00 kn, a punih pet godina plaćala se samo neto plača radnicima i to oko 170.000,00 kn. Struja se mjesečno plaćala 60.000,00 kn. Putni troškovi radnicima, telefon, voda, plin, gorivo,uredski materijal i druge nazovimo nužne sitne obveze su bile cca 70.000,00 kn.
Iz gornjeg se može zaključiti da je minimalno mjesečno moralo ostati
cca 200.000,00 kn.
Godišnje je tvrtka zarađivala od najma komora i prodaje pršuta i
pancete, te usluge sušenja, od 5 do 6 milijuna kuna. Ta sredstva bi
bila dovoljna za normalno funkcioniranje i vraćanje svih kredita, a
ako i ne bi bila dovoljna, kredit HBOR-a se mogao bez problema
prolongirati.

Međutim, tvrtku je trebalo dovesti na vrijednost 1. kune i prodati je
nekom poduzetniku koji će vjerojatno dobro nagraditi sve one koji su
mu to omogućili.

Ovakvih štetnih i loših poslovnih poteza u tvrtki u nepunih zadnjih
deset godina je bilo previše, poglavito u poslovanju sa tvrtkom Ostrea
s kojom je RVB imala desetogodišnji nepovoljni ugovor o zakupu, a
direktor te tvrtke i sam se danas hvali kako je kupio sve direktore
RVB-a, te tvrdi da je u svoj notes pisao bilješke koliko je kome
davao za mito.

Kad je kriminalistička policija protiv dir. Ante Marića počela vršiti
istragu za njegove lažne putne naloge i fiktivne račune od večera
koje uglavnom nisu ni bile već su služile samo kao pokriće da iz
blagajne može podignuti novac, isti obolijeva od depresije (?) i
krajem 2009.g. donosi doznaku s kojom traži sporazumni raskid
menadžerskog ugovora iako mu je tek počeo drugi petogodišnji mandat.

Za njegovog mandata tvrtka je otišla u minus za 15 milijuna kuna,
najviše zbog neplaćenih kamata, dok je istovremeno na tuđim računima držao nenaplaćene milijunske iznose od naših komitenata, bez obračuna kamata. To je trajalo sve do 2009.g. kad sam nazvao šefa iz Porezne uprave Zadar i kazao mu da mora spriječiti gomilanje novca na računima RVB-ovi komitenata jer će netko s tim novcem kupiti tvrtku. Ovaj se opravdano ustrašio i poslao drugi dan svoje djelatnike koji su zaplijenili sve ugovore te su počeli donositi rješenja za preusmjeravanje duga. Na taj način porezna je skinula poreznom
obvezniku RVB-u nekoliko milijuna kuna, a i danas tako plijeni
sredstva našim dužnicima. Da to nisam napravio danas bi Jadran riba
iz Karlobaga (čitaj Lacić- Adria) kupili tvrtku sa njezinim novcem.

Neposredno pred lokalne izbore iz "provaljene" kase RVB-a nestaje
120.000,00 kuna, a lokalno stanovništvo sumnjiči B.Kutiju i A.Marića
da su lažirali tu provalu radi toga što im je žurno trebao taj novac
za kampanju, odnosno za grupu Prljavo kazalište koji za svoj večernji
nastup traže točno 120.000,00 kn. U maloj kasi koja je ostala
netaknuta bilo je 20.000,00 kn, koji iznos je "provalnik" ostavio.
Vjerujem da je namjerno taj iznos ostavljen za podjelu putnih
troškova radnicima.
Istraga je u tijeku, a interesantna je činjenica da je odmah drugi
dan nakon očevida zazidan prozor kroz koji je navodno lopov ušao, iako policija zbog rekonstrukcije događaja, nije to odobrila, niti smije to odobriti. U noći kad je navodno bila pljačka, bila su dva stražara
(jedan od tvrtke Ostrea i drugi od RVB-a), te jedan strojar. Odmah
sam zaključio da je provala inscenirana. Kad sam pročitao u novinama
da za svoj nastup -Prljavci- traže 120.000,00 kn
(slučaj Osijek), zaključio sam -to je to !.

Dokaz: zahtjev za sporazumni raskid, uvid u poslovne knjige, ostalo u
fazi istrage


Dražen Lokin

Nakon odlaska sa funkcije A.Marića dana 14.12. 2009. g. na 5 sjednici NO imenuje se novi direktor Dražen Lokin. Ovo je prvi direktor u ovoj tvrtki kojeg nije postavio B. Kutija već je to učinio predsjednik NO Željko Lončar na <> privatnog poduzetnika Branka Buingura zv. Som iz Pakoštana.
Bungur je izrazio želju za kupnju tvrtke u paketu pa se pismom
namjere obratio NO-u i HFP-u, a koji su temeljem toga i raspisali javni natječaj. Međutim, na taj natječaj se javio samo Bungur ali bez nužne bankovne garancije. Naravno da njegova ponuda zbog toga nije ni razmatrana.

Nakon toga isti doslovno naređuje direktoru Lokinu (oba su imali
zajednički obrt i kasnije osnovali tvrtku Slad) da u ovršnom postupku
maksimalno smanji vrijednost tvrtke kako bi istu kupio u drugom
dražbenom krugu za male pare.
U tome mu se suprotstavlja pravnik Goran Nimac koji u firmi vodi
antikorupcijski program, odnosno nezakonitosti i taj njihov plan
prijavljuje Uredu predsjednice Vlade RH.
Taj Ured pokreće provjeru pravnikovih navoda i nakon što se uvjerio u istinitost tih navoda pokreče inicijativu za smjenu direktora Lokina.
Međutim, par dana prije nego što je direktor smijenjen isti daje
izvanredni otkaz pravniku Nimcu kojeg sad neće v.d. direktorica Lidija Perić vrati nazad iako je inspektor rada utvrdio da se nedvojbeno radi o nezakonitom otkazu.
Protiv firme i direktora se vodi prekršajni postupak zbog
nezakonitosti u dodjeli otkaza a stručnjakinja L. Perić umjesto da
vrati pravnika dok sud po njegovoj tužbi ne riješi predmet, ista
angažira privatnog odvjetnika izvjesnog Vrkića iz Benkovca koji
preuzima sve njegove pravne predmete i masno se naplaćuje. Štoviše ne da mu niti pola plaće koja mu pripada jer prije dodjele otkaza
direktor se nije savjetovao sa sindikalnim povjerenikom što je
zakonska obveza. Istine radi treba pojasniti da je pravnik SDP-ovac i
da je to ključni razlog što ga L.Perić kao HDZ-ovka ne smije vratiti,
a kad je netko pita razlog ista odgovara: To je kadrovska politika
firme>>. Naravno da direktivu dobiva od Kutije kod kojeg redovno ide po mišljenje, ali po svemu sudeći -neće se dugo ritati-. Ovdje svakako valja iznijeti činjenicu da je samo u jednoj godini dotična gospođa L.Perić kao voditelj komercijale oštetila firmu za milijun kuna jer je davala osušene pršute na temelju lažnih bankovnih garancija prevarantima koji su nakon prijevare ugasili obrte i firme. Pravnik je pored tužbi pokretao i kaznene prijave protiv tih prevaranata, a tijekom postupka i suđenja saznaje da Peričinka nije baš naivno prevarena već se tu radi i o nečem drugom.

Kutija, dakle, po mojim predviđanjima ima namjeru osigurati nekom
lokalnom tajkunu prodaju tvrtke putem sudske dražbe koja je već počela od strane HBOR-a za kredit od 11,2 milijuna (glavnica 7 milijuna) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji također dražbom naplaćuje svoj kredit od cca 4 milijuna kuna (glavnica 1,7 milijuna). To će kupiti u drugom ili trećem dražbenom krugu za nekih par milijuna kuna jer po odredbi članka 97. Ovršnog zakonu u trećem krugu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost.

Dakle, ove dvije banke kao ovrhovoditelji prodaju svoje fiducije ,
odnosno sve nekretnine osim Strojarnice, koja jedina sa jednim dijelom zemljišta ulazi u stečajnu masu (vrijednost cca 1,5 milijuna kuna), a iz koje imovine se neće nitko od radnika i od državnih vjerovnika naplatiti, već će stečajni upravitelj u tom postupku, kao što to u praksi biva - platiti neke nužne obveze i ostalo ostaviti sebi za
dugogodišnju plaću.

Trenutačno tvrtka čeka odluku HFP-a o pristigloj ponudi jedinog
ponuđača na nedavno završenom 5. natječaju.
Vas u svoje ime i u ime svih zaposlenih posebno molim da:
- spriječite stečaj, iz kojeg se, rekli smo, neće nitko naplatiti,
- spriječite prodaju nekretnina sudskom dražbom (preko HBOR-a i kredit
HZZ-a servisiran preko HPB).

Što se tiče ponuđača tvrtke Slad neka se odluči temeljem zakona i
procjene osoba koji su mjerodavni odlučivati u tom postupku. Prema
mojim saznanjima radi se o ozbiljnom ponuđaču koji uspješno posluje i mogao bi u kratkom roku izvući tvrtku iz krize.

Naša tvrtka je potrebna ovoj regiji i rentabilna je samo ako se
spriječi pljačka. Zašto se pljačka nije spriječila ? -to treba upitati
Fond koji snosi najveću odgovornost jer je bio marioneta lokalne
politike i koji je direktorima i Nadzornom odboru tvrtke redovno davao razrješnice za daljnji neuspješan rad , što je sramotno, pogotovo kad se zna da su redovno bili mojim podnescima upozoravani o svim malverzacijama u tvrtki. Ovo mogu dokazati jer o tome imam svu dokumentaciju u svojoj arhivi.


- 21:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.10.2011., nedjelja


VIŠE NEMAJU ŠTO DATI
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



VIŠE NEMAJU ŠTO DATI


Hrvatskim političarima, naročito SDP-a i HDZ-a, osladila se vlast pa su zaboravili da su odgovorni za dosadašnje preuzete dužnosti koje su obnašali. Programe po kojima su izabrani nisu ispunili, a već sada se kandidiraju i za sljedeće parlamentarne izbore. Bez srama hoće nagrade za neuspjehe i u sljedećem mandatu.

Njihova sadašnja ponovna obećanja pred predstojeće izbore hrvatski narod mora shvatiti krajnje ozbiljno da se ne bi dao kupiti prije izbora nekim mrvicama, povišicama i lažnim obećanjima, jer isti nemaju više što dati.

Hrvatski narod za pobjedu na predstojećim izborima nema razloga precjenjivati SDP i HDZ koji mogu služiti samo kao opomena. Isti su slabi i ne zaslužuju nikakvu pažnju osim sažaljenja.


Zagreb-Zadar, 2. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

- 14:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.10.2011., subota


PROGRAME PO KOJIMA SU IZABRANI NISU ISPUNILI
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



PROGRAME PO KOJIMA SU IZABRANI NISU ISPUNILI


Dvije vladajuće stranke, naročito SDP i HDZ, programe po kojima su izabrani nisu ispunili, a već sada najavljuju iste kandidate i za sljedeće izbore. Hoće i dalje nagrade za neuspjehe i u sljedećem mandatu.

Nemaju rezultata jer im programi nisu odraz moralna čovjeka, odraz mudrosti - nemaju volje da u programima na prvom mjestu budu moralne vrijednosti.

Dakle po moralnim vrijednostima spasit će Hrvata vjera u čovjeka što je uvjet zdravim međuljudskim odnosima. Čvrstom vjerom u etički sadržaj, može se kontrolirati materijalnu stranu, kanimo se diletanata i njihovih moći govora – koji se koriste lukavstvom, neznanjem naroda i sustavom mlade države. Narod koji želi budućnost za osnovu treba moralne vrijednosti.

Biološki opstanak Hrvata u Republici Hrvatskoj do sada nisu narušili svi okupatori skupa kao što se dogodilo za vladanja njihove vlasti.

Posljedica takve vladavine u Republici Hrvatskoj je:

1. opadanje nataliteta
2. neobrađena polja
3. uništenje industrijske proizvodnje
4. droga kojom potencijalni porobljivači truju građane Republike Hrvatske
5. destimuliranje Hrvata u emigraciji za povratak u domovinu

Hrvatski narod navedene posljedice mora vidjeti kao najveće probleme i više ne dozvoljavati ponižavanje i gašenje života u Hrvatskoj.



Zagreb-Zadar, 1. listopada 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

- 21:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #